четвртак, 23. децембар 2021.

Ivan Begić zatražio izuzeće Crvene Tužiteljke Žane Bojić, jer je, po nalogu Narko"Generala" Kostreševića, radila u korist ucjenjivača, a ne njihove žrtve

Ivan Begić


Piše: Slobodan Vasković


Ivan Begić, kojeg već četiri mjeseca bezobzirno i psihotično ucjenjuju, a Tužilaštvo sve to vrijeme ne preduzima ništa, iako je prijavio ucjene, podnio je zahtjev za izuzeće Crvene Tužiteljke Žane Bojić.

Bojićeva nije preduzela ništa kako bi se otkrili ucjenjivači Begića, čime je, kao i oni koji ucjenama progone mladog političara, počinila krivično djelo.



Begić je, između ostalog, naveo da “postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njenu nepristrasnost”, kao i da se njegov privatni snimak, kojim su ga ucjenjivali, ne bi ni pojavio u javnosi da je Bojićeva reagovala na vrijeme.


Naravno, ona to nije učinila, jer je pod potpunom kontrolom MUP-a RS, preciznije onog dijela koji kontroliše Narko“General“ Kostrešević. Njena odanost Narko“Generalu“ je neupitna i ogleda se kroz različite pravce djelovanja, što sam detalja pojasnio u tekstu ”Lik i djelo okružne javne tužiteljke Žane Bojić, poznate i kao Crvena Mata Hari”.


Narko"General" Kostrešević

Organizatori podlog, ucjenjivačkog djela su Vlado Crta Đajić i Milan Ćurlić Ćurla, koji bi već bili lišeni slobode da je Bojićeva radila svoj posao.


NarkoĆurla i Crta Đajić

Međutim, ona je učinila sve za Crvenu Sektu u ovom slučaju, a sada je težina odgovornosti na Glavnom okružnom tužiocu Zoranu Bulatoviću, koji bi morao ažurirati rad na ovom predmetu kako bi svima poznati ucjenjivači bili uhapšeni i odgovarali za svoje nedjelo; Posebno zbog toga što su nastavili da progone Begića novim ucjenama.


Begićev zahtjev za izuzeće Crvene Tužiteljke Žane Bojić


IVAN BEGIĆ

Rade Kondića 3

Banja Luka

 

 

OKRUŽNO JAVNO TUŽILAŠTVO U BANJALUCI

N/r Zoranu Bulatoviću, Glavnom okružnom tužiocu

Na osnovu odredaba člana 42. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske, a u vezi sa  odredbom člana 37. tačka đ) tog zakona, podnosim

 

ZAHTJEV ZA IZUZEĆE

okružne tužiteljice Žane Bojić

 

 

Početkom septembra mjeseca tekuće godine podnio sam krivičnu prijavu, zbog krivičnog djela Ucjena. U toj prijavi sam naveo da sam putem telefona kontaktiran od strane nepoznatih lica, koja su od mene tražila novac (500.000 eura), uz prijetnju da će u slučaju da ne platim traženi iznos pustiti u javnost kompromitujuće snimke.

 

Policijska uprava Banjaluka je dana 10.09.2021. godine podnijela Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci izvještaj protiv NN lica, zbog krivičnog djela Ucjena. U okviru tog tužilaštva formiran je predmet, a isti je zadužila okružna tužiteljica Žana Bojić.


S obzirom da pomenuta okružna tužiteljica nije blagovremeno preduzela radnje koje se očekuju od jednog nosioca tužilačke funkcije, u javnost su pušteni snimci koji su teško kompromitovali moju ličnost.

 

Da je kojim slučajem okružna tužiteljica Žana Bojić radila svoj posao u skladu sa zakonom, a za koji je više nego dovoljno plaćena, lica koja su me ucjenjivala bi bila lišena slobode, a sporni snimci sasvim izvjesno ne bi ni izašli u javnost.

 

Odredbom člana 37. tačka đ) Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske propisano je da sudija ne može vršiti sudijsku dužnost ako postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu nepristrasnost. Ta odredba se analogno primjenjuje i na javne tužioce.

 

Smatram da gore opisani nerad okružne tužiteljice Žane Bojić, sam po sebi, predstavlja okolnost koja izaziva razumnu sumnju u njenu nepristrasnost. Mišljenja sam da je okružna tužiteljica Žana Bojić dobila uputstvo iz partijske centrale da treba da sabotira krivičnu istragu sve dok sporni snimci ne budu pušteni u javnost, a pravo vrijeme za to je bila kampanja za gradonačelnika Prijedora. Tako su sporni snimci pušteni u javnost svega nekoliko dana prije dana izbora u Prijedoru.

 

Pored toga, na mene posebno uznemirujuće djeluju medijski tekstovi u kojima se okružna tužiteljica Žana Bojić naziva „Crvenom Tužiteljicom“, čime se aludira na njenu bliskost političkoj partiji koja se zove SNSD.


Uz to, okružna tužiteljica Žana Bojić se u javnosti označava kao lice blisko Mladenu Mitroviću, glavnom okružnom tužiocu Okružnog javnog tužilaštva u Prijedoru. Ovdje treba podsjetiti da je upravo to tužilaštvo u toku kampanje za gradonačelnika Prijedora donijelo naredbu o obustavljanju istrage protiv kandidata SNSD-a Slobodana Javora. Očigledno je da Žana Bojić i Mladen Mitrović djeluju sinhronizovano, kao odličan partijski tandem.

 

Potaknut tim tekstovima, lično sam se raspitao o okružnoj tužiteljici Žani Bojić, a informacije koje sam dobio idu u prilog tvrdnji da se radi o licu bliskom SNSD-u. Tako sam, na primjer, saznao da je pomenuta prije imenovanja na funkciju okružne tužiteljice bila zaposlena u Agenciji za državnu upravu Republike Srpske. Radi se o upravi na čijem čelu se godinama nalaze kadrovi SNSD-a, a tu primarno mislim na direktora Aleksandra Radetu. Opštepoznata je činjenica da se u republičke organe i uprave, čak ni kao čistačice, ne mogu zaposliti lica koja nemaju člansku kartu neke od vladajućih političkih stranaka.



Uzimajući u obzir sve pomenuto, nisam ni najmanje začuđen činjenicom da je okružna tužiteljica Žana Bojić nekoliko mjeseci držala moj predmet u ladici. Od ozbiljnog okružnog tužioca, što pomenuta sigurno nije, bi se očekivalo da odmah po dobijanju izvještaja o izvršenju krivičnog djela sasluša potencijalne osumnjičene. Ona to nije učinila u vrijeme prijema izvještaja o izvršenju krivičnog djela dana 10.09.2021. godine, niti je to učinila nakon izlaska spornih snimaka u javnost.

 

Evidentno je da okružna tužiteljica Žana Bojić ne želi da lišava slobode svoje partijske drugove, a tu prije svega mislim na Vladu Đajića, predsjednika Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka i njegovog nabližeg saradnika Milana Ćurlića (nadimak Đurla).

 

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u brojnim odlukama zauzeo stav da se prilikom odlučivanja o zahtjevu za izuzeće sudije ili javnog tužioca trebaju cijeniti kako subjektivni tako i objektivni kriterijum. Tako taj sud u odluci broj AP-2743/16 od 11.10.2018. godine navodi: „Ustavni sud naglašava da se nepristranost suda, u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, ispituje s aspekta subjektivne i objektivne nepristranosti suda. Subjektivna ili lična nepristranost se pretpostavlja, odnosno smatra se da je u ličnom smislu sud uvijek nepristran u odnosu na stranke, osim ukoliko se to ospori uvjerljivim dokazima. S druge strane, Ustavni sud naglašava da se objektivna nepristranost ne pretpostavlja, već se utvrđuje na osnovu objektivnih činjenica koje se nalaze u samom predmetu, tj. utvrđuje se da li u spisu postoje objektivni dokazi na osnovu kojih se može razumno sumnjati da su sudovi bili nepristrani. U okviru objektivnog testa ispituje se da li unutrašnja organizacija suda, odnosno zadatak sudije koji on ima u konkretnom postupku isključuje svaku sumnju u postojanje pristranosti. Koliki je značaj odsustva objektivnog kriterija pristranosti u suđenju prilikom primjene člana 6. stav 1. Evropske konvencije pokazuje i stav Evropskog suda za ljudska prava da je za utvrđenje pristranosti dovoljno postojanje vanjskih pokazatelja koji stvaraju sumnju u odsustvo nepristranosti (vidi Evropski sud, De Cubber protiv Belgije, presuda od 26. oktobra 1984. godine, serija A, broj 86, stav 26). Subjektivno uvjerenje stranaka nije ovdje odlučujuće, ali je važno u smislu da njihova zabrinutost u nepristrano suđenje mora da bude opravdana. Na primjer, takav strah je opravdan kada su članovi sudećeg tijela ujedno i članovi iste političke partije kojoj pripada i jedna od stranaka u postupku (vidi Evropski sud, Holm protiv Švedske, presuda od 25. novembra 1993. godine, serija A, broj 279-A, stav 30).“


U situaciji kada okružna tužiteljica Žana Bojić predmet „drži u ladici“ nekoliko mjeseci, dajući vrijeme i prostor ucjenjivačima da objave kompromitujuće snimke, dok istovremeno u javnost izlaze brojni tekstovi u kojima se pomenuta prikazuje kao „Crvena Tužiteljica“, to postoji više nego dovoljno razloga da ja sumnjam u njenu nepristrasnost.

 

Na kraju, želim da kažem da kod mene, kao i kod većeg dijela javnosti, postoji percepcija da je nakon dolaska Zorana Bulatovića na čelo Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci počelo da se vraća povjerenje građana u rad te institucije, a koje je teško narušeno u periodu u kojem je tom institucijom upravljao Želimir Lepir. Na žalost, trebaće još dosta vremena da se iz pomenute institucije otjeraju tužioci i tužiteljice koji rade po partijskim nalozima, a ne po slovu zakona.

 

Dana 23.12.2021. godine, u Banjaluci.

 

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­______________________

                                                                                                                                                                                                                                 Ivan Begić