piše: Suvad Osmanagić, ekonomski analitičar
U Bosni i Hercegovini Konzumov dug prema dobavljačima je veći od 300 miliona KM što je u odnosu na zalihe mnogostruko više, a to znači da je novac već izašao iz BiH i da je upotrijebljen u Agrokoru za vraćanje kredita. U posljednjih nekoliko godina dug prema dobavljačima se ne izmiruje i njegov zaostatak je u prosjeku preko 200 dana.
Kriza koja je kulminirala u Agrokoru proteklih mjeseci prisutna je već dugi niz godina, a skrivana je vješto od javnosti.
Agrokor je godinama gradio imperiju na račun države Hrvatske i prebrzo širio koncern neekonomski i uz odsustvo tržišne logike dok je istovremeno ušao u više različitih sektora što se nije moglo kvalitetno pratiti dok se širenje trgovačke mreže Konzuma odvijalo neracionalno i često više politički nego tržišno.
Za ovakvo širenje koncerna naravno nije bila dovoljna pomoć i poticaji od svih hrvatskih vlada od rata do danas nego je Todorić uzimao ogromne kredite uz velike kamatne stope koje ne bi mogli izdržati ni mnogo veći koncerni od Agrokora.
Agrokor zapošljava više od 60.000 ljudi od čega je 30.000 u Hrvatskoj, a ostatak u zemljama regije. U svom vlasništvu ima Konzum, Velpro, Mercator, Idea-u, Jamnicu, Zvijezdu, Ledo, Pik Vinkovci, Pik Vrbovec, Belje, Tisak, Frikom, Dijamant, Sarajevski kiseljak i druge.
Agrokor u svom koncernu ima preko 70 privrednih društava, a pored toga u zadnjih nekoliko godina osnovano je i 30-tak novih kompanija koje nisu vidljive, a koje služe za prikrivanje nelikvidnosti postojećih i usput služe za prebacivanje novca iz jedne države u drugu jer su registrovane u više država. Sumnja se da se preko njih obavljaju se i razne transakcije suspektne prirode.
Neracionalno širenje trgovačke mreže, loša ekonomska procjena i pretjerano zaduživanje uzroci problema
Agrokor se brzo širio u Hrvatskoj i regiji bez prave kontrole i nadzora pa su troškovi rasli, dok je promet padao u trenutku kada su preuzeli lanac Mercator. U većini centara za nepunu godinu dana promet je pao i do 40% što znači da su pali u domenu asortimana, a forsirali su samo jedan dio roba i gubili kupce zbog nedovoljnog asortimana.
Konzum nije mogao da otplaćuje redovni dug ni kamate, a kada je prošao grace period od banaka i rate kredita počele dospijevati na naplatu Agrokor je potegao za novim kreditima da bi servisirao postojeće i jednostavno takvo stanje je postalo neizdrživo i balon je morao pući prije ili kasnije.
Prema podacima vladinog upravnika dug Agrokora u ovom trenutku iznosi preko 50 milijardi kuna (oko 14 milijardi KM) i nije konačan, dok prema analizama Bloomberga godišnja kamata koju Agrokor plaća za svoje kredite iznosi više od 9%. Njemački lanci poput Lidla i Kauflanda na godišnjem nivou imaju kamatu od 0,8% za kredite koje dobijaju od EBRD-a.
U ovoj utakmici hrvatska kompanija nema nikakve šanse jer otplaćuje astronomske kamate koje su neodržive za bilo kakvo normalno poslovanje. Dok se Lidl i Kaufland šire na području Slovenije i Hrvatske, a Lidl ulazi i na tržište Srbije koristeći jako povoljne kredite od međunarodnih banaka. Samo u posljednje dvije godine EBRD i Svjetska banka su Lidlu i Kauflandu dali više milijardi eura po kamatnoj stopi od 0,8% na godišnjem nivou pa u Jugoistočnoj Evropi mogu sebi priuštiti poslovne poduhvate koji u ranim fazama donose gubitke i koje će koristiti kao porezne olakšice na matičnom tržištu u Njemačkoj i drugim tržištima u zemljama sa mnogo većom kupovnom moći.
Obzirom da Agrokor nije mogao vraćati rate kredita u posljednjih nekoliko godina pribjegao je korištenju novca od dobavljača kojima nije plaćao robu pa je na posljednji dan 2015. godine dobavljačima dugovao 2,4 milijarde eura. Taj novac usmjerio je na plaćanje rata kredita i kamata.
Međunarodne rejting agencije Moodys i Standard&Poor snizile su Agrokorov rejting na najmanji mogući nivo, a glavni razlozi smanjenja ocjene su slab operativni rezultat i visok nivo duga.
Stanje u Bosni i Hercegovini
U Bosni i Hercegovini Konzumov dug prema dobavljačima je veći od 300 miliona KM što je u odnosu na zalihe mnogostruko više, a to znači da je novac već izašao iz BiH i da je upotrijebljen u Agrokoru za vraćanje kredita. U posljednjih nekoliko godina dug prema dobavljačima se ne izmiruje i njegov zaostatak je u prosjeku preko 200 dana.
Kada dobavljači i nakon proteka ovog roka traže da kompenziraju za određenu robu kako bi se mogli naplatiti jer su svjesni da im Konzum neće izmiriti obaveze, tada ponovo naiđu na problem jer ne mogu da dobiju robu iz Agrokorovih firmi kao npr. ulje, margarin, smrznuti program i sl. nego im se ponude neke nekurentne zalihe koje ne mogu prodati i od kojih nemaju ništa.
Inače, kada prvi put pristupate na policu u Konzum, za ulazak artikla kojeg želite staviti na tržište morate platiti oko 20.000 KM po artiklu da bi uopće ušli u sistem Konzuma. I pored svih tih troškova dobavljači na kraju ne mogu da naplate svoja potraživanja.
U ovom trenutku, a nakon objavljivanja afere u Agrokoru, na policama Konzuma i Velpra u BiH sve je manje robe. Asortiman je prepolovljen i desortiran, dobavljači su Konzumu smanjili isporuke na najmanju moguću mjeru, a neki su prekinuli sa snabdijevanjem tako da je promet pao oko 40%, a samim time je odmah i 40% radnika višak. U takvom stanju Konzum neće moći izdržati da isplaćuju plaće, gubici će se stalno uvećavati, a dubioza bivati sve veća.
Domaćim dobavljačima se ne izmiruju stare obaveze dok će Konzum i Velpro nastojati izmirivati obaveze Sarajevskom kiseljaku i Ledu koji su registrovane kao domaće firme u BiH pod izgovorom da izmiruju domaće dobavljače i na taj način će ispumpati novac prema Hrvatskoj, dok će naši domaći dobavljači ostati kratkih rukava.
Znamo da je Tuš prije nekoliko godina imao sličnu aferu, a dugovi su bili 15 puta manji nego Konzumovi, međutim načinjena je velika šteta. Mnoge male kompanije su ugašene kao i veliki broj radnih mjesta ali samo u Federaciji BiH.
Tuš je posjedovao dvije kompanije Tuš trgovine i Tuš nekretnine. Na Tuš trgovini su bile upisane obaveze, a na Tuš nekretninama registrovane sve nekretnine. RS je donijela odluku da se radi o povezanim licima jer je Tuš vlasnik obje firme i da Tuš nekretnine ne mogu samostalno prodavati nekretnine bez izmirenja obaveza, te nisu dozvolili prodaju nekretnina dok sve obaveze u RS nisu izmirene, na način da je novac od prodaje nekretnina mogao ići samo dobavljačima. U FBiH je pušteno da Tuš proda nekretnine, a dug prema dobavljačima od 19,6 miliona KM je ostao neizmiren.
Iz uprave Konzuma tvrde da izmiruju obaveze prema državi po osnovu direktnih i indirektnih poreza, a pitam se u kojoj državi na svijetu se može desiti da velika kompanija kao što je Konzum i koja ima monopol čak i pomisli da ne izmiruje poreze?
Ali indirektno kada napravite malo dublju analizu vidljivo je da Konzum ne izmiruje obaveze za indirektne poreze nego ih koristi kao ulazni PDV, a dobavljači koji su morali platiti taj isti PDV pri fakturisanju nisu dobili novac od Konzuma i pitanje je da li su oni u mogućnosti izmiriti svoje porezne obaveze.
U ovom trenutku na tržištu prisutna je situacija da brojni špekulantski fondovi otkupljuju mjenice koje je izdavao Agrokor i pokušati će ih naplatiti putem faktoring društava i na slične načine. Koriste ovu kriznu situaciju na način koji je sličan onome što su radili u Argentini i Grčkoj tokom finansijskih kriza koje su pogodile ove zemlje, što može biti jako opasno.
Zemlje regije usvajaju pravna rješenja da zaštite domaće dobavljače, BiH adekvatno ne reaguje
Hrvatska je usvojila Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od značaja za Republiku Hrvatsku koji je dobio nadimak „Lex Agrokor“, a koji vrijedi samo na teritoriji Hrvatske, s ciljem da zaštiti hrvatske velike dobavljače Konzuma kao što su Podravka, Kraš, Saponia, Kandit i dr., a također i veliki broj malih dobavljača i poljoprivrednih proizvođača. Već vidimo da se izmiruju stare obaveze prema njihovim domaćim dobavljačima dok će iz BiH izlaziti novac, a mi ne poduzimamo gotovo ništa efikasno po pitanju zaštite domaćih dobavljača. U ovako teškoj situaciji BiH može pretrpiti ogromne štete gdje će se veliki broj malih kompanija i radnih mjesta ugasiti ako se nešto brzo i efikasno ne poduzme.
Ovaj zakon u suštini ima sve odredbe iz postupka zakona o stečaju, neke odredbe Zakona o stečaju se direktno i primjenjuju, ali njime je jasno naznačeno da je zabranjeno pokrenuti stečaj.
Dapače njime su vladinom upravniku date sve obaveze koje ima i stečajni upravnik čak su i proširene tako što vladin upravnik ima i mnogo veće ovlasti po pitanju raspolaganja imovinom, kreiranja liste povjerilaca (dobavljača) i sl. Ovim zakonom je čak zabranjeno namirenje založnih prvenstveno hipotekarnih povjerilaca, čak je suspendovano pravo izlučnog i razlučnog namirenja povjerilaca. Zabranjeno je i izvršenje za namirenje po osnovu mjenica i sličnih vjerodostojnih isprava. Naročito se to odnosi na član 40. Ovog zakona na osnovu kojeg vladin povjerenik nije obavezan izmirivati obaveze po dospijeću, niti prioritet ima izmirenje obaveza po osnovu uzetih kredita ili izdatih vrijednosnih papira, ali zato je vladin upravnik ovlašten da po svojoj slobodnoj procjeni isplaćuje kada i kako želi obaveze povezanim licima u Agrokoru.
Slovenija je također donijela zakon kojim je zaštitila svoje dobavljače, a Srbija i Crna Gora su brzo reagovale i postavile uslove za zaštitu svojih tržišta. Jedino Bosna i Hercegovina ne reaguje na adekvatan način, dok dug prema dobavljačima iznosi oko 95% u FBiH, a 5% u RS.
Da bi se izbjeglo kompletno urušavanje potrebno je hitno preuzeti Konzum BiH
Model za rješavanje ovog problema je sličan onome kako je prije desetak godina Konzum preuzeo VF, na način da nova kompanija tj. Kupac preuzme objekte, opremu, robu i radnike, a Konzum nastavlja postojati kao pravno lice i na njemu će ostati sve obaveze prema dobavljačima koje će se izmiriti od prodaje.
Na taj način radnici bi ostali na svojim radnim mjestima, a dobavljačima bi se obaveze redovno izmirivale te bi se situacija stabilizovala. Domaći poljoprivredni proizvođači bi preko tog novog lanca bili zastupljeni jer ih u ovom trenutku uopće nema na policama. Da bi se izbjeglo kompletno urušavanje potrebno je hitno preuzeti Konzum u BiH, a potencijalni kupci već postoje.
Ukoliko se ovo brzo ne dogodi Konzum u BiH će otići u stečaj, što je očito i bio plan Agrokora od samog početka krize, jer je veliki dio novca iz BiH već ispumpan za izmirenje kamata i kredita, dio imovine uopće nije uknjižen na Konzum već na treće privredno društvo koje je registrovano van BiH, a veliki dio imovine je u zakupu.
Konzum je posljednjih nekoliko godina podizao vrijednost u opremi koja je vještački napuhana i nekoliko puta više od njene stvarne vrijednosti. Činjenica je da su u nekima od objekata u BiH na podovima ljepljene pločice preko već postojećih, za šta su radnici tražili objašnjenje od uprave koje nikada nisu dobili, nepotrebno je mijenjan veliki dio inventara u prodavnicama na koji način su vrijednosti vještački povećane, a Konzumova imovina u BiH se uglavnom sastoji od opreme i kamiona, a veliko je pitanje šta se sve nalazi pod hipotekama i kakvi su aranžmani sa lizing kućama.
Zar zaista iz Agrokora misle da smo mi Bosanci toliko glupi?
Posljednjih dana u medijima svjedočimo inicijativi vladinog povjerenika za promjenom naziva Konzum u Merkator i navodno vraćanje brenda Merkator. Kakve to veze ima sa izmirivanjem obaveza prema dobavljačima kada su oba ova subjekta u vlasništvu Agrokora?
Važno je ne zaboraviti da Merkator o kojem govori povjerenik hrvatske Vlade nije onaj stari slovenački Merkator koji je poslovao prije nego što ga je kupio koncern Agrokor i koji je imao zavidan asortiman i jednu od najboljih ponuda i usluga na tržištu. Nakon što ga je preuzeo Agrokor Merkator je postao dio iste grupacije kojoj pripadaju Konzum i druge Agrokorove firme i od njih se ni po čemu ne razlikuje, jednako je pogođen istom krizom. Ovim potezom se želi napraviti marketinški trik i pravna zavrzlama da se dugovi prema dobavljačima ne izmire. Zar zaista iz Agrokora misle da smo mi Bosanci toliko glupi?
