Postoji sumnja kako je prava namjera vlasti RS-a da preko IRB-a napravi unutrašnji platni promet i da nove firme, nakon što sankcionisane firme budu registrovane na druga lica i promijene nazive, u IRB otvore račune. Rizik da uruše samu IRB, što bi do kraja uništilo finansijski sektor RS, predlagatelji zakona negiraju
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je po hitnom postupku izmjene seta zakona, čime je otvoren put da Investiciono-razvojna banka RS (IRB) obavlja platni promet i prima novčane depozite. De facto, da postane komercijalna banka.
Nema sumnje da se vlast u RS na ovakav korak odlučila nakon što je 18. juna, u posljednjem talasu sankcija, na „crnu listu“ Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država dospjelo sedam kompanija i dvije osobe zbog povezanosti sa porodicom Milorada Dodika.
Na „crnu listu“ stavljeni su Milenko Čičić i Đorđe Đuriće, koji su, kako je saopšteno iz OFAC-a, povezani s Igorom Dodikom, sinom Milorada Dodika. Sankcije su uvedene i firmama Infinity International Group, Infinity Media, K-2 Audio Usluge, Una World Network, Kaldera Company, Prointer i Sirius 2010.
Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH tada je navedeno da je OFAC odredio sedam subjekata i dva fizička lica koji obezbjeđuju glavne izvore prihoda korumpiranoj mreži pokrovitelja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Ove firme nalaze se pred gašenjem računa, a projekat pretvaranja IRB-a iz investiciono-razvojnog fonda u komercijalnu banku osmišljen je kako bi sankcionisane firme, nakon što promijene osnivače, menadžement i nazive, kao navodno novi poslovni subjekti u IRB-u otvorile račune.
KAKO ĆE VLAST POMOĆI SANKCIONISANIM
Ekonomista Zoran Pavlović kaže da je teško detektovati šta su direktni, a šta indirektni motivi za izmjene zakona koji će omogućiti da IRB obavlja platni promet i prima novčane depozite. On smatra da se vlasti RS neće usuditi da dozvole sankcionisanim osobama i firmama da otvore račune u IRB-u, jer bi to automatski značilo da i IRB ide na OFAC-ovu listu, čime bi prestao bilo kakakv platni promet sa tom institucijom.
„Ono što je sigurno jeste da bilo kakva konverzija IRB-a u organizaciju koja bi se bavila platnim prometom podrazumijeva proceduru koja se ne može završiti za pola godine. Uz to, mora biti odobrena od Centralne banke BiH. Da bi se banka registrovala, između ostalih uslova koji su propisani u BiH, a koje verifikuje Centralna banka BiH je i dobijanje SWIFT koda za poslovanje“, kazao je Pavlović za Žurnal.
Podsjeća i da je prije nekoliko mjeseci, kada su banke počele da gase račune račune licima sa OFAC-ove listi, Ambasada SAD u Sarajevu pozvala sve direktore i vlasnike poslovnih banaka i priopštila im da se ti računi moraju zatvoriti, jer bi se suočili sa prekidom mogućnosti korištenja SWIFT sistema plaćanja u svijetu. Banke su to i uradile kako bi izbjegle da i one budu dio američkih sankcija.
Pavlović smatra da bi blokada rada IRB-a dovela do ogromnih problema, čak i kolapsa finansijskog sektora u domenu plasiranih kredita iz tog izvora. On podsjeća da u IRB RS trenutno postoji nekoliko kreditnih linija. Među njima su kreditna linija za rješavanje stambenih pitanja mladih, univerzitetsko obrazovanih kadrova s ciljem njihovog ostanka u RS, te ona za firme koje su zasluženo ispunile kriterijume za finansiranje iz razvojnog fonda IRB-a.
Obje ove kreditne linije bile bi srušene ako bi se IRB našla na amričkoj „crnoj listi“.
„Korištenje IRB-a kao bankarske institucije, koja bi mogla poslužiti za poslovne aktivnosti ljudi i firmi sa ’crne liste’ ne dolazi u obzir, jer bi bilo jasno da će tog momenta IRB ići na crnu listu, a to znači blokadu svih računa i nemogućnost bilo kakvog rada i funkcionisanja“, upozorava Pavlović.
Na pitanje kako bi IRB mogao da pomogne firmama sa američke crne liste, ministica finansija Zora Vidović za Capital.ba kaže da po sadašnjem stanju stvari IRB ne može da im otvori račune, ali da će to biti moguće nakon vlasničke promjene i kompletnog restrukturiranja „Infinity grupacije“.
„IRB sada ne bi mogao da im otvori račune jer one više ne mogu ni u jednoj banci da otvore račune, to je definitivno. Ali, ako se budu preregistrovale, a to moraju da urade ako hoće da rade, a sigurno da hoće, jer imaju velike projekte, vjerujem da će te nove firme moći otvoriti račun i u IRB-u i kod drugih banaka. Ali nije to poenta. Poenta je da mi od sada imamo naš platni promet, a da u budućnosti radimo nešto što će pomoći našoj privredi. Ovima što su sada sankcionisani teško se može pomoći“, kazala je Vidović.
ISTA FIRMA, NOVO IME
Iz firmi, koje su našle na udaru američkih sankcija, a koje se dovode u vezu sa porodicom Dodik, već su najavili da će promijeniti osnivače, menadžere i nazive tih kompanija.
„Te IT kompanije imaju 1600 ugovora na svim nivoima vlasti u BiH. Blokada računa tim kompanijama nije bitna za njihove nove poslove, jer novih poslova neće biti, već u održavanja postojećih sistema, koji su nekvalitetni, ali i za njih mora postojati neki servis“, navodi Zoran Pavlović.
Održavanje sistema je, kaže on, najvažnije i oni koji stoje iza tih kompanija morali su da naprave neko drugo rješenje za održavanje softvera prije blokade računa sankcionisanim firmama. Problem su i ugovori tih firmi, koji se sada moraju, po nekom osnovu, prenijeti na nove vlasnike.
„Osnovni i ogroman problem je održavanje tih softverskih sistema i to je veliki praktični problem i za same građane. Sve skupa je situacija jako ozbiljna, jer je vlast bez posebne brige i promišljanja donosile odluke“, zaključuje Pavlović.
„Kompanija „Sirius 2010“ u procesu fiskalizacije ima još samo priključiti kase, sve ostalo je završeno. To će se i odraditi, ali treba održavati sistem Poreske uprave, Geodetske uprave, Fonda zdravstvenog osiguranja RS. To su strašni problemi i Amerikanci su to namjerno i uradili da blokiraju sisteme koji su jako važni za funkcionisanje svake države“, kazala je ministrica Vidović.
IRB RS je osnovana 2006. godine, u stopostotnom je vlasništvu RS, i koncipirana je kao investiciono-razvojni fond. Uz to, ima ulogu ovlašćenog prodavca kapitala u preduzećima u RS koja nisu privatizovana. Godinama nakon svog osnivanja, IRB je bila „zlatna koka“ za ljude i firme bliske vlasti, kojima su odobravani višemilionski krediti bez adekvatnih garancija da će biti vraćeni.
Podsjetimo, Vlada RS je u novembru prošle godine prodala bijeljinskoj firmi „Standard Računovodstvene Usluge“, u vlasništvu advokata Miloša Stevanovića, 180 miliona KM dospjelih potraživanja IRB-a za 32 miliona KM, odnosno oko 20 posto vrijednosti ukupnih potraživanja koja je IRB ponudila na prodaju.
