Darko i Dalibor Tomaš |
Piše: Žurnal.info
Godinama nasljednici Vojina Gajanina iz Ratkovaca kod Prnjavora pokušavaju da naplate dug veći od 130 hiljada konvertibilnih maraka, koliko je njihovom ocu ostao dužan Petar Tomaš, otac načelnika opštine Prnjavor Darka Tomaša. Gajanin i Tomaš više nisu među živima. Prvi je preminuo 2012. godine, a Petar Tomaš prošle godine, a iza njih dvojice ostao je spor dug 18 godina.
Sve je krenulo davne 2004. godine kada je Petar Tomaš zatražio od Vojina Gajanina da mu pozajmi 138.900 KM, što je ovaj učinio. Gajanin je u mladosti otišao u Njemačku, gdje je vrijedno radio i zaradio. Ljudi koji su ga poznavali tvrde da je bio dobar čovjek, spreman da pomogne.
Gajanin je dao Tomašu pozajmicu ovjerenu Ugovorom o zajmu u Osnovnom sudu u Prnjavoru. U Ugovoru se navodi da Vojin Gajanin daje Petru Tomašu na zajam ukupno 138.900 KM stare devizne štednje, koju je posjedovao kod nekadašnje „Kristal banke“, a Tomaš se obavezao da će pozajmljeni novac vratiti u 36 mjesečnih rata (u roku od tri godine). Svaka rata, kako je definisano Ugovorom, trebalo je da iznosu 3.858,33 KM, a Tomaš je novac trebalo da počne vraćati 2. aprila 2004. godine.
Do jula 2004. godine Tomaš je Gajaninu vratio 8.801,32 KM, a onda je jednostavno prestao da otplaćuje dug. Preostali neotplaćeni dug iznosi 130.098,68 KM.
Uvidjevši da od novca pozajmljenog Tomašu neće dobiti ni pfeniga, Gajanin je u maju 2005. godine tužio Tomaša, koji je zaprimio tužbu, ali na nju nikada nije odgovorio, pa je Osnovni sud u Prnjavoru 14. novembra 2007. godine donio presudu u korist Gajanina i obavezao Tomaša da mu isplati sva dugovanja. Na tu presudu Tomaš nije imao pravo žalbe.
Osim navedenog osnovnog duga, Tomaš je prema presudi, Gajaninu bio dužan da isplati i zatezne kamate kao i da da mu nadoknadi troškove parničnog postupka.
Ali, Tomaš je jednostavno ignorisao presudu, kao i desetine drugih izvršnih sudskih presuda, koje su donesene na osnovu tužbi osoba koje su mu pozajmile novac, a on ga nije vratio, što potvrđuje i dokumentacija koja je u posjedu Žurnala. Te 2007. godne, kada je Osnovni sud u Prnjavoru donio presudu u korist Gajanina, Tomaševi sinovi Darko i Dalibor već su bili članovi vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Darko Tomaš aktuelni je načelnik Prnjavora, dok je njegov brat Dalibor član Upravnog odbora UIO BIH, a ranije je bio pomoćnik ministra finansija i savjetnik u Kabinetu premijera RS Radovana Viškovića. Braća Tomaš, zahvaljujući članstvu u SNSD-u, obavljali su niz funkcija i poslova u javnom sektoru.
Naslednici preminulog, prema zakonu, osim imovine, bilo da je u pitanju novac ili nekretnine, nasleđuju i neizmirene obaveze, odnosno dugovanja, pa su braća Darko i Dalibor Tomaš naslijedili i neizmireni dug svog oca. Osnovni sud u Prnjavoru je naslednike Vojina Gajanina pozvao na ostavinsku raspravu, održanu nakon što je prošle godine preminuo Petar Tomaš, ali se ispostavilo da pokojni Petar na svoje ime ima uknjiženu samo neku livadu, koja suštinski ne vrijedi ništa. Da bi izbjegli suočavanje sa članovima porodice pokojnog Gajanina, braća Tomaš se uopšte nisu pojavili na ostavinskoj raspravi. Gajaninovi naslednici pokušali su da nastave pravnu bitku, ali su u potrazi za advokatima, koji bi ih zastupali u tom postupku, nailazili na zid: Darko Tomaš je načelnik Prnjavora i ne treba mu se zamjerati!
Čitajući biografije braće Darka i Dalibora Tomaša, reklo bi se da se radi o uvaženim članovima društva, vrijednim mladim ljudima, koji su završili visoke škole i stekli akademska zvanja. Godinama imaju više dobro plaćenih pozicija na teret javnih sredstava. Riječju, dobro su situirane osobe. Uprkos tome, ne žele da najbližim srodnicima pokojnog Vojina Gajanina vrate novac koji je u zajam uzeo njihov pokojni otac Petar.
Darko Tomaš je dva puta izabran za načelnika Prnjavora, 2008. i 2020. godine, bio je i direktor Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. U njegovom objavljenom imovinskom kartonu iz 2016. godine stoji da je suprugom suvlasnik stana u Banjaluci, kojeg je procijenio na 140.000 KM. Tada je naveo da posjeduje ušteđevinu od 54.000 KM.