piše: Slobodan Vasković
Hypo banka teško je, svojevremeno, opljačkana, u brojnim zemljama Evrope: Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, BiH… Jedan od sistema bio je davanje kredita fiktivnim firmama, bez ikakvog obezbjeđenja, ili, pak, sa kolateralom koji nije bio adekvatan za dati novac.
Iz Hypo banaka u BiH (Mostar i Banjaluka) na ovaj način je izvučeno cca 300 miliona KM. Ovaj podatak nisu mi htjeli potvrditi, ali ga nisu ni demantovali u Hypo banci Banjaluka.
Proteklih godina mnogo se govorilo i pisalo o pljački Hypo banke, ali u BiH niko nije odgovarao zbog toga. U međuvremenu je došlo do promjene vlasništva, ali loši plasmani su ostali i Hypo želi da ih se riješi, jer samo na taj način može Banka funkcionisati bez velikih problema.
Stoga su Hypo Banjaluka i Hypo Mostar osnovali dvije firme, društva sa ograničenom odgovornošću, kojima namjeravaju prodati svoja potraživanja. U Banjaluci je osnovana firma “Bora” d.o.o., a u Sarajevu “Heta” d.o.o.
Učinjeno je to prije pet godina, a cilj je bio da se sva sumnjiva i sporna potraživanja i loši plasmani “Hypo” “prodaju” pomenutim firmama.
Da ne bude nikakve zabune: većina tih plasmana data je pod direktnim uticajem politike.
Pojednostavljeno rečeno: Hypo Banjaluka i Hypo Mostar svoja potraživanja od onih sa kojima je njihovo tadašnje rukovodstvo opljačkalo banku, prebacuju na “Boru” i “Hetu”, a ove dvije firme sve što naplate, uplaćuju na račune Hypo-Alpe-Adria-Bank Intenational AG u Klagenfurtu.
Na taj način, Banke se “čiste” od loših plasmana.
Nije tu ništa sporno, sem činjenice da Hypo smatra da za sve transakcije sa firmama “Bora” i Heta” ne treba da plati PDV. Riječ je o desetini miliona KM, a kada bi UIO pristala na takav zahtjev Hypo, onda bi BiH sanirala posledice pljačke te Banke. I to ne malim sredstvima. (svi dokumenti su u mom posjedu).
Kolika su ta sredstva, nije još uvijek poznato, jer Hypo ne završava započete procese “prodaje” potraživanja “Bori” i “Heti”, upravo zbog namjere da izbjegne plaćanje PDV-a. Ukoliko bi, primjera radi, potraživanja vrijedna 300 miliona KM prodala za sumu od 100 miliona, dužni su platiti 17 miliona KM.
UIO je odbio zahtjeve Hypo da ih oslobodi plaćanja PDV-a, pozivajući se na Zakon o postupku indirektnog oporezivanja, član 25, u kojem se eksplicitno kaže da usluge “plaćanja dugova i faktoringa” nisu oslobođene plaćanja PDV-a.
Na ovakve stavove UIO, iz Hypo je odgovoreno pritiscima, koji dolaze iz finansijskih i političkih struktura. Kako iz Federacije BiH, tako i iz RS. (Siva eminencija koja organizuje napade i pritiske je Dragan Kovačević, blizak vrhu RS).
Potpuno je neprihvatljivo da BiH bude na bilo koji način u funkciji saniranja štete nastale pljačkanjem Hypo, a još je neprihvatljivije da niko za tu pljačku nije odgovarao. Premda su svi njeni akteri poznati, a sva dokumentacija je u nadležnim tužilaštvima. (nastaviće se)
Hypo banka teško je, svojevremeno, opljačkana, u brojnim zemljama Evrope: Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, BiH… Jedan od sistema bio je davanje kredita fiktivnim firmama, bez ikakvog obezbjeđenja, ili, pak, sa kolateralom koji nije bio adekvatan za dati novac.
Iz Hypo banaka u BiH (Mostar i Banjaluka) na ovaj način je izvučeno cca 300 miliona KM. Ovaj podatak nisu mi htjeli potvrditi, ali ga nisu ni demantovali u Hypo banci Banjaluka.
Proteklih godina mnogo se govorilo i pisalo o pljački Hypo banke, ali u BiH niko nije odgovarao zbog toga. U međuvremenu je došlo do promjene vlasništva, ali loši plasmani su ostali i Hypo želi da ih se riješi, jer samo na taj način može Banka funkcionisati bez velikih problema.
Stoga su Hypo Banjaluka i Hypo Mostar osnovali dvije firme, društva sa ograničenom odgovornošću, kojima namjeravaju prodati svoja potraživanja. U Banjaluci je osnovana firma “Bora” d.o.o., a u Sarajevu “Heta” d.o.o.
Učinjeno je to prije pet godina, a cilj je bio da se sva sumnjiva i sporna potraživanja i loši plasmani “Hypo” “prodaju” pomenutim firmama.
Da ne bude nikakve zabune: većina tih plasmana data je pod direktnim uticajem politike.
Pojednostavljeno rečeno: Hypo Banjaluka i Hypo Mostar svoja potraživanja od onih sa kojima je njihovo tadašnje rukovodstvo opljačkalo banku, prebacuju na “Boru” i “Hetu”, a ove dvije firme sve što naplate, uplaćuju na račune Hypo-Alpe-Adria-Bank Intenational AG u Klagenfurtu.
Na taj način, Banke se “čiste” od loših plasmana.
Nije tu ništa sporno, sem činjenice da Hypo smatra da za sve transakcije sa firmama “Bora” i Heta” ne treba da plati PDV. Riječ je o desetini miliona KM, a kada bi UIO pristala na takav zahtjev Hypo, onda bi BiH sanirala posledice pljačke te Banke. I to ne malim sredstvima. (svi dokumenti su u mom posjedu).
Kolika su ta sredstva, nije još uvijek poznato, jer Hypo ne završava započete procese “prodaje” potraživanja “Bori” i “Heti”, upravo zbog namjere da izbjegne plaćanje PDV-a. Ukoliko bi, primjera radi, potraživanja vrijedna 300 miliona KM prodala za sumu od 100 miliona, dužni su platiti 17 miliona KM.
UIO je odbio zahtjeve Hypo da ih oslobodi plaćanja PDV-a, pozivajući se na Zakon o postupku indirektnog oporezivanja, član 25, u kojem se eksplicitno kaže da usluge “plaćanja dugova i faktoringa” nisu oslobođene plaćanja PDV-a.
Na ovakve stavove UIO, iz Hypo je odgovoreno pritiscima, koji dolaze iz finansijskih i političkih struktura. Kako iz Federacije BiH, tako i iz RS. (Siva eminencija koja organizuje napade i pritiske je Dragan Kovačević, blizak vrhu RS).
Potpuno je neprihvatljivo da BiH bude na bilo koji način u funkciji saniranja štete nastale pljačkanjem Hypo, a još je neprihvatljivije da niko za tu pljačku nije odgovarao. Premda su svi njeni akteri poznati, a sva dokumentacija je u nadležnim tužilaštvima. (nastaviće se)
