piše: Slobodan Vasković
 |
| Gordan Pavlović i Milorad Dodik |
Milorad Dodik, stečajni upravnik Republike Srpske, preuzeo je i ulogu stečajnog upravnika zvorničke “Alumine”, ali na sastanku sa stvarnim stečajnim upravnikom ove zvorničke firme Lazom Đurđevićem, lider SNSD-a nije brutalno nastupio niti od njega tražio konkretne poteze.
Konkretni potezi, za koje se Dodik zalaže, ali ih nije izgovorio, jeste imenovanje Zorana Stevanovića na poziciju direktora “Alumine” i upisivanje Gordana Pavlovića, odnosno firme “Pavgord” na listu povjerilaca zvorničke firme.
Nije bilo ni za očekivati da Dodik pred svjedocima zatraži takve ustupke, ali sama činjenica da je pozvao Đurđevića svjedoči o njegovoj zainteresovanosti za pomenute akcije.
Dodik je, tvrde moji izvori, na sastanku saznao da Đurđević neće postaviti Stevanovića za direktora, dok god je on na poziciji stečajnog upravnika “Alumine”, niti bilo koga njemu bliskog.
Dodik je “provukao” mogućnost “trećeg lica”, čemu se Đurđević nije protivio. Dodik je ostao nedorečen po tom pitanju, što znači da će eventualno postavljenje novog direktora “Alumine” sprovesti preko Vlade RS i Željke CVijanović, kako bi “zameo” svoje tragove.
U ovim i ovakvim “igricama” Dodik je velemajstor, tako da je Đurđević mogao otići zadovoljan, ali da mu, vjerovatno, uopšte nije jasno kako će se stvari dalje odvijati. Dodik je naglasio da “sve treba da bude po zakonu”, što je siguran znak da će se ići na “savijanje zakonskih akata” kako bi se “Alumina” stavila pod njegovu kontrolu.
Dodik je na sastanku rekao da se “Pavgord” može upisati ako ima ispravne papire, a ako nema, onda ništa od toga”. Šta bi drugo i mogao reći u situaciji kada Sud ne može donijeti odluku zbog tužbi protiv “Pavgorda” i zahtjeva za poništenja ugovora te firme sa “Ukio bankom”. “Pavgor” je za 6,4 miliona evra otkupio oko 122 miliona KM, koliko je “Ukio” banka navodno potraživala od firme Birač. Ti procesi mogli bi potrajati godinama.
Indikativno je da je Dodik naglasio da “Pavgord” ima 15 dana na raspolaganju da se upiše/ne upiše na listu povjerilaca, što je začuđujuće, jer je na određen način lider SNSD pokazao “neznanje”, a on sigurno sve zna o cijelom slučaju.
Da li je riječ o zamki, svjesnom puštanju “Pavgorda” niz vodu, ili se Dodik pravio “Englez” kako bi se postavio što “neutralnije” u cijeloj priči, veoma je teško zaključiti.
Dodik neće lako odustati od varijante da se dočepa “Alumine”, ali kako nije uložio svog centa, ukoliko bude “pretvrdo” neće ni ići prebrutalno. Njemu se, za razliku od Pavlovića, uopšte ne žuri.
Sastanku su prisustvovali i premijerka Željka Cvijanović, Zoran Tegeltija, ministar finansija, Vito Popović, predstavnik pravnog tima, Slavko Mitrović, Dodikov savjetnik i Risto Kojić.
Ministar energetike Petar Đokić nije bio nazočan, kao ni Zoran Stevanović.
Tajkun Gordan Pavlović je rezultate ragovora čekao u Hotelu “Bosna”, ali malo ga šta može obradovati. Posebno zbog činjenice da je već na ovom poslu “pao” dvadeset miliona maraka ukupno. A da povrat novca kroz akcije “Alumine” izgleda dalje od Jupitera.
Strateški partner za “Aluminu” pomenut je tek uzgred.
Ranije sam objavio da se pojavio se strateški investitor koji hoće da kupi Fabriku glinice, ali da vlasti RS to ignorišu kako bi Pavlovića uveli u vlasništvo, i to na osnovu potraživanja koje je, po zakonima RS, ništavo. Strateški investitor je slovenačko-mađarski konzorcijum, koji od “Alumine” godišnje kupuje robe u vrijednosti od 70 miliona KM. Oni su poslli pismo namjere stečajnom upravniku, ali vlast opstruiše taj projekat. Ministar privrede i energetike Petar Đokić najviše opstruiše ovaj posao, a, prema mojim izvorima, čak je zvao predstavnike banaka, tražeći od njih da odustanu od kreditiranja slovenačko-mađarskog konzorcijuma po pitanju kupovine “Alumine”. On je, kako je naveo isti izvor, zvao EIB i EBRD, tvrdeći da će RS preuzeti “Aluminu”.
Stevanovićevo imenovanje nije prošlo na dvije Skupštine povjerilaca (u februaru i martu), a čini se da neće proći nikako.
U cijeloj ovoj priči veoma je značajna i uloga Gordana Pavlovića, vlasnika firme “Pavgord”, koji pokušava da se dokopa “Alumine”, jer je otkupio potraživanja “Ukio banke”, koja je ova imala prema firmi “Birač”.
Po otvaranju stačajnog postupka nad FG Birač ad, stečajni upravnik je prijavu potraživanja Ukio banke od 155 miliona KM, odbio, odnosno ovo potraživanje klasifikovao u tabelu nepriznatih potraživanja, nakon čega je Ukio banka pokrenula parnični postupak protiv FG Birač ad u stečaju u cilju priznavanja ovog potraživanja.
Nakon toga, Ukio banka i firma “Pavgord” doo Foča su 20.11.2014. godine zaključili Ugovor o kupoprodaji kojim je Ukio banka na “Pavgord” (za cijenu od 6,4 miliona evra) prenijela dio potraživanja u visini oko 122 miliona KM, te je firma “Pavgord” podnijela zahtjev za upis u tabelu nepriznatih potraživanja, a u cilju ulaska u parnični postupak Ukio banke. Prethodni uslov ulasku u ovaj postupak je odluka suda da uvrsti “Pavgord” u tabelu nepriznatih potraživanja.
Inicijativa firme “Pavgord” da se upiše u tabelu nepriznatih potraživanja povezana je sa idejom da se nakon ovog upisa i stupanja u parnični postupak zajedno sa Ukio bankom, skupštini povjerilaca FG Birač ponudi poravnanje na neki iznos manji od 155 miliona KM (prema izvorima na oko 60 miliona KM), a koji bi skupština poverilaca FG Birač vjerovatno i prihvatila.
U tom slučaju, iznos priznatih potraživanja bi bio oko 140,7 miliona KM. S obzirom da se može očekivati da bi se dio povjerilaca sa zbirnim potraživanjima oko 30-40 miliona KM odlučio na isplatu u novcu u periodu od 3 godine, ovo bi omogućilo “Pavgordu” da prilikom reorganizacije društva i konverzije potraživanja u kapital, participira u vlasništvu FG Birač sa udjelom od preko 50%, dakle da za 6,4 miliona evra stekne odlučujući kapital u fabrici vrijednoj nekoliko stotina miliona KM?!
Međutim, analizom Ugovora o kupoprodaji utvrđeno je da je ovaj ugovor ništav, odnosno da ovaj posao na bazi kojeg “Pavgord” pretenduje da ostvaruje prava, kao takav, ne proizvodi pravno dejstvo, budući da je isti po Zakonu o deviznom poslovanju RS zabranjen.
Okružni privredni sud u Bijeljini je 2. marta 2016. godine održao je ročište na kojem nije došlo do upisa firme “Pavgord” u tabelu nepriznatih potraživanja, jer su prethodno podnesene tužbe za poništaj Ugovora o potraživanju između Ukio banke i Pavgorda.
Ogromni su interesi u pitanju, mnogo je prljavštine u cijeloj ovoj priči, prijetnji, ucjena… SIPA je otpočela istragu oko “Alumine”.
Istovremeno, Specijalno tužilaštvo otpočelo je istragu, po hitnom postupku, oko trenutnog rukovodstva “Alumine” i stečajnog upravnika, što je, van svake razumne sumnje, pritisak da se “Pavgord” upiše kao povjerilac.
Cilj Specijalnog tužilaštva je da podigne optužnicu protiv stečajnog upravnika Đurđevića, nakon čega bi on bio eliminisan sa te pozicije.
MUP RS je već, po nalogu Specijalnog tužilaštva, saslušao Lazara Đurđevića, stečajnog upravnika, Čedomira Zelenovića, Mileta Matića i druge, a po krivičnoj prijavi koja se odnosi na optužbe da su posle otvaranja stečaja "Alumina preuzela neke radnike", a prijem toga im isplatila regres.
Međutim, u vrijeme tih dešavanja ni Đurđević ni Matić nisu bili na sadašnjim pozicijama, pa to nisu mogli ni učiniti. Interesantno je da je krivičnu prijavu podnijelo NN lice, a da je Specijalno tužilaštvo hitno otvorilo istragu.
Vrlo lako bi se moglo utvrditi da je ovdje riječ o državnom kriminalu.
Na cijelom ovom poslu, Fordan Pavlović je do sada "pao, prema mojim informacijama, oko 20 miliona KM.
Budući da je riječ o tolikoj cifri, ali i o Alumini i poslovima vrijednim stotine miliona KM, uopšte ne bi trebalo začuditi da dođe i do fizičkih obračuna.
