piše: Slobodan Vasković
Zdravko Cvjetinović, pomoćnik direktora Sektora za carine u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, biće smijenjen u narednih nekoliko dana, potvrđeno mi je iz različitih izvora.
Nije još uvijek odlučeno ko će ga zamijeniti na toj poziciji.
Cvjetinović će biti smijenjen, jer mu je onemogućen pristup tajnim podacima, a Tužilaštvo BiH vodi protiv njega istragu o teškim zloupotrebama.
Pripadnici SIPE su 17.06. 2014. godine, po nalogu Tužilaštva BiH, uhapsili Zdravka Cvjetinovića.
Cvjetinović je tada uhapšen zbog sumnje da je član zločinačke organizacije koja je UIO oštetila za desetine miliona maraka.
Cvjetinović je uhapšen kao organizator zločinačke organizacije i jedan od njenih šefova, koji je teško zloupotrijebio svoju poziciju unutar UIO za nezakonite poslove. Kao drugi najvažniji čovjek ove zločinačke organizacije označen je Kemal Čaušević, bivši direktor UIO. Protiv Čauševića je podignuta/potvrđena optužnica (20.03.2017.), dok je istraga protiv Cvjetinovića u završnoj fazi i očekuje se skoro optuženje.
Cvjetinović je na graničnim prelazima Rača, Gradiška i Brod uspostavio mrežu svojih pomagača, koji su radili za njegov račun i tako stvorio zločinačku organizaciju unutar UIO. Oni su, osim poslova sa tekstilom, uvezli nezakonito hiljade automobila i počinili brojne druge zloupotrebe.
Cvjetinović je proveo određeno vrijeme u pritvoru, pušten je, pa se, na kraju, vratio na direktorsku poziciju u UIO i to sa sudskom potvrdom. Sada je tome valjda došao kraj i odgovaraće za brojne kriminalne akte koje je počinio.
Zdravko Cvjetinović, visoki funkcioner SNSD, kupovao stanove presuđenim narkodilerima, otplaćujući njihove kredite (25.06.2014.)
piše: Slobodan Vasković
Zdravko Cvjetinović, pomoćnik direktora Uprave za indirektno oporezivanje i visoki funkcioner SNSD, kupovao je stanove presuđenim narkodilerima, otplaćujući njihove kredite.
Nedvosmileno to potvrđuju brojni dokumenti u čijem sam posjedu i koji svjedoče da je Cvjetinović bio u bliskim poslovnim i svakim drugim vezama sa međunarodnim narko kartelima.
Cvjetinović je preuzeo na sebe otplatu stambenog kredita Zlate Radovanović, koji je iznosio 120.000 KM. Cvjetinović je to učinio februara 2012. godine.
„Zlata Radovanović je 3. juna 2013. godine sporazumno prihvatila krivicu i napravila nagodbu sa Sudom BiH, kojom joj je izrečena kazna od jedne godine zatvora za trgovinu narkoticima i pripadnost organizovanoj zločinačkoj grupi, koja se bavila tim nelegalnim poslom“, saopšteno mi je u Sudu BiH.
„Sparkasse“ je 09.02.2012. godine odobrila stambeni kredit Zlati Radovanović u visini od 120.000 KM, a sve je realizovano u njihovoj filijali u Bijeljini.
Ugovorom je precizirano da je sudužnik u ovoj transakciji Zdravko Cvjetinović, pomoćnik direkora za carine u UIO.
Prije potpisivanja Ugovora o kreditu, Cvjetinović je trebao priložiti (u skladu sa članom 18 Ugovora), „Ovjerenu saglasnost o zapljeni po pristanku sudužnika“, što je on i učinio.
Taj dokument ovjerio je u UIO 27.01.2012. godine, nakon čega je i realizovan kredit od 120.000 KM, koji je dodijeljen Zlati Radovanović.
To praktično znači da je pristao da otplaćuje njen kredit, ukoliko to ona ne bude činila.
Zlata Radovanović uhapšena je septembra 2012. godine u akciji „Titan“, koju je vodio MUP RS protiv trgovaca narkoticima.
Tužilaštvo BiH podiglo je 24.12.2012. godine optužnicu protiv sedam osoba uhapšenih u akciji MUP-a RS kodnog naziva "Titan" koje tereti za trgovinu kokainom.
Optužnica je podignuta protiv Vlade Ilića (36), koji je ujedno označen kao organizator narko-grupe, Željka Radovanovića (39) zvanog Krečo, njegove supruge Zlate Radovanović (33), Dragiše Vasića (28), Zdravka Trifunovića (25)… Svi optuženi su iz Bijeljine.
Iz Tužilaštva BiH tada je saopšteno da optužene terete da su tokom 2012. godine na području BiH, Njemačke i drugih zemalja Evropske unije preprodavali kokain.
U okviru istrage u ovom predmetu, u dva navrata je otkriveno i zaplijenjeno više od 900 grama kokaina, čija cijena na ilegalnom narko-tržištu iznosi oko 100.000 KM.
Najbliži saradnik prvooptuženog Ilića bio je Željko Radovanović, koji se u vrijeme hapšenja nalazio na izdržavanju kazne u Kazneno-popravnom zavodu Foča, odakle je rukovodio svojom grupom dilera.
Tokom 2013. godine, proces protiv Željka Radovanovića i njegove supruge Zlate razdvojen je od onog Iliću i ostatku grupe, rečeno mi je u Sudu BiH. Njih oboje sporazumno su priznali krivicu.
“Željko Radovanović priznao je krivicu za trgovinu narkoticima i sporazumom sa Sudom BiH presuđen je na dvije godine zatvora”, saopšteno mi je u Sudu BiH.
Nakon hapšenja Cvjetinovića, Tužilaštvo BiH će sprovesti istragu i o njegovim trasnakcijama sa Zlatom Radovanović, jer je sasvim realno da je kredit od 120.000 KM u stvari bio podjela plijena u trgovini narkoticima.
Postoje dokazi da je u kamionima sa tekstilom, zbog kojih je Cvjetinović i uhapšen, švercovana droga i zlato, ali da carina BiH uopšte nije reagovala na takve informacije.
Treba podsjetiti i da je Željko Radovanović, prije šest godina, presuđen u Srbiji (Okružni sud u Beogradu) na 13,5 godina zatvora, jer je srbijanska policija 2008. godine kod njegove grupe pronašla i zaplijenila više od 40 kilograma heroina, četiri kilograma kokaina, više falsifikovanih isprava, oružje i 210.000 evra.
Radovanović nije odležao ovu kaznu, jer je pobjegao u Republiku Srpsku.
Dosje: Špirić i Cvjetinović zaradili dva miliona maraka za godinu i po dana izdavajući Upravi za indirektno oporezivanje supermarket kao carinski terminal (16.07.2014.)
piše: Slobodan Vasković
Tužilaštvo BiH proširilo je istragu oko poslovanja Uprave za indirektno oporezivanje (UIO); U njihovom fokusu sada je poslovanje carinskog teriminala u Brodu.
„Prema svjedočenjima nekih od uhapšenih u akciji 'Pandora', stvarni vlasnici terminala u Brodu su Nikola Špirić i Zdravko Cvjetinović“, potvrdili su mi izvori bliski Tužilaštvu BiH.
Zdravko Cvjetinovć, pomoćnik direktora UIO za carine, uhapšen je prije mjesec dana, zajedno sa Kemalom Čauševićem, bivšim direktorom UIO.
“Tihić i Dodik su mi naredili da imenujem Cvjetinovića, a Špirić je bio u pozadini svega. On je glavni urednik dešavanja u Upravi”, rekao je Kemal Čaušević pred Sudom BiH, 15.07. ove godine, tokom ročišta o produženju pritvora njemu i Zdravku Cvjetinoviću.
Očekuje se da Sud BiH naloži produženje pritvora za još dva mjeseca ovom dvojcu (odluka se očekuje 17.07.), a koliki je strah Režima Milorada Dodika od ovog procesa svjedoči podatak da je SRNA, 16.05., emitovala lažnu vijest da je pušten dravko Cvjetinović. To nije istina, jer je pušten iz pritvora njegov brat Zoran Cvjetinović i riječ je o manipulaciji sračunatoj da se amortizuje cijela priča.
“Nije mi jasno zbog čega ja još nisma saslušan, a imam mnogo toga za reći”, izjavio je Čaušević pred Sudom 15.07.
Očito je da Čaušević jasno nagovještava da će progovoriti o svima onima po čijem nalogu je radio ili morao raditi prljave poslove. I sa kojima je dijelio talove.
Špirić član organizovane kriminalne grupe
Nikola Špirić je u vrijeme najveće pljačke UIO, bio predsjedavajući Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje i brojne posredne informacije vode ka njemu, kao jednom od glavnih protagonista bezočne otimčine vrijedne preko milijardu maraka.
Kako stvari stoje, najdirektniji put Tužilaštva BiH do Špririća vodi preko cainskog terminala u Brodu. Bar tao tvrde svjedoci u ovom slučaju.
Prema njihovim svjedočenjima, Špirić i Cvjetinović stoje iza firme “Global”, koja UIO izdaje terminal u Brodu. Marko Pekez, koji je direktor Globala, samo je njihov pion u cijelom ovom poslu.
“Špirić i Cvjetinović su stvarni vlasnici Globala. Oni su sve učinili, posebno Cvjetinović, zloupotrebljavajući poziciju prvog čovjeka carina, da na taj terminal bude usmjereno što više vozila, iako je on praktično nepotreban u sistemu carine”, izjavili su svjedoci u Tužilaštvu BiH. Krenimo redom.
Global dobio ugovor sa UIO 28.11.2012.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje mi je odgovoreno da pravna lica, kod kojih se nalaze carinski terminali, imaju obavezu da od ukupno naplaćenog iznoza za korištenje carinskih terminala 30% uplate na Jedinstveni račun UIO, dok se naknada za korištenje carinskih terminala u vlasništvu UIO u potpunosti uplaćuje na Jedinstveni račun. Ovo je, kako mi je rečeno, definisano Odlukom Upravnog odbora UIO koja se primjenjuje od marta 2007. godine.
Upravi za indirektno oporezivanje postavio sam pitanja i u vezi sa firmom “Global”.
“UIO je raskinula ugovor o držanju carinskog terminala sa kompanijom ‘R&S Company’ d.o.o. Prnjavor zbog neizmirenog duga po osnovu obaveze uplate prihoda za korištenje carinskog terminala u Brodu, a koji je pomenuta kompanija imala u iznosu od 666.227,14 KM, koji danas sa zateznom kamatom iznosi 1.035.873,65 KM.
Dana 13.09.2012. godine UIO je raspisala javni oglas za izbor novog držaoca carinskog terminala u Brodu, a o od četiri prijavljena ponuđača, samo je jedan ponuđač ispunio sve tražene uslove i nije imao dugovanja prema UIO, pa je tako dana 28.11.2012. godine zaključen ugovor o držanju carinskog terminala sa kompanijom ‘Global BH’ d.o.o. iz Broda, čiji je vlasnik g. Marko Pekez”, odgovorio mi je Ratko Kovačević, portparol UIO.
Prema njegovim riječima, od dana od kada je počeo da funkcioniše terminal u Brodu u vlasništvu kompanije “Global BH” d.o.o. iz Broda, pa do 30.06.2014. godine, “ovaj obveznik je zadužen od strane UIO za 30 % prihoda koje mora uplatiti na Jedinstveni račun u ukupnom iznosu od 872.202,06 KM i ovaj iznos je u potpunosti uplaćen na Jedinstveni račun, tako da obveznik nema nikakvih dugovanja”.
„Global“ za godinu i po zaradio 2 miliona KM, odnosno 113.063,23 KM mjesečno
Kovačević nije htio precizirati koliko je zaradio “Global”, ali budući da je Odlukom Upravnog odbora UIO definisano da 70% ostalih prihoda pripada vlasniku terminala, onda se jednostavnom računicom dođe do podatka da je ta firma, u periodu od potpisivanja ugovora pa zaključno sa 30.06.2014. godine, oprihodovala 2.035.138,14 KM.
Naizgled je sve čisto, ali podaci do kojih sam došao istražujući ovaj slučaj, govore da je oko „Globala“ sve upitno i da ništa nije čisto.
“Global BH” d.o.o. iz Broda i “Tuš” d.o.o. iz Bihaća su 28.05.2012. godine godine zaključili Ugovor o zakupu poslovnog objekta u Ulici Kralja Petra prvog oslobodioca u Brodu, odnosno “Global” je uzeo pod zakup objekat “Tuša”.
Opština odbijenice piše, Minstarstvo ih briše
Samo tri i po mjeseca kasnije, 13.09. 2012., UIO raspisuje oglas za novog “držaoca terminala u Brodu”. Nema dileme da je Marko Pekez znao da će UIO raspistai ovaj oglas i da je imao pripremljen objekat za ponudu. Nema dileme da mu je to neko iz UIO na vrijeme dojavio.
Sam Marko Pekez potpuno je nepoznat u poslovnom svijetu RS/BiH i u njemu apsolutno ne znači ništa. On je, prema svim raspoloživim podacima, tek marioneta preko koje djeluju Špirić i Cvjetinović. Bitno je naglasiti da se u cijeloj priči pojavljuje oš jedna osoba - Vinko Milovanović, koji je, prema raspoloživim podacima, veza između Pekeza i Šprića/Cvjetinovića.
“Milovanović dva puta sedmično dođe u Brod. Pretpostavljamo da dolazi da uzme novac”, tvrde moji izvori.
Sledeći događaji i datumi svjedoče da UIO nikako nije mogla iznajmiti prostor od “Globala”, jer je to nezakonito, pošto nisu ispunjavali potrebne uslove.
UIO iznajmila supermarket
Nakon što je potpisao ugovor sa UIO 28.11.2012., “Global” samo dan kasnije 29.12.2012. podnosi zahtjev nadležnom organu opštine Bod za izdavanje lokacijskih uslova za adaptaciju unutrašnjih prostorija u svrhu promjene namjene prostora.
Već ova činjenica ukazuje da UIO nije znajmila carinski terminal, već supermarket sa dobrim parkingom.
Dokazi dalje kažu da je opštinsko Odjeljenje za prostorno uređenje odbilo zahjtev “Globala”, pa se ta firma žalila 21.01.2013. Ministarstvu za urbanizam, građevinarstvo i prostorno uređenje u Vladi RS.
Ministarstvo 15.02.2013. poništava opštinsko Rješenje i nalaže ponovni postupak, a Odjeljenje za prostorno uređenje opštine Brod ponovo odbija “Global”.
Ta firma 02.04.2013. opet upućuje žalbu ministarstvu, koje ponovo sve poništava i vraća na ponovni postupak i to dana 15.08.2013. Postupak još nije završen.
To praktično znači da “Global” u ovom periodu, odnosno nikako, nije mogao izdati prostor UIO kao carisnki terminal. Jer to nije carinski terminal, već supermarket sa parkingom.
Istraga Tužilaštva BiH pokazaće da li su Špririć i Cvjetinović na ovom poslu parkirali milione u sopstvene džepove.
