piše: Slobodan Vasković
1.
“Nećemo organizovati referendum o otcjepljenju u 2018. Razumijemo okolnosti, kontekst. Takav referendum 2018. prouzrokovao bi mnoge reakcije, a mi želimo da izgradimo momenat kako bismo takav potez legitimisali kao naše pravo”, rekao je Milorad Dodik za list “Politiko”, naglašavajći da on projekat mogućeg otcjepljenja ne skida sa stola. (blic.rs)
Nije prvi put da Dodik tvrdi kako 2018. neće biti referenduma o otcjepljenju, ali njemu se ne može vjerovati na riječ, jer je, bezbroj puta, po političkim pitanjima pokazao makijavelizam i vukao poteze, što su mu trenutno najviše odgovarali; Pri tom se ne osvrćući šta je ranije tvrdio, još manje na posledice svojih postupaka.
“Deklaracije o slobodnoj i samostalnoj Republici Srpskoj”, koju je usvojio Sabor SNSD-a, 25.04.2015. godine, nikada nije povučena i uvijek može poslužiti kao argument za održavanje referenduma.
Ta Deklaracija je, između ostalog, značajan segment u političkom udaru Zapada na Dodika i njegovu stranku.
2.
Svjedoči to “Crna lista” SAD-a, na kojoj se od 17.01.o.g., nalazi Dodik, ali i pismo Ministarstva spoljnih poslova Velike Britanije Dodiku, napisano 20.01.2017. (vidi dodatak), u kojem se, između ostalog, navodi: “Zajedno sa našim partnerima za implementaciju mira, mi ozbiljno shvatamo Vaše ponavljanje javnih izjava, kao i stavove SNSD-a u kojima se prijeti budućim referendumom o otcjepljenju”.
Dodik, zavisno od medija u kojem se oglašava, i dalje igra igru vruće-hladno po pitanju referenduma, ali je notorno da SNSD nije povukao “Deklaraciju o slobodnoj i samostalnoj RS”, što, praktično, znači da u svakom trenutku može doći do njegovog održavanja.
S obzirom na probleme u kojima se RS nalazi i Dodikovu namjeru da po bilo koju cijenu izbori vlast u još jednom četvorogodišnjem mandatu (2018-2022.), sasvim je realno da do održavanja referenduma dođe, ma šta o tome govorio sada govorio lider SNSD-a.
Da je drugačije, njegov SNSD bi povukao Deklaraciju iz svojih dokumenata, što je bio i jedan od ključnih uslova za normalizaciju odnosa te stranke i njenog lidera sa vodećim zemljama zapadnog svijeta.
Dodik taj uslov nije ispunio, niti ima namjeru.
3.
I dalje je “na objavljivanju” Odluka o održavanju referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH, koju je Narodna skupština RS donijela 15.07.2015.
To Odluku malo ko i da pominje, a ni ona nije povučena i u svakom trenutku može biti objavljena u Službenom glasniku RS, gdje je “na čekanju” već dvije godine.
4.
Eventualno ukidanje nadležnosti Suda i Tužilaštva BiH na teritoriji RS pomenutim referendumom bilo bi ništa drugo do osamostaljenje ovog entiteta.
5.
Dodik, očito, i dalje računa na oba referendumska torpeda, a koji će ispaliti stvar je procjene njegovih stratega i zaštitnika iz Rusije.
U arsenalu mu ništa drugo nije ni preostalo.
6.
"Novac je plaćen sa banaka koje su dale kredit kupcima i to je došlo na moj račun. Novac sam podigao uredno sa računa Komercijalne banke i na granici Srbije prijavio da tu sumu iznosim, a na graničnom prelazu u BiH da unosim. Sve sam uradio u skladu sa zakonom", izjavio je Dodik, obrazlažući odakle mu 200.000 evra koje je, krajem maja, unio u BiH. (ba.N1)
Prepucavanje oko toga kako je Dodik došao do tih 200.000 evra je standardna forma, ali ključno pitanje je kako je Dodik uopšte mogao, a tvrdi da jeste, podići taj novac sa računa Komercijalne banke u Beogradu.
U Banke BiH stiglo je, krajem januara, obavještenje iz SAD-a da se Dodik nalazi na “Crnoj listi”, što mu, po automatizmu, onemogućava finansijsko poslovanje u Bankama. Isto obavještenje je, bez sumnje, stiglo i svim Bankama u Regionu, tako i u Srbiji.
7.
Sve Banke, koje nešto znače i u BiH i u Srbiji i u cijelom Svijetu, osobama koje se nalaze na listi “OFAC” (Kancelarija za kontrolu imovine stranaca koja je u sklopu Ministarstva trezora SAD), na kojoj je i Dodik, ne dozvoljavaju da imaju otvorene račune niti da posluju preko tih Banaka.
Sve Banke u BiH, koje u svojim aktima imaju odluku vezanu za OFAC - listu, ili to imaju njihove matične Banke, odmah su, po dobijanju obavještenja, uskratiti Dodiku svaku vrstu finansijskih transakcija preko njegovih računa u tim Bankama. Čak i primanje plate.
Sada je pitanje zašto to nije učinila Komercijalna banka u Beogradu i da li će zbog toga ta institucija pretrpiti veliku štetu, jer je osobi sa “Crne liste” SAD-a omogućila finansijske transakcije?!
8.
Aleksandar Piker, predsjednik Izvršnog odbora Komercijalne banke Beograd, izvjesno zna tačne odgovore na sva pitanja iz tačke 4., posebno kako i zašto Komercijalna banka dozvoljava poslovanje sa osobama koje se nalaze na “Crnoj listi” SAD-a.
9.
Piker je odličan Dodikov prijatelj, nedavno mu je (krajem marta) bio u posjeti u Banjaluci.
Od kraja 2013. pa sve do kraja 2015. godine, Piker je bio na čelu tadašnje Hypo grupacije u BiH.
Piker je iz Salcburga, odakle je i Johanes Han, njegov dobar prijatelj i, uz to, evropski komesar za proširenje.
10.
Vjerujem da je napisano sasvim dovoljno i da nema potrebe za uvođenjem u priču letova “Cesne” Vazduhoplovnog servisa RS u Salcburg, tokom ovog mjeseca.
11.
Željka Cvijanović nije zatražila kanadske papire, što je zaista iznenađenje ako se ima u vidu stanje budžeta RS, posebno finansijske besperspektive ovog entiteta.
12.
O babaljizaciji uskoro opširnije.
13.
Ostanite sa mnom.
Piše: Slobodan Vasković
Ministarstvo inostranih poslova Velike Britanije uputilo je pismo predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku u kojem je odgovoreno na njegov zahtjev da mu se pojasni politika zvaničnog Londona i britanskog ambasadora u BiH Edvarda Fergusona u Bosni i Hercegovini.
Pismo, koje sam dobio iz Dodikovog okruženja, prenosim u cjelosti.
Ministarstvo inostranih poslova
Milorad Dodik
predsjednik Republike Srpske
Vaša ekselencijo,
pisali ste Sekretarijatu inostranih poslova 21. decembra 2016. godine u vezi sa potezima britanskog ambasadora prema BiH, Edvarda Fergusona, i tražili ste da se izjasnimo o politici Vlade Velike Britanije prema Bosni i Hercegovini.
Zamolili su me da odgovorim na to pitanje.
Kao jedna od potpisnika Dejtonskog mirovnog sporazuma i jedna od članica UN-a, Velika Britanija prepoznaje svoju obavezu da održi internacionalni mir i sigurnost i mi smo veoma posvećeni stabilnosti i prosperitetu BiH i njenih entiteta.
Velika Britanija želi da vidi snažnu i uspješnu Republiku Srpsku kao esencijalni dio snažne i uspješne BiH. Mi smo spremni i želimo da pomognemo Vama i Republici Srpskoj u vezi s tim.
Zbog toga su Vlada Velike Britanije i Njemačke pokrenule inicijativu 2014. godine da se u BiH pokrenu reformski procesi i da se stvore radna mjesta i da se pokrene privreda i prosperitet za sve.
U tom kontekstu, ovo je vrsta veze kakvu mi želimo da izgradimo sa svim vlastima u BiH, uključujući i Republiku Srpsku.
Neke od Vaših akcija i javnih izjava stvaraju ozbiljnu zabrinutost u Vašu predanost da se ispune obaveze preuzete mirovnim sporazumom. Te akcije su doprinijele destabilizaciji regiona i bile su neuspjela diverzija socio-ekonomskih reformi, za koje ste nakon sastanka sa Filipom Hamondom dali riječ da ćete ih izvršiti.
Pored toga, duboko smo zabrinuti zbog Vaših pokušaja da poništite autoritet Ustavnog suda i time ste oslabili vladavinu zakona.
U to spade i nelegalni referendum održan prošlog septembra, iako je Ustavni sud donio zabranu, kao i nelegalno obilježavanje Dana državnosti 9. januara, gdje ste nastavili da izazivate autoritet Suda, Oružanih snaga i kabineta tužioca.
Zajedno sa našim partnerima za implementaciju mira, mi ozbiljno shvatamo Vaše ponavljanje javnih izjava, kao i stavove SNSD-a u kojima se prijeti budućim referendumom o otcjepljenju.
Vlada Velike Britanije se snažno suprotstavlja takvom potezu, koji bi bio jasno kršenje Dejtonskog sporazuma i imao bi posljedice.
Na kraju moram da kažem da Velika Britanija želi konstruktivnu i široko zasnovanu saradnju sa Vama i Vladom RS i njenim ljudima.
Naša saradnja do sada je pokazala da to možemo postići, ali to mora biti u skladu sa pravilima mirovnog sporazuma i potpunim poštovanjem postojeće zakonodavne i izvršne vlasti i njihovih institucija.
Ako ste Vi spremni da radite sa nama pod ovim uslovima, ja Vas uvjeravam da ćete u Vladi Velike Britanije i ambasadoru Fergusonu, iza koga stojimo čvrsto, naći partnera.
Alan Dankan
