piše: Slobodan Vasković
Ministar
finansija Zoran Tegeltija sasvim svjesno ruši bankarski sektor Republike Srpske
zbog svojih ličnih interesa.
Tegeltija
je najodgovorniji zbog propasti “Bobar banke”, koja se mogla spasiti da se na
vrijeme reagovalo. A nije. Na rubu je i “Banka Srpske”, nekadašnja Balkan Investment
Banku (BIB). Tegeltija je godinama znao šta se dešava u BIB-u, ali prstom nije
mrdnuo da spriječi teška kriminalna djela. Dapače.
Nakon
propasti “Birča” on lično je izjavio da su Litvanci preko te firme i BIB-a
ukrali milijardu maraka, ali niko zbog toga nije odgovarao. Ni Aleksandar
Džombić, ni Zoran Tegeltija, ni Milorad Dodik.
Kao
što je znao za kriminalna dešavanja u BIB-u, Tegeltija je bio obaviješten i o
nezakonitostima u “Bobar banci”, ali nije preduzeo nijednu jedinu mjeru da ih
spriječi. Nije to učinio ni nakon što je Gavrilo Bobar 2013. godine obavijestio
nadležne institucije da u Trezoru banke nedostaje deset miliona KM, te da je izvlačenje
novca počelo još 2009. godine, kada je uzeto 57.000 KM.
Bobar
banka je mogla biti spašena da je to vlast htjela. Ali nije.
Tegeltija
je dozvolio propast Bobar banke kako bi zadovoljio finansijske apetite
Mrkonjićkog klana, koji finansira UniCredit banka.
Jednostavnije
rečeno, Tegeltija je uništio domaću banku zbog UniCredit banke. Prethodno je ovu
banku, koju direktno kontroliše HDZ Dragana Čovića, uvukao u brojne poslove sa
Vladom RS.
UniCredit
banka je Vladi RS dala kredita u iznosu od 300 miliona KM. I na osnovu tih
plasmana imala dobit na kraju 2014. godine od 17,7 miliona KM. Ista ta
UniCredit banka imala je dobit na kraju 2010. godine od svega 293.000 KM.
UniCredit
banka je dala 40 miliona KM kredita firmama “MG Mind” i “Mrkonjić putevi”, koje
su u vlasništvu Mladena Milanovića Kaje, iako se te firme nalaze na crnoj listi
Svjetske banke i ostalih globalnih finansijskih institucija.
Kada
je propala Bobar banka, Agencija za osiguranje depozita BiH je donijela odluku
da se komintenti propale banke isplate preko UniCredit banke.
Agencija
osigurava depozite do 50.000 KM.
Takva
odluka nije mogla biti donešena bez Tegeltijinog pristanka.
Josip Nevjestić,
direktor Agencije za osiguranje depozita, 12. januara 2015. gosdine je naveo da
postoje tri načina za isplatu: isplata na licu mjesta, prepuštanje izbora
vlasniku i da se sredstva zadrže u banci isplatioca. On je istakao da će se
isplata vršiti u UniCredit banci A. D. Banja Luka, podsjetivši da je riječ o
osiguranim depozitima do 50.000 KM. Agencija je, dodao je on, pozvala tri
banke, ali samo je UniCredit banka bila spremna da prihvati ovu obavezu.
"Na ukupni iznos depozita obračunata je i kamata. Isplata počinje za sedam dana, na 112 isplatnih mjesta, kroz 32 filijale UniCredit banke i pet agencija. Rok isplate trajat će pet godina, tako da nema potrebe da se diže galama i da se stvaraju nepotrebne gužve", istakao je Nevjestić.
"Na ukupni iznos depozita obračunata je i kamata. Isplata počinje za sedam dana, na 112 isplatnih mjesta, kroz 32 filijale UniCredit banke i pet agencija. Rok isplate trajat će pet godina, tako da nema potrebe da se diže galama i da se stvaraju nepotrebne gužve", istakao je Nevjestić.
Naravno
da je sve učinjeno u skladu sa rupama u zakonu, jer nije raspisan tender. Prosto
je nevjerovatno da bilo koja Banka odbije isplatu gotovog novca, a da ima
velike šanse da bar njegov jedan dio zadrži na svojim računima. Sve je bila
igra i dogovor. I dvije Banke koje su pozvane pa odustale učinile su to zbog “naređenja
odozgo”. Uz to, pitanje je koje su banke pozvane i po čijem izboru? Sam
Nevjestić, bez Tegeltijine asistencije, nije mogao donijeti odluku o Banci koja
će isplaćivati depozite.
Na
taj način je UniCredit banka predstavljena kao najsigurnija u RS
Povećanjem
depozita ojačana je UniCredit banka, jer je povećan njen kreditni potencijal.
Banka je ojačana bez uložene marke, pošto su štediše Bobar banke natjerane da
ulože u nju.
To
je zauzimanje tvrđave bez ispaljenog metka, jer većina isplaćenih depozita
ostaje u Banci isplatiocu.
Uz
to, ona je dobila nove depozite, na koje su mnogo manje kamate nego što su na
tržištu.
Na
taj način je preko UniCredit banke isplaćeno svih 80 miliona KM depozita. Veliki
broj građana novac je zadržao u toj banci na štednji. I tako je na računima
UniCredit banke od ukupno 80 miliona realizovanih isplata, ostalo 45 miliona
KM.
Na
taj način su došli do jeftinih depozita, jer su depozitarima Bobar banke ponuđene
niske stope. Računali su na psihološki moment prepadnutih depozitara i upalilo
je: Kamatne stope na štednju su nudili po 2,7%, dok su one na tržištu za 1% više
i iznose 3,7%.
Od
80 miliona KM depozita koji su isplaćeni, UniCredit banka je, bez imalo truda i
bilo kakvih ulaganja, dobila 45 miliona KM.
Tegeltija
je njihov marketinški genije.
Da
sublimiram: Tegeltija je svjesno dozvolio urušavanje i propast Bobar banke,
kako bi njene štediše (depozitare) usmjerio u UniCredit banku i toj
finansijskoj instituciji omogućio lakih 45 miliona KM novog kapitala.
Pri
tom je Republici Srpskoj napravio štetu od cca 250 miliona KM, a Bosni i
Hercegovini od 80 miliona KM; koliko je Agencija za osiguranje depozita
isplatila preko “UniCredit” banke depozitarima Bobar banke (depoziti do 50.000
KM).
Zahvalnica
za ovu finansijsku akrobaciju stigla je prije nekoliko dana: UniCredit banka je
dala novi kredit od 13 miliona KM firmi iz Mrkonjićkog klana i omogućila im da
spasu jednog svog posrnulog člana. (nastaviće se)