Veliki povratak Ranka Škrbića preko blokade računa UBKC-a Banjaluka

Piše: Slobodan Vasković

Ranko Škrbić, nekadašnji ministar zdravlja u Vladi RS, vratio se na velika vrata u politički život ovog entiteta. Potvrđuje to blokada računa Univerzitetske bolnice-KC Banjaluka, što je Škrbićeva pokazna vježba sopstvene snage i značaja.

Firma „Medikom“ iz Bijeljine blokirala je račun UBKC-u Banjaluka zbog duga od 4,5 miliona KM, iako su u prethodnom periodu od zdravstvenih ustanova RS naplatili više od 64 miliona KM (ATV).

Vlasnik firme „Medikom“ je Ljubo Perić, kojeg je stvorio i kontroliše Škrbić. Perić je zastupnik „Novonordiska“ za inzuline, a poznato je da je Škrbić upravo na nabavci inzulina teško opljačkao Fond zdravstva RS i praktično ga doveo na ivicu uništenja.

Udar na UBKC, osim pokazivanja Škrbićevih povratničkih mišića, ima za cilj i disciplinovanje Mirka Stanetića, direktora banjalučke bolnice.

Poznato je da Stanetić nije bio prvi Škrbićev izbor, već je to Nikola Bojić, koji nije dobio priliku da upravlja sa UBKC. Stanetić ga je smjestio da bude šef rekonstrukcije UBKC-a, ali ga je nedavno smijenio sa te pozicije „zbog sukoba oko nabavke opreme“. Na taj akt Škrbić nije mogao ostati miran.

Činjenica je da se i Dragan Bogdanić, ministar zdravlja, u poslednje vrijeme ostrvio na Stanetića, kojeg po kuloarima karakteriše „nepouzdanim, lažovom, prevrtljivim, premazanim...“. Bogdanić je vjerni Škrbićev sluga, tako da nema dileme da je blokada računa UBKC-a udar ovog dvojca na  Stanetića. I to vrlo dobro osmišljen.

Osim disciplinovanja Stanetića, Škrbić&co namjeravaju i da zarade, jer se blokadom računa želi nametuti da plaćanje „Medikomu“ bude prioritetno.

IRB RS bi uskoro trebalo da isplati UBKC-u pet miliona KM kredita, što je prilika koju Škrbić ne želi da propusti. „Medikom“ je idelano sredstvo za otimanje ovog novca.

Živi Zid Serijskih Ubica štiti Dodika

piše: Slobodan Vasković

“Sin siti” je tek “Diznilend”, kakvo Društvo Grijeha je stvorio Milorad Dodik: na Javnom servisu Serijski Ubica je najhrabriji i najistrajniji zaštitnik Ustavnog poretka RS; U Parlamentu, njegovom vrhu, Serijski Ubica je najhrabriji i najistrajniji zaštitnik Ustavnog Poretka RS; U Vladi RS Nadzornik Serijskog Ubice Adolfa je najhrabriji i najistrajniji zaštitnik Ustavnog poretka RS; Svako ko ukaže na te činjenice Neprijatelj je RS. Jer postoji dovoljno odbačenih dronjaka SNSD-ove politike spremnih braniti takav poredak, s nadom da će jednom biti vraćeni u Glavni Tok. Uzaludna je to nada, jer kompletna politika SNSD-a je jedan jadni ofucani dronjak, sposoban jedino još za glancanje Crnih Lica Serijskih Ubica.

Živi Zid Serijskih Ubica, koji je isturio Dodik ispred sebe logičan je krešendo njegove politike kojoj je najnormalnije bilo da raznese Milana Vukelića, da likvidira Branislava Garića, da pregazi Nikolu Đurovića i ubije ko još zna koliko osoba raznoraznim progonima, pritiscima, prijetnjama…

Kompletna politika SNSD-a jeste nasilje i odbrana tog nasilja, jeste primitivizam i odbrana tog primitivizma, jeste pljačka i zaštita pljačkaša.

Kada je ubijen Vukelić, pokazali su aroganciju, tretirajući tu egzekuciju kao gaženje crva; Kada je smaknut Garić, pokazali su bahatost i brutalnost, diskreditujući i pljujući Ubijenog, štiteći Ubicu; Na kraju su mrtvog Garića “potvrdili” oslobađajući Ubicu. Najglasniji u tom oslobađanju Ubice i pljuvanju Ubijenog bili su sadašnji dronjci SNSD-ovih dronjaka. Kada su pregazili Đurovića, Ubice su ćutke sklonili, auta isjekli, svjedočenja lažirali; Bili su tako mirni, jer je Đurović bio premlad da bi bio pljuvan, ponižavan, progonjen mrtav.

Nisu samo narečeni ubijali, već i osioni, bahati, prebrzi… koji su gazili po dvoje troje namrtvo, kao što je to bilo u Doboju, Banjaluci, Trebinju. Pripadnost Kasti i Tajkunske pare oslobađali su ih svake krivice.

Gdje su tek premlaćeni, silovani,  poniženi, izbodeni…

Gdje su uništeni životi drogom, koju su dilali inspektori, i koju i dalje dilaju inspektori… Gdje su umrli od lažnih lijekova, gdje su otimani?
Kidnapera su zaštitili. Kidnapera koji je Masovni Ubica. Zaštitili su ga i Dodik i Radojičić. Kakva divna slika tog “uglađenog” Radojičića koji je na sva raznošenja, likvidacije, gaženja ćutao, na sve otmice ćutao, na sve progone ćutao. Radojičić je dronjak svih dronjaka SNSD-ove politike, mentalna ništarija koja podržava donošenje “zakonskog” okvira za slobodno djelovanje Serijskih Ubica i Masovnih Egzekutora.

Štite i Davitelje i Pedofile i Pervertite, masu Ubica i Masovnih Ubica su pustili iz zatvora, sada su im dužnici…

Tu su uvijek prljavi dronjci psihopate da zaštite te “prosrpske” postupke. Smeće.

I ništa to nije slučajno, dapače: Dodik, Serijske Ubice, Masovne Ubice, Ubice, Pervertititi, Pedofili, Davitelji… i Radojičić spremaju se da zaštite Životinjsku farmu koju su stvorili. Od Životinja i njihovih dronjaka sasvim očekivano, kao što je i svaka odbrana od njih legitimna i legalna.  

     

Tužilaštvo BiH istražuje poslovanje „Unisa“ iz Dervente, Džombića i Tegeltiju

 Piše: Slobodan Vasković

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine vodi intenzivnu istragu o poslovanju firme Farbika cijevi „Unis“ Derventa. Istragom su, osim rukovodstva te firme, obuhvaćeni i bivši premijer RS Aleksandar Džombić, aktuelni ministar finansija RS Zoran Tegeltija, kao i niz osoba iz bankarskog sektora.

Moji izvori iz Tužilaštva tvrde da je poslovanje „Unisa“ ništa drugo do klasična pljačka banaka i dobavljača i da je pranje para njihova jedina istinska djelatnost. Oni dalje navode da je gubitak ove firme 96 miliona KM iznad kapitala.

Istovremeno, obaveze prema dobavljačima u inostranstvu iznose 77 miliona, a u zemlji 37 miliona maraka. Dati avansi u inostranstvu su preko 7 miliona KM.

„Unis“ ne vraća kredit IRB RS od 21 milion, kao i Hypo Banci od 16 miliona KM. 

Jedan krak ove istrage vezan je i sa onom koja se vodi o poslovanju „Bobar banke“, zbog čije propasti je RS oštećena za cca 250 miliona maraka. Vlasnik Fabrike cijevi „Unis“ Derventa je Goran Tomić, koji ćivi u Londonu. On je sin Dragana Tomoća, vlasnika „Simpa“.

Afera “Bobar”: Na udaru tužilaca Injac, Vujnić, Džombić, Dragičević… (19.08.2015.)

Piše: Slobodan Vasković

U optužnici Tužilaštva BiH u aferi “Bobar banka” sigurno će svoje mjesto naći bivši premijer Aleksandar Džombić, direktorica Agencije za bankarstvo Slavica Injac, Snežana Vujnić, šefica IRB-a, ali i porodica Željke Dragičević, nekadašnje “vedete” RTRS-a, saopštili su mi izvori iz te institucije.

Džombić je najodgovorniji zbog prevara koje je izvršila firma “Unis” iz Dervente, a to je dovelo do ogromnih problema za Izvozno-kreditnu agenciju BiH (IGA). IGA je dala garancije za “Unis” vrijedne cca 100 miliona KM.

Pod istragom je i Branislava Milekić, a istražuje se i ko je direktorici Elektroprivrede RS naložio da sredstva tog JP preusmjeri na račune “Bobar” banke. Isti slučaj je i sa Snežanom Vujnić, direktoricom IRB-a.

Moji izvori smatraju da je Slavica Injac, šefica Agencije za bankarstvo, jedna od najodgovornijih osoba za propast “Bobar banke” i nestanak stotina miliona KM.

Oni još navode da je porodica Željke Dragičević pokušala da sakrije malverzacije svoje firme “Ranchy” sa Bobar bankom, praveći fiktivne ugovore o otkupu potraživanja, ali da im to nije pošlo za rukom.

Na pitanje da li će se u optužnici naći i Zoran Tegeltija, ministar finansija, moji sagovornici su rekli da to primarno zavisi od “svjedočenja Injac, Vujnić i Milekić”.

   

Tužilaštvo istražuje i zbog čega je gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević držao milionska sredstva u Bobar banci, koja su, nakon sloma banke, propala.

Agencija za bankarstvo RS izdala je, krajem prošle godine, saopštenje sa imenima firmi koje duguju novac Bobar banci. Nije navela imena vlasnika tih firmi, što je bilo itekako potrebno, jer bi na taj način javnosti saopštili ko su stvarni dužnici i ko je opljačkao novac uzimajući kredite od Bobar banke, koje nisu vraćali.

Dospjela potraživanja od neurednih dužnika (ima ih 31), iznose gotovo 40 miliona maraka. Ujedno, to znači da su dugovi navedenih firmi mnogo veći, jer je Agencija objavila dospjela potraživanja, a ne ukupna kreditna zaduženja tih subjekata. I na taj način obmanjuje se javnost i minimizira kataklizma u Bobar banci.

Tomić

Listu najvećih dužnika predvodi "Unis - Fabrika cijevi" iz Dervente, sa 6.058.741,60 KM.

Vlasnik “Unisa” je Goran Tomić, koji živi i radi u Londonu. On je većinski vlasnik kompanije „Balkan Steel Internacional Establishment“, koja je vlasnik “Unisa” (posjeduje 65% akcija).

Goran Tomić je sin Dragana Tomića, vlasnika “Simpa”, poznate srbijanske firme.

Ukupne obaveze te firme odavno su prešle fantastičnih 300 miliona KM.

IRB RS je kupila obveznice preduzeća Unis fabrika cijevi a.d. Derventa u iznosu od 20 milona KM, u sedmom mjesecu 2011. godine, sa rokom dospjeća od 8 godina i kamatnom stopom od 7,5 %.

Unis fabrika cijevi a.d. Derventa je u tom momentu imala ukupne obaveze u iznosu od 161.110.398 KM; osnovni kapital u iznosu 26.526.872 KM (ukupne obaveze veće za više od šest puta od osnovnog kapitala), a preduzeće je 2010. godinu završilo sa 96 milona KM ukupnih prihoda  i ostvarilo dobitak od 170.847 KM (prva otplata po obveznici je iznosila 2 milona KM).

Na osnovu ovih podataka moglo se zaključiti da preduzeće ne ostvaruje dovoljno dobiti da može da otplatiti emitovane obeznice i da je izuzetno prezaduženo. Uprkos tome, dato im je 20 miliona maraka.

Učinjeno je to po nalogu tadašnjeg premijera Aleksandra Džombića.

  

Željka Dragičević

Višemilionska dugovanja prema Bobar banci u likvidaciji ima i firma  "Ranchy" iz Gradiške. Prema saopštenju Agencije, ta firma dužna je 2.606.634,71 KM. Međutim, to su dospjela potraživanja, a “Ranchy” je dužan pet miliona KM, bez kamata.

Vlasnik kofer-firme “Ranchy” je porodica Željke Dragičević, nekadašnje voditeljke RTRS-a, nekadašnje šefice kabineta Aleksandra Džombića.

Agencija za bankarstvo RS oduzela je 23.12. 2014. dozvolu za rad i pokrenula postupak likvidacije u Bobar banci.

Vezani tekst: Unis fabrika cijevi Derventa: Cijev kroz koju je u nepoznatom pravcu „oteklo“ 300 miliona maraka 

http://slobodanvaskovic.blogspot.com/2014/03/unis-fabrika-cijevi-derventa-cijev-kroz.html

Dodika štite serijske ubice, a SNSD ćuti

Piše: Slobodan Vasković

Milorada Dodika štite serijske ubice, kojima je RTRS dao sav mogući prostor. To uopšte nije za čuditi, jer je Dodik Republiku Srpsku pretvorio u Mafijašku državu, a samo je pitanje trenutka kada će Režim krenuti sa egzekucijama.

Te egzekucije neće spriječiti kraj Sodome i Gomore koju je kreirao Dodik, ali će, nažalost, odnijeti živote. I to ne mali broj, jer je preočito da Režim bez prolijevanja krvi neće otići. RTRS će egzekucije opravdati zaštitom ustavnog poretka RS.

Goran Suvara, glavni zaštitnik Milorada Dodika, zajedno sa svojim bratom Duškom izvršio je niz ubistava u Glamoču, tokom 1992. godine. Sa ubijanjem su nastavili i kasnijih godina, a Duško Suvara je, dokazano, ubio četiri osobe za šta je pravosnažno presuđen na ukupno 43 godine zatvora.

Goranov brat Duško Suvara zvani Hans, osuđen je na 15 godina zatvora zbog ubistva Hafije Duganhodžić (55) i Fize Đug (66). Prema navodima u presudi, Duško Suvara je u noći između 31. januara i 1. februara 1994. godine u naselju Duboki put u Glamoču ubio ove dvije starice, a 19. marta 1993. godine u naselju Luke pokušao da ubije Mleću Zeljković.

Suvara je ranije osuđivan. On je polovinom marta 2008. godine u banjalučkom Okružnom sudu osuđen na kaznu od 14 godina zbog ubistva Anice Mijatović (57) počinjenog 1995. godine u Banjaluci. Ova kazna mu je objedinjena sa presudom iz 1997. godine kada je osuđen na 14 godina zatvora zbog teškog razbojništva tokom kojeg je ubio i opljačkao portira predstavništva preduzeća "Panonka" u Banjaluci.

Od ukupno 43 godine, Duško Suvara je odležao manje od deset i to za sva presuđena ubistva. Razlog: On je čovjek od povjerenja Režima, primarno Džerarda Selmana, pa mu je omogućeno da za četiri ubistva odrobija manje od decenije. Selman je ranije bio ministar pravde u Vladi RS, a sad je predsjednik Ustavnog suda RS.

Braća Suvara su po Selmanovom nalogu dizali pobune u zatvoru u Tunjicama, kako bi on na poziciju izgurao Peru Dunjića. Dunjić je, zahvaljujući braći Suvara i Selmanu, prvo postao direktor zatvora Tunjice, a kasnije i pomoćnik ministra pravde u Vladi RS. Pero Dunjić je bratić Slavka Dunjića, koji je nekada bio član SDS-a, a poodavno je „spoljni saradnik“ SNSD-a. Da se primijetiti da su svi zaštitnici Suvare&Suvare, ujedno i „zaštitnici“ RS.    

Ubici Goranu Suvari dat je sav mogući prostor na RTRS kako bi se zaštitio Dodikov kriminal. Njemu sličnim dato je vatreno oružje. I adrese.

A vi samo ćutite, kao što to činite već desetu godinu, smatrajući da je lažni obračun Dodika sa BiH dovoljan razlog za prihvatanje serijskih ubica kao zaštitnika Režima. I vaših pozicija.

Prethodna rečenica se primarno odnosi na članove SNSD-a, posebno one mlađe, koji su sebi dozvolili da njihovog “Lidera” brane serijske ubice i manijaci.

Nije ovdje više bitan nikakav snimak, niti šta je ko o kome rekao, već notorna činjenica da notorni ubica iz večeri u veče na Javnom servisu drži svima lekciju o poštenju, rodoljublju, naciji…

Uzmimo da Dodik i njegove notorne ubice dobiju ovu bitku; Kako od njih onda mislite zaštiti sopstvene porodice, djecu, unučad? Na ovo pitanje ne trebate odgovoriti ni meni ni nikome drugom izvan vaše kuće, ali, prije ili poslije, moraćete odgovoriti sebi. Dok vam Suvara nije zakucao na vrata.  

Istinito.com: Ko je Goran Suvara, Dodikov čovjek za prljave poslove!?

sreda, 14 oktobar 2015 02:27 

Groteskna je najava Gorana Suvare da će protiv Bosića i još nekoliko ljudi iz SDS-a, kojima je navodno prodao snimak razgovora s Milom Radišićem, podnijeti tužbu za ucjenu, napad na ustavno uređenje Republike Srpske i špijunažu. Nažalost, on je za Javni RTV servis Republike Srpske i dalje relevantan sagovornik

Banjalučki biznismen, odbjegli presuđeni kriminalac Mile Radišić, snimljen je kako govori o kriminalu u vrhu vlasti Republike Srpske. Poput afere sa snimkom premijerke Željke Cvijanović, vlasti RS i od ovog slučaja prave poligon za zamjenu teza: umjesto da se nadležne institucije zainteresuju za navode iz snimka, javnosti je nametnuto pitanje kako je, ovoga puta SDS, došao do snimljenog materijala.

Cijelu priču začinila je Radio televizija Republike Srpske koja je u više navrata objavila prilog s autorom snimka Goranom Suvarom, koji je pobjegao iz RS kao i Mile Radišić.

I dok se vladajuće strukture uz pomoć RTRS-a iz petnih žila trude da fokus preusmjere na opoziciju, zbog navodne kupovine snimka, biografija Gorana Suvare ni malo im ne ide u prilog. Ona, naime, samo potvrđuje da je taj odani vojnik vlasti RS, u čije ime je prijetio i ucjenjivao, od te iste vlasti očekivao i zaštitu od krivične odgovornosti zbog brojnih krivičnih djela.

Ko je  Goran Suvara?

Svidjelo se to SNSD-ovim biračima ili ne, Goran Suvara, koji je pobjegao iz RS da ne bi odgovarao pred sudom za više krivičnih djela, monstruozno je čedo vladavine Milorada Dodika. Presuđeni pa ponovo optuženi kriminalac koji je svoje "vještine" stavio u službu vladajuće partije. Zauzvrat je, po svemu sudeći, tražio amnestiju od sudskog progona.

Suvara se nastojao najviše dokazati kroz pokušaje da se razbije građanska inicijativa "Park je naš", koja je mjesecima organizovala proteste protiv Radišićeve nelegalne gradnje u Picinom parku u Banjaluci. Spektar djelovanja kretao mu se od najprljavijeg vrijeđanja neistomišljenika na društvenim mrežama (najčešće pod lažnim imenom), do mnogo ozbiljnijih pritisaka i ucjena. 

SNSD-ov bot, koji je sa impresivnom energijom pljuvao po mrežama sve što nije u znaku Dodikove socijaldemokratije, bio je, tvrde izvori, na platnom spisku kriminalca Mile Radišića.

Poznanik Gorana Suvare, koji ne želi da mu se spominje ime, tvrdi da se Suvara sam ponudio Radišiću da razbije proteste u Picinom parku. Iako MUP RS nije uspio locirati odbjeglog i presuđenog biznismena, isti izvor navodi da se Radišić, skupa sa Suvarom, sklonio u Novi Sad. 

A učesnici protesta u Parku, šetači, dobro se sjećaju Suvarine uloge u jesen 2013. godine.

Čuvar ustavnog poretka i „agent-spavač“

Suvara je išao od jednog do drugog šetača uvjeravajući ih da posjeduje njihove privatne prepiske, te da će biti optuženi za "rušenje ustavnog poretka RS". Govorio im je da su u proteste umiješane strane službe kako bi se rušila RS, a da će šetači biti pohapšeni kao izdajnici. Slučajno ili ne, u to vrijeme je Dodikova vlast najavljivala formiranje Savjeta za zaštitu ustavnog poretka, čiji bi zadatak bio lov na vještice.

Suvara se šetačima predstavljao i kao „specijalno obučeni agent-spavač“ koji posjeduje vrhunsku opremu za snimanje. Sve to trebalo je valjda zaplašiti neistomišljenike Milorada Dodika, čemu se Suvara posvetio s entuzijazmom najodanijeg sluge.

Nije se libio ni mješanja u privatni život Željka Vulića koji je bio bitku s Radišićem zbog pristupnog puta koji mu je na kraju oduzet. Ipak, njegove metode "agenta-spavača" mahom su se svodile na žalosno prikupljanje tračeva, širenje degutantnih izmišljotina i korištenje Facebook profila za praćenje sadržaja koje šetači objavljuju na svojim "zidovima".

Svoju naklonost režimu pokušao je dokazati i miješanjem u proteste boraca u februaru 2014. Preko posrednika je zakazao sastanak sa vođama protesta najavljujući da ima neke informacije koje bi im mogle koristiti. 

-Rekao nam je da nam može pomoći u realizaciji naših zahtjeva, ali da se povučemo iz parka i da se ljudi ne izvode na ulice. Predstavljao se kao da podržava borce ali da, eto, protesti nisu pravi način jer su upetljane strane službe i da se tako ruši RS, priča Željo Ducan, jedan od vođa boračkih protesta. Kaže da je Suvaru poznavao od ranije i da je znao da radi za vlast. Zato je Suvarin pokušaj da utiče na organizatore protesta u startu propao, ali je on upornošću najodanijeg SNSD-ovog vojnika nastavio pojedinačno da "obrađuje" borce. 

U to vrijeme se predstavljao da vodi organizaciju Srpski narodni pokret 1389 (Republika Srpska) i kada je shvatio da neće moći da utiče na rukovodstvo boraca, počeo je lijepiti plakate po parku u kojima poziva borce da ne nasijedaju na pozive za proteste, da su njihove vođe strani plaćenici, izdajnici i sl. 

Predsjedništvo SNP 1389 (RS) nedavno je demantovalo Suvarine tvrdnje da je osnivač ovog pokreta i optužilo ga da je pokušao da preuzme organizaciju nudeći 200 hiljada maraka mita.

Biografija kriminalca sa dna

Prije pokušaja gušenja bilo kakvog građanskog otpora, Suvarin "rad" je bio skoncentrisan uglavnom "s one strane zakona".

Prema pisanju Glasa Srpske, Suvara je  od avgusta 2008. godine izdržavao kaznu od šest mjeseci zatvora zbog iznude. Ali u poređenju sa ostalim djelima za koja se sumnjiči, iznuda je u rangu krađe žvaka u marketu.

U saopštenju banjalučke policije iz aprila 2000. godine navodi se da su braća Milorad i Radenko Vučković "podstrekivali Gorana Suvaru da izvrši ubistvo nekoliko lica u Banjaluci nudeći mu kao protivuslugu novčanu naknadu i sredstva za izvršenje". 

Prema tvrdnjama Bošnjaka iz Glamoča, braća Suvara su umiješana u ubistva više civila, mahom staraca, u periodu  od 1992-95. godine. ( http://web.comhem.se/~u99287965/ )

Goranov brat Duško Suvara zvani Hans, osuđen je na 15 godina zatvora zbog ubistva Hafije Duganhodžić (55) i Fize Đug (66). Prema navodima u presudi, Duško Suvara je u noći između 31. januara i 1. februara 1994. godine u naselju Duboki put u Glamoču ubio ove dvije starice, a 19. marta 1993. godine u naselju Luke pokušao da ubije Mleću Zeljković.

Izricanje presude Dušku Suvari i ostalima 13.05.2014. godine

Prije nekoliko godina u javnost je dospio i snimak telefonskog razgovora Gorana Suvare sa saradnikom tadašnjeg ministra pravde Džerarda Selmana. Iz njega se može zaključiti da su u pobunu u zatvoru Tunjice bili umiješani Suvarin brat Duško, a po nalogu samog ministra pravde. Cilj je, navodno, bio da se smijeni direktor KPZ Ljubomir Ljepojević i pomoćnik ministra pravde Boško Đukić. 

Sve činjenice iz biografije Gorana Suvare potkrepljuju riječi koje je ovaj SNSD-ov vojnik rekao savjetniku Mladena Bosića, Nebojši Vukanoviću.

-Suvara je sve uradio zbog osvete Dodiku i SNSD-u, za koje je radio u kampanji i koji su mu obećali da će ga osloboditi u određenom procesu vođenom protiv njega, ali poslije izbora nisu održali obećanje zbog čega je on morao da pobjegne iz Republike Srpske, rekao je Vukanović za agenciju Beta.

Odani SNSD-ov vojnik, izgleda da se ipak našao u ozbiljnom problemu: osim što je pobjegao od sudskog poziva, izgubio je podršku kriminalca kojeg je snimio, a i političkog vođe za kojeg je radio i koji je spreman da pusti niz vodu čak i kuma Milu Radišića. 

-Tražim da policija privede Radišića, a od Poreske uprave da ispita poslovanje 'Grand trejda', rekao je Dodik poručivši tako svojim vojnicima da je njihovo vrijeme isteklo. 

Zato je groteskna izjava Gorana Suvare da će protiv Mladena Bosića i još nekoliko ljudi iz SDS-a, kojima je navodno prodao snimak razgovora s Milom Radišićem, podnijeti tužbu za ucjenu, napad na ustavno uređenje Republike Srpske i špijunažu.

Nažalost, on je za Javni RTV servis Republike Srpske i dalje relevantan sagovornik.

Istinito (Ž.R.)

Glas Srpske (7.06.2013.)

Duško Suvara je polovinom marta 2008. godine u banjalučkom Okružnom sudu osuđen na kaznu od 15 godina zatvora zbog ubistva i razbojništva. Osuđen je na 14 godina zbog ubistva Anice Mijatović (57) počinjenog 1995. godine u Banjaluci. Ova kazna mu je objedinjena sa presudom iz 1997. godine kada je osuđen na 14 godina zatvora zbog teškog razbojništva tokom kojeg je ubio i opljačkao portira predstavništva preduzeća "Panonka" u Banjaluci.

Prema presudi, Suvara je Anicu Mijatović ubio 11. avgusta 1995. godine, oko 16 časova u banjalučkom naselju Šargovac, sada Srpski Milanovac. On je ovu kaznu izdržao.

Pobuna

Duško Suvara učestvovao je i u podizanju pobune u Kazneno-popravnom zavodu Banjaluka. On je bio osumnjičen da je tokom 2008. godine, dok je bio na izdržavanju zatvorske kazne, bio jedan od vođa pobune zatvorenika KPZ Banjaluka.

Zvijezde Dodikovih Grantova

piše: Slobodan Vasković

Milorad Dodik i Režim nastavljaju sa čudesnim odbranama Republike Srpske. Poslednji "neprijatelj" koji je ustuknuo pred Dodikovom Sicilijankom je Džejms Lajon, nekadašnji član Međunarodne krizne grupe i nekadašnji službenik u OHR-u. 

Ko je danas Lajon? Niko i ništa. Ali je važno znati da je Lajon nekada bio na platnom spisku Režima. I da je bio Dodikov lobista i to za velike pare.

Lajon je i sada na tom zadatku: Dodika je “kritikovao” po dogovoru sa njegovim štabom, kako bi se napravio događaj i Dodik pokazao snagu u “odbrani” RS. Sve je odigrano preko magazina “Forin polisi”, kojem Vlada RS plaća usluge u iznosu od 48.000 dolara godišnje. Bar je toliko priznao javno Obrad Kesić, koji je preko istog magazina organizovao “debatu" o Dejtonu u SAD-u (Baltimor), kojoj je prisustvovala Željka Cvijanović. Tada je u Režimskim medijima stvorena slika da je Cvijanovićeva na neznamtikako bitnom mjestu iznijela stavove RS o referendumu, iako je sve što je rečeno i “debatovano” plaćeno parama iz budžeta RS.
“Prije nekoliko mjeseci ušli smo u saradnju sa magazinom (Forin Polisi) i dogovorili da ćemo biti sponzori konferencije o Dejtonu… Ovaj projekat RS košta 48.000 dolara na godišnjem nivou, što nije veliki iznos za ono što je postignuto”, rekao je Kesić za “Press”, 16.10.2015. U tom iznosu, dogovoru, je i Lajon.

Činjenica da Dodik javno debatuje sa Lajonom, koji je ama baš niko i ništa, svjedoči o beznađu Režima i njihovoj potrebi da stvaraju događaje, kako bi prikrili agoniju u kojoj se nalaze i oni i RS; Činjenica da je “rasprava” sa Lajonom dogovorena i da je on za nju honorisan, svjedoči na kakva sva bijedna nepočinstva su spremni Režim&Sluge.  

Lajon je odglumio svoju epizodu, a uskoro bi se, u nastavku sapunice, kao “neprijatelji” mogli pojaviti Andan, Ćeranić, Lajčak, Grigorije, a na kraju i Mur. Sve Zvijezde Dodikovih Grantova.

Dodiku baš nikako ne ide na stranom i domaćem političkom tržištu, ali mu odlično ide u Gradskom odboru SNSD Banjaluka, gdje je prvo sa Radmanovićem zatukao Radojičića, a onda sa Radojičićem Radmanovića.

Nedavno je Dodik na sjednici GO SNSD BL javno podržao Radojičića, što je iznenadilo sve, a najviše podržanog. Posebno zbog činjenice da je nekoliko dana prije sjednice Dodik rekao da hoće da smijeni Radojičića, obrazlažući to vrlo sadržajno riječima da “previše sere”.

Šta se desilo?
Radmanović je od Dodika zahtijevao da ga nominuje za gradonačelnika Banjaluke. Dodik je rekao “OK, ali moraš smijeniti Radojičića”, na šta je Radmanović rekao “OK” i krenuo u smjenu. Ali, naišao je na tvrdo, jer ga je pet jakih igrača iz GO SNSD BL odbilo i stali su iza Radojičića. Nakon toga Radmanović je rekao Dodiku da ne može da sprovede nalog, na šta mu je ovaj odgovorio: “Imao si šansu, do tebe je”! i otvoreno podržao Radojičića. Koji je hladno progutao Dodikovu naredbu rečenu na sjednici GO da svi, pa i IR, moraju bespogovorno prihvatiti sve njegove naredbe.
“Ako ja u četvrtak kažem da je utorak, onda je utorak i nema rasprave o tome”, rekao je Dodik. I to, ako se ne varam, u četvrtak, 08.10., kada je održana sjednica GO. Što se Radojičića tiče, on je ubijeđen da je bila u utorak.

Radmanović se baš “namjestio” Dodiku, koji nije propustio priliku da dodatno zatruje snažno otrovane odnose nekadašnjeg RR faktora, snizi Radmanoviću cijenu i značajno smanji njegove pantagruelske kadrovske zahtjeve. Radmanović ima samo jednu vrlinu: strpljenje, i čekaće da vrati mili za drago. Posebno za ovo poniženje.

Pitanje SNSD-ovog kandidata za gradonačelnika tako je ostalo otvoreno do daljnjeg, a osim Radmanovića, pominju se Talić, Čađo… I Dodikov kec iz rukava. Riječ je o njegovoj poslednjoj akviziciji sa deponije Udbaškog Smeća, u Banjaluci poznatom kao nepresuđenom ratnom katilu, koji je terorisao cijeli Grad. Pravi, Dodikovim riječnikom rečeno, Psihopatološki Tip. 

Šta će na to reći Radojičić, zavisi od dana: Ako bude četvrtak, reći će da je utorak, a ako ga neko za mišljenje o Kileru priupita u srijedu, naći će se u problemu, jer Dodik o srijedi na sjednici GO nije rekao ništa. Čak ni da li pada u petak, nedelju ili možda ponedeljak! Sad je jasno zašto je Radojičić i nakon "podrške" i dalje dezorjentisan.

Što se tiče Željke Cvijanović njoj je potpuno svjedeno koji je kada dan. I to otkako je 12. marta 2013. postala premijer. Taj 12.03. bio je utorak, pa se, po Dodikovom unutarstranačkon kalendaru, može smatrati i četvrtkom.

Taj dan je među Srbe stigao Osmi Putnik. I od tada traje teška bitka na Nostromu, kako bi se preživjeli Alienovi ubitačni verbalni ataci.

Otkako je Kriza eskalirala, Alien je nesnošljiv. Prava je sreća da je izmišljen daljinski. Kojim vrlo efikasno možeš polomiti sve ove moderne LCD, Plazma i ostale ekrane.

Što se tiče Krize, nastavlja se nesmanjenom žestinom. Društvo je potpuno podijeljeno, o čemu svjedoči i istraživanje NDI, sprovedeno nedavno. Prema nezvaničnim informacijama, dva bloka su potpuno poravnati, a 45 posto je neopredijeljenih.

I da ne zaboravim: Rezultati popisa stanovništva u BiH, koji je sproveden 2013. godine, neće biti objavljeni nikada. Za nadati se da su bar popisivači isplaćeni. I tu je sva nada.



 

150 AFERA DODIKOVE VLASTI: Kriminal, nepotizam, pljačke, prevare, ucjene, laži...

Piše: zurnal.info

Tim Partije demokratskog progresa (PDP), prije svega poslanici ove stranke u Narodnoj skupštini RS, sačinili su spisak od 150 slučajeva, kojima je pričinjena ogromna šteta po interese Republike Srpske.

PDP smatra da bi u vezi sa svim ovim slučajevima trebalo da se preispita odgovornost osoba, koje su proizvele takvo štetno dejstvo po intetrese RS, tako što su djelovale protivustavno, nezakonito, koruptivno, neodgovorno i nepotistički.

Šef poslaničkog Kluba PDP-a Branislav Borenović rekao je da je na pravljenju spiska radio uglavnom tim poslanika ove stranke u Narodnoj skupštini RS.

“Ima tih slučajeva još mnogo. Na mnoge od njih smo svi zaboravili, jer je aktuelna vlast počinila toliki kriminal da smo i zaboravili šta su sve činili”, kazao je Borenović za Žurnal.

On je kazao da je većinu pitanja koja su navedena u spisku definisana na osnovu izvještaja Glavne službe za reviziju od 2006. godine do danas, posebno iz revizorskih izvještaja nekoliko ministarstava koji su davali grantove.

U navedenih 150 slučajeva neki su dobro poznati javnosti, poput privatizacije Robne kuće “Boska”, afere “Grand Trejd”, ubistva Milana Vukelića i Nikole Đurovića, afere “Papak”, ali i manje poznatih slučajeva nenamjenskog trošenja novca čime su građani i budžet RS oštećeni za milionske iznose. 

Prema riječima Borenovića, navedeni slučajevi su samo kap u moru kriminalnih i koruptivnih radnji, za koje niko nije odgovarao.

PDP ovaj spisak nije iznio u Narodnoj skupštini RS, jer je opozicija prethodno napustila posebno skupštinsko zasjedanje održano 19. oktobra, zato što ih je aktuelna vlast proglasila izdajnicima RS i srpskih nacionalnih interesa.
Žurnal objavljuje kompletan spisak slučajeva koje je sačinio tim PDP-a, a koji su Republiku Srpsku koštali milione maraka.

Zanimljivo je da su u spisku PDP-a naznačene mnoge teme koje bi, po sadašnjim aršinima SNSD-a, stranku Milorada Dodika mogle optužiti za “probosansku i izdajničku” politiku u Sarajevu. Navedeni su i slučajevi nepotizma, koji pokazuju kako visokim funkcionerima državne institucije nisu bile mrske kada su u njih zapošljavali članove svojih najužih porodica.  

Spisak svih 150 afera je na linku: http://zurnal.ba/novost/19411/150-afera-dodikove-vlasti-kriminal-nepotizam-pljacke-prevare-ucjene-lazi

Pavić ucjenama i silovanjem zakona mrda Mrdu

Piše: Slobodan Vasković

Vladajuća koalicija sve češće je talac političkih igara lidera Demokratskog narodnog saveza Marka Pavića, koji dalji ostanak svoje stranke u režimskoj kasti ponovo uslovljava postavljanjem Nenada Nešića na čelo "Elektrodistribucije" Pale.

Da bi Nešić zasjeo u direktorsku fotelju iz nje mora biti pomjeren Ljubomir Mrda, aktuelni direktor „Elektrodistribucije“ Pale, koji je kadar SNSD-a.

Već je propalo nekoliko pokušaja da Mrda bude smijenjen, ali Pavić ne odustaje. Imenovanje Nešića je postao imperativ za Pavića, pa je hitno povučen niz nezakonitih koraka kako bi se udovoljilo Pavićevim zahtjevima i tako sačuvao vladajući blok.

Satjeran pred zid Pavićevim ucjenama, Dodik je naložio ministru industrije, energetike i rudarstva Petru Đokići da za 29. oktobar hitno sazove Skupštinu akcionara „Elektrodistribucije“ Pale.

Plan je da se na toj sjednici smijeni Nadzorni odbor ovog preduzeća, koji prethodno nije podržao smjenu Mrde, i da se odmah izaberu novi članovi NO. Novi NO ima zadatak da istog momenta smijeni Mrdu i na njegovo mjesto imenuje Nenada Nešića.

Radi se o potpuno nezakonitom postupku, na šta je ukazano i iz IRB RS.

Direktorica IRB RS Snežana Vujnić je u svom dopisu od 8. oktobra (vidi dokument) nadležnima jasno ukazala da se prilikom izbora novih članova NO mora utvtrditi odluka za usvajanje standarda i kriterija za izbor članova NO, te da se mora raspistai javni konkurs za izbor članova novog NO. Takođe, Vujnić je upozorila da se mora donijeti odluka o imenovanju Komisije za izbor članova NO.

„S tim u vezi Banka smatra da je neophodno uobziriti ove činjenice, te dopunu predloženog dnevnog reda objaviti u javnim glasilima“, stoji u dopisu IRB RS.

Sva upozorenja iz IRB-a su ignorisana i krenulo se u realizaciju nezakonite promjene na čelu “Elektrodistribucije“ Pale.

Da cijeli slučaj bude još gori, ne postoji nijedan jedini razlog da Mrda bude smijenjen, jer je „Elektrodistribucija“ Pale pod njegovim vođstvom jedino od preduzeća u sistemu EP RS koje posluje pozitivno, što je pokazao i revizorski izvještaj.

Moji izvori tvrde da ukoliko prođe Pavićev plan i Nešić postane novi direktor „Elektrodistribucije“ Pale, nije isključena pobuna radnika.

Smjeni Mrde nedavno su se zajedno suprostavili najviši funkcioneri SNSD-a i SDS-a sarajevsko-romanijske regije.

Sve to nije spriječilo Pavića da nakon otvaranja afere „Mittal“ krene i osvajanje „Elektrodistribucije“ Pale. Posle potresa na rudarskim poslovima, na red su došli strujni udari, koji će dodatno uzdrmati odnose u vladajućem bloku. 

Suze i Topalovići

piše: Slobodan Vasković

Marko Pavić je najsretniji rudar: Na njega se obrušilo pola milijarde maraka, a uspio se spasti. Bez šljema na glavi. Izgleda da njegovoj sreći nema kraja, jer je obrušavanje tek počelo, a sve ukazuje da bi moglo dostići i milijardu. Što Pavića direktno uvodi u Ginisovu knjigu rekorda. 


Milijarda KM mu pala na glavu, a on preživio; Samo licemjeri u takvoj situaciji mogu postavljati pitanje njegove odgovornosti. I potpitanje koliko je obrušenih miliona ostalo u Markovim rudarskim džepovima. 


A samo neprijatelji mogu tvrditi da je Režim dokument Poreske uprave o Ginisovoj pljački “Arcelor Mitala” dvije godine držao u ladici kako bi njime ucjenjivao Pavića. Pavić je neucjenjiv i sve što radi čini iz patriotizma. Za Indiju, odakle je i Lakšmi Mital, vlasnik Mitala. Pavić se u rodnoj grudi Indiji zove Lažmi. 


Milorad Dodik je javno saopštio da nema nikakve Pavićeve odgovornosti u cijelom rudarskom slučaju, što nikako nije pritisak na organe gonjenja. Već zvanični zaključak nakon dvogodišnje istrage, koju je lično sproveo Dodik. Pa nije Marko Papak da ga Lakšmi kupi transfernim cijenama i transfernim ciframa. Da je drugačije, bio bi, zbog cifre, Papčina. A takvih u vlasti nema. Sve fini svijet. Čist kao Željkina suza. Dok je sama Željka čista kao Bebina suza. U mjeri da suza suzu stiže.


Posebno kad Željka nastupi u ulozi analitičara i zaključi da Savez za promjene traži izbore, jer ih neće i jer ih se boji. Kada SzP prihvati Dodikovu ponudu za izborima na svim nivoima, onda je to, gledano kroz Željkinu Kristalnu Suzu, prava Panika od njihovog održavanja. Što potvrđuje i Bosićev poziv Dodiku da konačno održi referendum. Sigurno se Bosić boji održavanja referenduma, a ne Dodik, koji ga jeste raspisao, ali nikako da utanači datum. Da zasuziš od analitike.


I kroz suze shvatiš da se Dodik baš boji Bosića. Jer mu djeluje spreman zatvoriti ga. Bez suze u oku. Bosić baš nije emotivan, a i drži se one da Veliki Dječaci ne plaču. Posebno kad vidi Dodikove suzne oči, zbog sopstvene budućnosti.


Osim Željke, Dodik je ganuo i Krajišnika. Koji se ponaša kao beskućnik: Prihvata sve što mu se ponudi. Od sendviča do odlikovanja. Plus sok. Spreman je za besplatnu kafu sa Pala potegnuti do Banjaluke. I to stopom. A ponekad čeka satima sa podignutim palcem i suzama u očima. Od vjetra. 


Iako beskućnik, čini sve da se Dodikova kuća ne raskući. I otišao je tako daleko da mu je još samo preostalo da proda vjeru za večeru. Da se uberusaš od suza, koliko nisko je pao nekadašnji gospodar života i smrti u RS. Beskućnik koji bi sve učinio samo da ponovo bude bar sluga na dvoru.


Kod Dodika je ostalo na stolu još nešto mrvica. Dovoljno za usporeni metabolizam starog beskičmenjaka.


Ipak, Suze treba štediti, jer tek ćemo oplakati. Dodik na scenu vraća Ranka Škrbića, Miloša Čubrilovića Čubrija, Stanislava Čađu i Milovana Topolovića. Osim Topolovića, svi ostali su Topalovići. 

Razvezivanje Dodikovog čvora

piše: Slobodan Vasković

Politička Kriza u Republici Srpskoj dobila je novi, vrlo dramatičan, poticaj: Savez za promjene zatražio je ostavku Milorada Dodika, vanredne predsjedničke i parlamentarne izbore i najavio niz vanparlamentarnih oblika borbe protiv vladajućeg Režima.

Savez za promjene tako je po prvi put vrlo precizno definisao svoje političke ciljeve i, što je podjednako bitno, Dodika jasno predstavio kao glavnog uzročnika getoizacije RS, njenog društvenog, privrednog, ekonomskog, finansijskog… sloma.

Zahtjev za odlazak Dodika iz Palate predsjednika nije floskula, dnevnopolitička piruetica, spinovanje, već naznaka političkog projekta što bi trebalo da donese korjenite promjene u ovom entitetu i označi početak razgradnje Mafijaške države uspostavljene prije devet godina.

Isticanje mogućnosti demonstracija, kao krajnjeg sredstva pritiska na Dodika da odstupi, ukazuje na novu odlučnost SzP i svijest da razumiju neophodnost sprečavanja daljeg Dodikovog varvarskog napada na sistem društvenih vrijednosti, koji ih je smrvio, i nasilja nad institucijama, koje su petvorene u olupine. Sva vlast u RS je tamo gdje je Dodik, a takav koncept i doveo je do urušavanja ovog entiteta, izdizanja pojedinca iznad njega, a izabrane Kaste iznad zakona.

Plutokratija je, pod Dodikovom palicom, nametnuta kao društveno uređenje, a Plutokratija ne trpi drugačije mišljenje.

Plutokratija, iskustvo je pokazalo, uvijek završava/biva potpuno uklonjena Revolucijom.

Sve ukazuje da će takav kraj imati i ovdašnja.

Paradoks je da je na taj mlin Režim nagonio većinsku vodu, ozakonjujući u Parlamentu političku korupciju (“Dva Papka”) i nasilje nad Ustavom, ali i izabranim poslanicima i funkcionerima, koji nisu pripadnici Oligarhije (Zaključci o “Izdajnicima”), i još dugi niz akata koji odreda idu protiv interesa naroda.

SzP je to pokušao spriječiti, djelujući u skladu sa principima parlamentarne demokratije, što se pokazalo kao “Nojev sindrom”. SzP je, takvim ponašanjem, radio direktno protiv sebe, ali i protiv interesa RS. Iako su to činili kako i sami ne bi doprinijeli urušavanju institucija entiteta.

Iako takvo djelovanje ima opravdanje, pokazalo se potpuno politički neispravnim, što ga čini besmislenim. 

Uvažavanje institucija na način na koji ga je demonstrirao SzP, Dodik je, shodno svom mentalnom sklopu diktatora, shvatio kao njihovu slabost i krenuo još brutalnije, dovodeći u pitanje i sam opstanak RS, tako što je entitet konfrontirao sa SAD i EU, pri tom ne obezbijedivši nikakvu konkretniju podršku ni u Moskvi ni u Beogradu.

Na kraju su u SzP uvidjeli da je dalje uzmicanje besmisleno, da se doživljava kao kukavičluk, da Režim sa prezirom gleda na njihove pozive da se urazumi i ne odustaje od silovanja institucija, političkog života, satiranja društva i da, uz sve to, sprema “institucionalno” nasilje nad neistomišljenicima. Otud i zahtjev za Dodikovom ostavkom i najava vanparlamentarnih načina borbe za njegovo političko detroniranje.

Paradoks je da je zahtjeve SzP-a Dodik iznudio.

Dodik neće mirno otići, iako je sva njegova negdašnja moć mahom nestala ili je obesmišljena, zbog samoizolacije u koju se doveo. Za koju ne postoje pozitivna rješenja.

Očekivano je njegovo odbijanje da podnese ostavku, kao što je očekivano i etiketiranje nosilaca zahtjeva. Neočekivano je njegovo iznenađenje zahtjevom SzP-a, jer je Dodik gajio iluzije da može doći do pomirenja sa tim političkim blokom; Izmirenja koje bi za Dodika predstavljalo spas, a za  SzP politički kraj.

Uprkos potcjenjivačkom osvrtu na zahtjeve SzP-a, koji je tek nevješto hinjenje sigurnosti i još nevještije prikrivanje straha, Dodik je svjestan da je nakon istupa SzP-a Kriza trajno prenesena pred Palatu i da on više nema realnih mogućnosti da je vrati u zajedničke organe. I da nema mogućnosti da spriječi ekonomski i finansijski kolaps koji je uveliko odmakao. Što je, ujedno, i najslabija karika njegove odbrane.

Dodikov uticaj na Krizu, koju je sam izazvao, sve je manji i manji, bez šansi da ga povrati i on je u sve vidljivijoj defanzivi, uprkos maksimalnom naporu njegovih medija da tu sliku prikriju, neutrališu. U tome ni od kakve pomoći nisu histerične plitke opservacije Željke Cvijanović, kojima ona, primarno, pokušava ublažiti sopstvene frustracije, pa tek onda biti potpora Dodiku.

Naravno da Dodik neće izvjesiti bijelu zastavu, već će uzvratiti jurišom, pokušavajući stvoriti haos, jer se i dalje drži Majstorom Haosa.

Kriza će, stoga, narednih dana dodatno eskalirati, a tek slijede njene najteže i najopasnije dionice.  

Krajem avgusta 2014. sam u jednom blogu konstatovao da su
oktobarski izbori zadnja šansa da se vlast u Republici Srpskoj promijeni mirnim putem i ukoliko se to ne desi, sledeći korak je anarhija i to niko ne može spriječiti, ma koliko svi gromko ćutali o tome.

Ostajem i danas pri tome da je zadnja šansa, nažalost, potrošena i propuštena.

Ostajem i pri ranijim navodima da je Dodikov Režim, već slomljen. Ali se, očekivano, odupire odvlačenju. Zato će se, što je “sveto pravilo” svih režima, pa i ovog, prije konačnog uklanjanja fizički obračunati sa narodom. I svi to znaju, pa i čelnici ovdašnjeg Režima.

Ali, nemaju kud. Fatalizam Moćnika.

Проф. др Алекса Милојевић: Општа политичка радост над народном провалијом

Са радошћу је (21.10.2015. године) саопштена вијест да се у Централној банци Босне и Херцеговине налази неискориштених преко 600 милиона КМ. Не користи се јер се не могу договорити о расподјели. Нико не пита одакле тај новац и која је његова цијена. Шта је то Централна банка тако вриједно продала па добила тај новац? Како то да новца има у банци, а нема у привреди и код народа?

Много је питања на које одговорни неће да одговоре. Неће јер им није у интересу. Ништа љепше него бити у власти када је власт ту да би правила штету народу. Свугдје добро само је у привреди и у народу лоше, све лошије.

Новац којег има Централна банка потиче од изнајмљивања нашег новца иностранству. Изнајмљујемо, по сили закона, наших око 7,3 милијарди КМ и за то добијамо годишње камате од око 40 милиона КМ. Посуђујемо по просјечној каматној стопи од око 0,6 %, а онда наша привреда и народ посуди тај свој новац по просјечној каматној стопи од 8,8 % и за то плате око 1,2 милијарди КМ годишњих камата.

Тако излази да ми за сваку КМ коју оствари наша Централна банка платимо око 30 КМ камата на наше кредите које подижемо.

Али проблем се не може објаснити само овим огромним разликама у каматама. Проблем је такав да се овдје показује сва развалина и све пријетње нашег укупног привредног система. Када би власт мислила на народ не би скидала поглед са овог проблема. Умјесто нескривеног задовољства било би је бескрајно стид. Требала би да се стиди. Посебно гувернера. Зашта ради за туђи, а против интереса властитог народа.

Зашто се не каже да је Централна банка мјесто копања најдубље провалије овом народу у коју ће се једног дана свалити? Зашто се не каже да ово није Централна банка него велика превара? Да је то окупациона сила у којој се припрема наше коначно економско и ко зна које још пропадање. И да у томе тако одано учествује наша власт. Зашто се пристаје да се толики новац изнесе из земље, а земља остави без властитог новца?

Господине гувернеру и министри финансија, одговорите на ова питања. Знате ли колико се економско зло припрема које долази из Централне банке? Онда када не будемо могли удовољавати својим дужничким обавезама престаће са радом Централна банка. Тада ће се на народ свалити силна инфлација која се годинама, у форми прецијењености валуте, гомила.

Према основним процјенама прецијењост КМ је око 100 %. Стварна цијена еура није дакле, око двије него четири КМ. А то значи, да ћемо морати враћати најмање два пута већу вриједност за наше иностране обавезе. Када се буде ушло у тај хаос ко зна колика ће бити инфлација и колико пута ће се увећати наши дугови.

Зашто господине гувернеру, господо министри финансија и ви из власти не погледате у том правцу. Зашто копате толику провалију овом народу. Било би добро да се неко од одговорних огласи па да се поведе потпунија расправа о овом, по свему, нашем судбинском питању.

       

Pavić zatajio 50 miliona; Ratoborna Željka i Duško Dugouško u akciji spasavanja Dodika

piše: Slobodan Vasković

Najvažniji događaj protekle sedmice je odlazak Marka Pavića u Beč, gdje je sa vlasnicima “Mitala” pravio strategiju kako da spriječi odliv 50 miliona KM iz te firme; Odliv u Budžet RS, jer je Poreska uprava RS u martu ove godine utvrdila da je “Mital” u samo tri godine utajio 50 miliona KM poreza.

U te tri godine Pavić je bio predstavnik državnog kapitala u Ljubiji. I “žmurio” je na utaju. A onda je Milorad Dodik htio da proda rudnik Ljubija svojim prijateljima, što je Pavića natjeralo da progleda i podnese ostavku u NO, nakon čega je Dodik poslao Poresku upravu u “Mital”. I oni su otkrili 50 miliona KM utaje. MUP je pokrenuo istragu, što će reći da Dodik ucjenjuje Pavića da mora ostati u Koaliciji… Zato svi šute o utaji, iako je otkrivena prije sedam mjeseci. I niko se ne pita šta je Poreska radila godinama ranije i zbog čega nije išla u kontrole. Ipak, pitanja će ubrzo uslijediti.

Toliko sam saznao svojim vezama iz SNSD-a, koji mi tvrde da su pomenutih 50 miliona tek mrva i da je riječ o nemilosrdnoj pljački.

Zato i ne čudi što je Željka Cvijanović van sebe i na sam pomen Opozicije, vrišti: “Sa njima samo rat, rat, samo rat”!

Odvrištala je to Cvijanovićka dan uoči Posebne “Izdajničke” sjednice, kada je Nedeljko Čubrilović, blizak Pavićev saradnik, od nje zatražio razumno djelovanje i odustajanje od suludih Zaključaka, koji parlament pretvaraju u gubilište.

Cvijanovićka je ljuta na Opoziciju, jer nisu spriječili Pavića i Mital da utaje 50 miliona KM. Nema drugog razloga, pošto vlast ne stiže baš o svemu da misli, budući da čuva RS od napada izvana. A 50 miliona KM i nisu neke pare, čim je pospani Pavić uspio da ih sa Mitalovcima mazne. Ili, pak, Željka zna samo tablicu sabiranja do 100. Preko joj i ne treba, pošto Dodik ionako o svemu vodi računa. Kada Cvijanovićka nauči da zbraja i veće cifre, tek će onda shvatiti da Pavić i kad žmuri zarađuje.

Pavić jeste lopov, ali nije i Izdajnik, pa je sasvim u redu da nastavi svoj boravak u vladajućoj koaliciji. Možeš krasti koliko hoćeš, bitno je da ne izdaš, jer Srpstvo se ovdje mjeri uspješnim pljačkaškim pohodima. Zato su najveći Srbi Dodik, Pavić, Đokić, Stankovići, Čičići…

Protiv njih je Savez za promjene, koji sve uspješnije sabira sopstvene propuste i pokušava da ih prevaziđe. Savez za promjene je u fazi sabornosti: Skupljaju se da bi jače udarili. Već su dogovorili zajednički nastup na lokalnim izborima, što je sasvim OK. A dogovorili su i zajednički udar na Režim, što je takođe OK. Još da udare, pa da bude baš OK.

Spremaju raznovrstan napad, samo trebaju paziti da ne izdriblaju sebe. Premda će to biti jako teško, pošto je Režimska odbrana u fazi raspada.

Drma ih “Podgorički sindrom”, da im zubi cvokoću. Da bi to prikrili, isključili su “Toplanu” u Banjaluci. Kako bi djelovalo da je od hladnoće, ali Miholjsko je ljeto baš upeklo.

Dodik nije ništa rekao 24 časa, smišlja kako da udari na SDS-ove načelnike opština. Koje je na Pomenu Krajišniku i njegovom Mrtvom Orkestru optužio da ne žele da sprovedu Referendum. Iako ga nije još ni raspisao.

I Dodik cvokoće. Približava se dan raspisivanja Referenduma, a SzP je sve dalji i sve saborniji. Dodik ima još jednog Zeca u Šeširu. Irineja. Zvanog Grebo. Gdje god je otišao, nešto mu je trebalo. Nikada u ruci nije donio, ali je itekako odnio. Za jednog Zeca i previše.

Sad bi Zec trebao da smiri Dodikovo cvokotanje. I bude “Toplana” među blokovima. Na šta spade SNSD-ov Vuk: Da ga Zec spasava!

Stariji će se sjetiti i da je Patrijarh Pavle 1997. pokušao da primiri tada dva zavađena bloka. Nakon sastanka je tek puklo do nebesa. A Pavle jeste bio Patrijarh, za razliku od Irineja. Zeca.

Možda nakon Irineja, Dodik pokuša angažovati Duška Dugouška. Preko stranih lobista. Koliko su para dobili, ima da ga nacrtaju.

Dok čekamo misiju Duška Dugouška, u PDP-u slijedi promjena. Umjesto Ivanića dolazi Borenović. Odličan Ivanićev potez, a Borenovića bi mogao dodatno ojačati ukoliko natjera Crnatka da zaledi svoj status u stranci; Da se zaledi uopšte i prestane glumiti političara. Čak i Irinej bolje igra Zeca.

Sedmica pred nama biće uzbudljiva. Podgorica ante portas.

P.S.  Premlaćivanje

DNS baš ne ide: Prije par dana teško je pretučen Dragan Banjac, otac Darka Banjca. Nije riječ o političkom, već fudbalskom obračunu. Dragan Banjac je uticajan u Fudbalskom savezu, pa od njegove riječi zavisi ko će biti sudija Premier lige, a ko ne. U Oštroj Luci su baš oštro reagovali na njegove “sudijske” odluke: dva zuba, proteza, povrede po tijelu i licu. Cijeli slučaj se zataškava.

   

Poruke iz Podgorice

Piše: Slobodan Vasković

Milo Đukanović odlazi. Činio se vječnim taj ubjedljivo najinteligentniji političar na ovim prostorima. Sa raskošnim osjećajem za pravi potez u pravom trenutku, ali i još raskošnijim talentom za sistemsko uvođenje totalitarnog režima, polumeke tiranije, snažno omeđene, podvučene, koruptivnim i kriminalnim metodama vladanja i poslovanja.

Đukanović je plutokratsko uređenje u Crnoj Gori doveo gotovo do savršenstva; održavao ga vještim vođenjem spoljne politike, uspio se neokrznut izvući iz ratova, osamostaliti zemlju, preživjeti sve promjene u regionu... da bi na kraju bio suočen sa bijesom sopstvenog naroda, spremnog da ga, kako stvari stoje, ukloni po svaku cijenu.

Višegodišnje vanredno stanje, garnirano i održavano stalnom proizvodnjom unutrašnjih i spoljnih neprijatelja, došlo je do svog kraja, koji je i sam, logično, vanredan način mijenjanja stvari. Đukanović je žrtva sopstvene doktrine, a društvo satrulo od korupcije, nepotizma, kriminala, zločina... više nije moglo trpiti Svemoć jedne Porodice i Nemoć većeg dijela naroda i svakog pojedinca, koji nije dio Familije. Društvo se urušilo i Đukanović je ostao nezaštićen. I sam.

Neizbježna su poređenja sa Miloradom Dodikom, koji već gotovo deceniju kopira Đukanovićev pristup, ali je, za razliku od njega, poslednjih godina loše procjenjivao. Zato je Dodikova vlast osuđena na odlazak i propast, a da nije dostigla ni polovinu trajanja Uzora.

Ode li Milo, Milorad treba odmah sam da se pokupi i ide, jer nema šta čekati. Milo se imao čime i pohvaliti – nezavisnost Crne Gore; Dodik nema ništa pozitivno što bi predstavio kao sopstveni uspjeh i krunu devetogodišnje vladavine.

Dodik nije Đukanoviću ni do gležnja, u odnosu na njega on je politički patuljak; Loša kopija, koja kraj Đukanovića izgleda kao kreatura. Đukanović je zli genijalac, Dodik bahati, opaki primitivac.

Na Balkanu sve djeluje po sistemu spojenih posuda, zato će se dešavanja iz Crne Gore preliti u RS. To je nezaustavljivo i samim tim neophodno da bude politički kontrolisano i kanalisano. Anarhija nikom nije dobro donijela, čak i kada odnosi Neprijatelje naroda. Što Dodik i njegova vlast jesu.

Sam Dodik je na dan najvećeg Đukanovićevog iskušenja bio na Političkom groblju, gdje je poodavno ukopan Momčilo Krajišnik i prateći mu hor isluženih, nikom potrebnih, ultramarginalaca; satrulih političkih lešina, koje je odbacilo i prostor i vrijeme. Traženje iskre na deponiji političkih strvina svojevrsna je, krajnje perverzna, samoubistvena predstava, koja i sam čin političkog suicida čini patetičnim i gadljivim.

Opozicija, Savez za promjene, mora tražiti odlazak Dodika, jer on je najveća prepreka Republici Srpskoj i Srbima uopšte. Taj zahtjev mora biti jasan, bespogovoran, ultimativan; Nikakve smjene Vlade RS ne znače ništa, tek puki nastavak iste agonije sa drugim setom statista.

Šta bi uopšte značila smjena Željke Cvijanović, uz ostanak Dodika u Palati predsjednika? Ništa. Jer je Cvijanovićeva Ništa. Nula. Dodik je taj koji vlada, svi ostali su poluge. Tu jeste uspio do kraja iskopirati Đukanovića.

Nije Cvijanovićeva predložila „Izdajničke Presude“, već Dodik; Nije Cvijanovićeva naložila skupštinskim androidima da ih usvoje, već Dodik; Nije Cvijanovićeva naložila formiranje Udbe unutar MUP-a RS za obračune sa nepodobnima, već Dodik; Nije Cvijanovićeva RS pretvorila u mafijašku državu, već Dodik; Nije Cvijanovićeva getoizirala RS već Dodik...

Njegovim odlaskom ona nestaje, jer je nebitna. I ne samo ona, već čitava plejada polusvijeta, sjecikesa, gangstera, pervertita... koj čini Cvijet Vlasti u RS. Crn kao noć.

Tražiti smjenu Vlade RS, a ne i Dodika, je bijeg od odgovornosti, nespremnost za neophodne promjene.

Opozicija u RS još uvijek nema jasan zajednički plan šta dalje; Svako ima svoje pojedinačne projekte, koji su, nerijetko, u koliziji jedan sa drugim. Nosilac smjene Režima može biti samo SDS, jer oni to jedino mogu organizaciono iznijeti. Ali da bi se Režim i smijenio, neophodno je donijeti i odluku za to. I početi je sprovoditi.

A ona unutar Saveza za promjene još nije jasno izrečena! A Dodik, sigurno, neće sam otići.

Dodatak: Crnadak

Igor Crnadak i njegovi istupi paradigma su nepostojanja čvrstog i odlučnog stava Saveza za promjene o smjeni Režima. Štaviše, oni su vrlo loš znak da u vrhu te grupacije važne pozicije zauzimaju osobe potpuno nedorasle situaciji.   

Crnadak je, četiri dana nakon što je Narodna skupština RS pretvorena u gubilište, usvajanjem Zaključaka o „Izdajnicima“, izjavio da te zaključke nije ni pročitao.

Zaista moraš biti kompletan politički debil i izreći jednu takvu strašnu glupost, pokazati javno koliko si nedorastao trenutku i koliko ti uopšte nije stalo do institucija RS. Da je Crnadak politički odgovoran, on bi iznio svoj jasan stav o zaključcima i dok nisu usvojeni u parlamentu; Saopštio bi šta to znači za skupštinu, u kolikoj mjeri je to njeno devastiranje i poniženje; Rekao bi šta to predstavlja po Ustav RS etc. Ali on je postupio potpuno drugačije, demonstrirajući da mu bahatost nije strana, da mu ne predstavlja ništa rušenje entitetskih institucija i da u maniru ne postoji nikakva razlika između njega i androida koji su Zaključke usvojili.

Crnadak je bio i ostao beskorisni politički idiot Mladena Ivanića, a njegove bijedne opservacije nanose najveću štetu upravo opoziciji i direktna su uvreda za sve one koji su se našli na meti Zaključaka. Sa takvima kao što je on, Savez za promjene može smjene Režima gledati samo na TV-u, nikako u njima i učestvovati.