Piše: Slobodan Vasković
1.
Nisam imao namjeru danas ništa da objavljujem, međutim, nikada ne bude kako očekujemo.
Drugi pišu meni, traže da skinem objavljene tekstove o njima, jer su, kako tvrde, netačni.
Tako mi je danas pisao Bogdan Jovanović, najpoznatiji banjalučki šaner, koji se obogatio pljačkajući po EU, sa akcentom na Njemačku.
"Dragi" Bogdan, izvrstan prijatelj Vlade Crte Đajića, direktora UKC RS, narkodilera Ognjena Savića i brojnih drugih kriminalca, “ubjeđuje me” kako on nije taj, već je, valjda, sve “pošteno” stekao.
Ognjen Savić je onaj “čuveni” narkodiler što je uhapšen u “crvenim gaćama”; Brat je Ozrena Savića, vrlo ozbiljnog narkoigrača.
Demantovao je Jovanović da mi prijeti. Kaže mi, nakon što sam mu saopštio da tuži, ako ima neki problem, da neće tužiti, ali i da sam “odabrao stranu”! Interesantno; Baš se pitam šta bi to trebalo da znači? Prijetnju, naravno. Prijaviću ga zvaničnim organima Njemačke, jer tamo živi, pa neka procijene da li je prijetio ili nije.
Uzgred, ja sam stranu davno odabrao: Moj blog se zove: “Sa druge strane” - protiv svih poput Jovanovića i njegovih prijatelja, saradnika, listom devijantnih osoba.
Ništa taj pošteno nije stekao, a još manje mi pada na um da se prestanem baviti njime. Posebno što mi dosađuje.
Tek ću se Jovanovićem pozabaviti, posebno što je rekao da ne samo da mi ne prijeti, već podržava “slobodu štampe”. Kakav osviješteni kriminalac.
Vidjećemo šta će preduzeti Jovanović.
2.
Branislav Borenović počeo je da se lažno potpisuje kada širi mržnju prema Jeleni Trivić lično i njenoj stranci Narodni Front.
Takozvane lidere opozicije u RS ujedinjuje samo jedna stavka - mržnja prema Jeleni Trivić; I to lična, što je daleko od svake politike. Mogla bi se nazvati Udružena Bolesna Mržnja (UBM) ili, pak Udružena Mržnja Nesposobnih, Preplašenih Licemjera i Lažova (UMNPLiL)! Naravno, sve što navodim mogu i dokazati. Što ću i učiniti; Nigdje mi se ne žuri.
Borenović je otišao tako daleko da je, potpisujući se drugim imenom, objavljujući pamflet mržnje na zvaničnoj stranici PDP-a, napao i zvanični Beograd.
Zvanično, on će to demantovati, što će biti samo još jedna u nizu njegovih laži.
Nezvanično, nastaviće da juriša na Trivićevu koja ga je pregazila Istinom; Kao i one koji sarađuju sa njim na širenju mržnje prema njoj; Čineći tako Trivićevoj ogromnu uslugu, jer pokazuju koliko su nedostojni i slabi u poređenju sa njom.
Šta hoće Borenović: da Trivićeva podrži Draška Stanivukovića, kojeg Milorad Dodik drži u šaci, i sa kojim je u niz navrata pokušao da “skine glavu” Trivićevoj.
Suštinski, Borenović jako želi da izgura Dodikovu teško Ocvalu, nekada Lepršavu, Lutku ponovo za gradonačelnika, kako bi spasio sebe od totalnog kraha. Što je nemoguća misija, jer je već skroz propao.
Uostalom, zašto Borenović ne saopšti ništa o brojnim kriminalnim radnjama koje čini Stanivuković zajedno sa Režimom?
Magla kojom se to pokušava nevješto prikriti su priče o opozivu Stanivukovića.
Jedini u njih vjeruje Vlado Crta Đajić, prijatelj pomenutog Jovanovića.
Dodik zna da SNSD ne može više nikada pobijediti u Banjaluci; Zato pokušava svim sredstvima prikriti direktnu konekciju sa Malim Zlim Patuljkom jeftinim spinovima, kako bi od njega napravio “žrtvu”. Iako su stvarne žrtve građani Banjaluke koje Stanivuković svakodnevno laže. I radi za Tajkune; Kako Dodikove, tako i Tatine.
U svim njihovim trošnim, jedva održivim, kombinacijama nije im pala na pamet činjenica da bi Stanivuković mogao biti uhapšen zbog brojnih nezakonitosti koje je počinio. Preciznije, morao.
3.
Mučno mi je čitati stavove takozvane opozicije koja u potpunosti bagateliše Dodikove udare na BiH, koji su najopakiji udarci po RS.
Njihovo potcjenjivanje njegove spremnosti na svako zlo, pa i na secesiju, je svjedočanstvo koliko ništa ne znaju niti vide. Niti će ikad znati.
Dodika optužuju da je pogazio stavove Narodne skupštine RS za 100 miliona koliko vrijedi zgrada Mileta Klena Radišića. Savjet ministara je odobrio cca 70 miliona KM za kupovinu zgrade UIO.
Istina jeste da je Dodik uspio da, zasad, izdejstvuje tih 70 miliona KM za zgradu, ali je istina da nije poništio nijedan od antidejtonskih i antiustavnih zakona koji su na snazi, uprkos tome što ih je visoki predstavnik za BiH učinio ništavim.
Riječ je o Zakonima o zabrani sprovođenja odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS i zabrani objavljivanja odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku RS.
Oba zakona su na snazi i nijedna odluka viskog predstavnika nije objavljena u Službenom glasniku RS. Zato je Tužilaštvo BiH donijelo Narebdu o sprovođenju istrage protiv Dodika kojeg je saslušala SIPA. Očekuje se podizanje optužnice.
Kriza u BiH nije prestala; Štaviše, tek će se rasplamsati.
Navodni opozicionati, zadnja linija Dodikove odbrane, to ne vide, a nije ni čudo; Da su bar nekad nešto vidjeli, odavno Dodik ne bi bio na vlasti; Da su uspjeli odbraniti falsifikovanje izbora, nikada pomenute odluke ne bi bile donešene. Ali nisu, jer im je bio važniji lični interes od narodnog koji je izglasao Trivićevu za predsjednika RS, a Dodik je brutalno falsifikovao volju građana.
Bitno je da ih je mržnja prema Trivićevoj i Narodnom Frontu ujedinila. I dobrim dijelom mržnja prema zvaničnom Beogradu što je konstanta koju dijele sa Dodikom, ali je, za razliku od njega, nevješto kriju. Lažno se potpisujući.
Ovim ću završiti, a u nastavku podsjećam na tekst koji sam objavio sada već davne 2017., 12.09., pod nazivom: ““Crni Labud”: Denis Rodman uskoro u Banjaluci?!”
Prije nego emitujem taj tekst, podsjetiću da je NSRS povukla odluku o Referendumu o radu Suda i Tužilaštva BiH, ali ne zauvijek, već na određeno vrijeme.
"Narodna skupština RS stavljajući van snage Odluku o raspisivanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH konstatuje da nisu prestali razlozi za raspravu i ocjenu načina nastanka tih institucija putem nametanja Zakona o Sudu BiH od strane visokog predstavnika", navodi se u saopštenju iz Narodne skupštine RS.
Usvojen je i Zaključak u kojem se navodi da nepostojanje ustavnog osnova za osnivanje i nadležnost Suda i Tužilaštva BiH nije dalo mogućnost Parlamentarnoj skupštini BiH da donosi bilo kakve zakone o pravosuđu BiH, te da samim tim ni visoki predstavnik nije imao mogućnost, a pogotovo ne i pravo da nametne Zakon o Sudu BiH.
"Takvo pravo visokom predstavniku nisu davala ni bonska ovlaštenja jer se u njihovom tekstu i ne pominju akti iz nadležnosti Parlamentarne skupštine", stoji u zaključcima, donešenim 06.11.2017.
Nakon šest godina cijenim da nisam ništa pogriješio kada sam objavio tekst na koji podsjećam.
“Crni Labud”: Denis Rodman uskoro u Banjaluci?! (12.09.2017.)
