Piše: Slobodan Vasković
Milorad Dodik uopšte nije popravio svoju političku poziciju, nakon navodnog snažnog zaokreta koji se desio tokom posljednjeg sastanka vladajuće koalicije na državnom nivou.
To je samo jedan u nizu marketiških Dodikovih poteza kojima pokušava poručiti Zapadu da je “spreman” na razgovore, iako, suštinski, te spremnosti nema.
Dodik je I sam rekao da neće odstupiti od sprovođenja Zakona o zabrani objavljivanja odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita u Službenom glasniku RS, kao ni od sprovođenja Zakona u nesprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS.
Njegova najava “možda pokretanja procedura za izbor sudija Ustavnog suda BiH iz RS” suštinski ne znači ništa dok god su na snazi pomenuti zakoni.
Iako, na primjer, Dino Konaković, ministar spoljnih poslova, i Dodikov alter ego u pokušaju, “ukazuje” da ti Zakoni ne vrijede, jer ih je poništio visoki predstavnik, to, jednostavno, nije istina. Zakoni su na snazi, a odluke visokog predstavnika za BiH o njihovoj ništavosti nisu objavljene u Službenom glasniku RS.
To je nastavak krivičnog djela “neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH” za koje se, po Krivičnom zakonu BiH, može izreći kazna i do pet godina zatvora. Riječ je o članu 203a koji je jedan od onih koje je nametnuo visoki predstavnik u KZ BiH.
Konakovićeve plitke opservacije su tek nevješta odbrana zbog puzanja pred Dodikom.
Zasad ništa ne ukazuje da neće biti podignuta optužnica protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića, v.d. direktora Službenog glasnika RS, jer je prvi, nakon Šmitove odluke o ništavosti pomenutih zakona i zabrani svakog daljeg rada na njima, donio Ukaze o njihovom proglašenju, a drugi ih objavio u Službenom glasniku RS.
I da se sada oba Zakona povuku, ostaje počinjeno krivično djelo, a protiv Dodika i Lukića će, prema svim saznanjima, biti uskoro podignuta optužnica.
Trebalo bi, prema najavama, da se to desi, najkasnije, do 6. avgusta ove godine.
Ranije sam objavio da je Izvještaj sa prilozima, odnosno cjelokupnom dokumentacijom, o krivičnom djelu koje su počinili Milorad Dodik i Miloš Lukić, stigo u Tužilaštvo BiH.
Kompletan predmet proslijedila je SIPA BiH, potvrdili su mi izvori iz te Agencije.
Moji izvori dalje tvrde da u ovom predmetu nema više nikakvih istražnih radnji, osim da nadležni tužioci napišu optužnicu i proslijede je Sudu na potvrđivanje.
Ukoliko Sud potvrdi optužnicu, a ne postoji nikakav razlog da se to ne desi, tek onda nastupaju zaista krupni problemi za Dodika:
Mora se pojavljivati na ročištima;
Mora ustati pred sudskim vijećem;
Mora odgovarati na pitanja kako tužioca, tako i svojih advokata, ali i sudija…
Takva situacija, koja je sasvim izvjesna, za Dodika je potpuno ponižavajuća i njegov, ionako neveliki rejting, pretvoriće se u jedno veliko ništa.
Teško mi je povjerovati da će Dodik sebi dozvoliti da pred očima cjelokupne javnosti Regiona, a ne samo BiH, bude u tolikoj mjeri, kako on sigurno smatra, ponižen.
Mnogo realnije mi je da se neće pojaviti na Sudu i da će napustiti BiH.
Dodik, naravno, nije za potcijeniti, lobira da do podizanja i potvrđivanja optužnice ne dođe, ali takav rasplet bio bi gorak i težak poraz svih građana BiH, države BiH, kao i Zapada koji podržava opstanak BiH koju je Dodik već prepolovio.
Treba pogedati istini u oči i stvari nazvati pravim imenom.
Neprocesuiranje Dodika (i Lukića) bio bi debakl i države BiH i Zapada u cjelini zato što bi se pokazalo da im je trgovina sa teškim kriminalcem, secesionistom, osobom koja ne preza da beskrupulozno vrijeđa i žive i mrtve i pobijene, bitnija od sopstvenih principa i nacionalnih interesa, kako BiH, tako i zemalja Zapada (SAD + EU).
Velike sile, posebno članice Kvinte, ne mijenjaju svoju politiku “do podne i od podne”, što je Dodikov pijačarski “narativ”.
Džejms O’Brajen, svjedočeći pred Odborom za spoljnopolitičke poslove Senata SAD, na kojem se raspravljalo o njegovoj nominaciji za funkciju pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju nije ostavio nikakvu dilemu oko toga da SAD nastavljaju sa dosadašnjom politikom, bez namjere da je mijenjaju.
Senatorka Džin Šahin, koja se često bavi problemima na Zapadnom Balkanu, upitala je O’Brajena da li su SAD zabrinute da bi „povećan nivo retorike Milorada Dodika protiv ujedinjene zemlje“ mogao ugroziti obnovu mandata EUFOR vojnim snagama u UN-u „i šta bismo još mogli uraditi da se pozabavimo onim što Dodik radi?“.
„Milorad Dodik kontroliše vlast u dijelu BiH. On želi da kontroliše resurse i sve što proizlazi iz tih resursa na tom području. Tako da imamo mogućnost da reduciramo njegovu kontrolu nad novcem. To je djelimično ono što uzrokuje da on izaziva državne procese“, odgovorio je O’Brajen, nastavljajući: „Sa našim evropskim kolegama, sa Visokim predstavnikom za implementaciju Dejtona, jasno mu stavljamo do znanja da je neprihvatljivo to što radi i da će biti jasnih posljedica za to i da mora početi da se povlači od takvih stavova.“
O’Brajen je još istakao da su vojne snage u BiH, bilo kao EUFOR ili kao NATO, ključne za bezbjednost BiH. (VOA).
Ma šta Dodik činio, na koliko pravio “obrte”, ostaje i dalje na poziciji koja je pod velikim udarom Zapada što ne prestaje. Niti će, koliko mi je poznto, prestati, već će se dodatno povećati.
