Piše: Slobodan Vasković
1.
Samit NATO na najvišem nivou održaće se 11. i 12. jula o.g. u Viljnusu, glavnom gradu Litvanije.
Taj sastanak mogao bi biti prelomna tačka u teškoj političkoj krizi koja trese BiH, a koju je izazvao Milorad Dodik svojim secesionističkim postupcima.
2.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je, 06.07. o.g.: ”Danas nisam želio da govorim o situaciji u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj, jer vjerujem da će tamo situacija biti mnogo ozbiljnija i teža poslije dvanaestog ili trinaestog jula”, ne pojašnjavajući dodatno ništa od rečenog.
Međutim i samo ta rečenica pokazala je već teško mjerljivu dubinu i širinu krize u BiH, ali i u Regionu.
3.
To su datumi koji se odnose na drugi dan samita NATO i dan poslije toga, tako da je sasvim realno pretpostaviti da bi Alijansa mogla donijeti određene odluke koje se tiču BiH, a Dodik ponovo radikalno reagovati i dodatno ubrzati i usložniti krizu do dramatičnih razmjera.
4.
Upravo zato bi samit u Viljnusu mogao biti prelomna tačka, jer bi NATO mogao donijeti odluku o slanju snažnih vojnih trupa u Bosnu i Hercegovinu kako bi garantovao mir, koji je donošenjem Zakona o nesprovođenju odluka Ustavnog suda BiH i zabrani objavljivanja odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku RS, teško uzdrmao Dodik, jedan od predlagača prvog i inicijator drugog zakona.
Usvojio ih je parlament RS, ali to je tek Dodikova preposlušna glasačka mašinerija pojačana dijelom takozvanih opozicionih stranaka SDS-a i PDP-a, koje su se i u ovoj situaciji pokazale kao zadnja linija odbrane Autokrate na funkciji predsjednika RS, a na koju je došao zahvaljujući teškoj izbornoj krađi i falsifikatima 02.10.2022., kada su održani Opšti izbori na svim nivoima.
5.
NATO se već negativno izjasnio o pomenutim zakonima koje je ništavim učinio visoki predstavnik Kristijan Šmit, ali njegove odluke nisu objavljene u Službenom glasniku RS.
6.
Moji izvori iz Dodikovog režima smatraju da će Dodik, nakon samita Alijanse, potpisati navedene zakone (12. i 13. jula) koji su ništavi i objaviti ih u Službenom glasniku RS, što bi dovelo do političke konfrontacije neviđenih razmjera Zapada&OHR-a sa njim i njegovim najbližim okruženjem.
Isti izvori tvrde da unutar Režima vlada veliki strah i nervoza, jer se plaše uvođenja cijelog seta sankcija, kako ekonomskih, finansijskih, privrednih, tako i ličnih, ali, kako se navodi, neće da odustanu od poništenih zakona.
7.
Uz Dodika, ključni krivci za poodavno prevaziđenu politiku uperenu protiv mira u Regionu su Nenad Stevandić i Željka Cvijanović, kao i Slavko Mitrović, Dodikova siva eminencija.
8.
Već ranije sam naveo da je ključna i neoprostiva greška koju je načinio Dodik njegova tvrdnja izrečena na Kozari da će Republika Srpska uzeti svoj dio Brčkog, koji je kondominijum, odnosno zajednička svojina oba entiteta.
Upravo ta najava uzimanja dijela Brčkog, što je moguće učiniti samo nasilnim putem, mogla bi biti kap koja je prelila čašu strpljenja NATO i navesti ih da donesu odluku o slanju trupa u BiH koje bi, prema nekim ranijim najavama, bile stacionirane upravo u Brčkom.
9.
“Sporazumi u Ženevi i Njujorku definisali su BiH i rekli da BiH čine Federacija koja je vlasnik 51 posto teritorije, a Republike Srspka 49 posto. Tako piše i to je sastavni dio Dejtonskog sporazuma. I tako se i organizovalo… A kasnije su smislili Brčko kao zajedničko vlasništvo dva entiteta da bi se održala ov proporcija, a onda nama kažu - jeste, to je zajedničko vlasništvo, nemoj ko da priđe tamo, nemate vi ništa sa tim. Što ste onda napisali da je Brčko zajedničko vlasništvo dva entiteta. Jednog dana ćemo prići. Mi hoćemo svoj dio Brčkog. I imaćemo svoj dio Brčkog”, rekao je doslovno Dodik, 03.07. ove godine na Kozari.
Da Dodik ne misli samo na dio Brčkog, već na cijeli Distrikt, svjedoči činjenica da je par dana prije govora na Kozari, 02.07.o.g., njegov poslušnik Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH (!!!) objavio kartu prema kojoj je kompletan Distrikt dio Republike Srpske.
Tri dana kasnije, 06.07. oglasio se i Prvi zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko Džonatan Menuti koji je podsjetio na opredijeljenost lokalnih zvaničnika, koja je navedena u njihovoj zajedničkoj izjavi iz decembra 2021. godine, da zajedno rade na postizanju većeg napretka Brčkog i da ne dozvole da se Distrikt koristi za podizanje tenzija i političke razmirice na bilo kom nivou.
“Entiteti i državni nivo vlasti također imaju obavezu da pomognu napredak Brčkog. Prema Konačnoj odluci, entiteti su dužni podržavati jedinstven status Brčkog, tako da se Distrikt ne smije instrumentalizovati bilo u političkim potezima ili u retorici. Uspješna provedba Konačne odluke i završetak rada Arbitražnog suda zavise od potpunog poštivanja ovih obaveza od strane entiteta, te uspješnog, neprekidnog i nezavisnog funkcionisanja institucija Distrikta. Supervizor i predsjedavajući arbitar će nastaviti pažljivo pratiti sva dešavanja u tom pogledu”, navedeno je u Menutijevom saopštenju.
Djeluje politički veoma izbalansirano Menutijevo saopštenje, ali je snažna opomena svima, a posebno Dodiku, da ni ne pomišlja na podjelu Distrikta.
10.
Iako cijela kriza nije nikakva igra, već je višedimenzionalan, ogroman sukob u pitanju, izuzetno slojevit i sa ogromnim brojem zamki, Dodik se, to se mora reći, ovaj put precijenio, premda ga nikada ne treba potcijeniti. Pa ni sada!
11.
On je očito računao da će Klub Delegata Bošnjaka u Vijeću Naroda RS staviti veto na pomenute zakone što bi procedure njihovog donošenja produžilo na par mjeseci, čime bi on dobio na manevarskom prostoru i mogao pokušati da kontroliše krizu, da je dozira, ali i da trguje.
Međutim, povlačenjem najavljenog veta na Zakon o zabrani objavljivanja odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku, Klub Bošnjaka je Dodiku to vrijeme uskratio. Razlog je jednostavan: Kristijan Šmit, visoki predstavnik za BiH, zabranio je sve dalje radnje na pomenutim zakonima i donio izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se takve eventualne radnje mogu teško sankcionisati.
Da je Klub Bošnjaka ostao pri vetu počinili bi krivično djelo.
Važnije od toga je što je sve manje spremnih na bilo kakvu trgovinu sa Dodikom što mu ostavlja izuzetno malo prostora za bilo kakav manevar.
12.
Očito je Dodik u svojim analizama prije otpočinjannja vrtoglave radikalizacije političkih odnosa u BiH i početka secesije RS od BiH, potpuno previdio mogućnost da visoki predstavnik donese izmjene Krivičnog zakona kojima se detaljno kriminalizuje svaki pokušaj urušavanja ustavnog poretka države BiH.
13.
Apsurdno je i da je Dodik prijavio sam sebe, ali i još niz lica Tužilaštvu BiH prije nametanja Šmitovih odluka, ali je ta njegova krivična prijava u Tužilaštvo BiH stigla nakon objavljivanja Šmitovih odluka o izmjenama Krivičnog zakona BiH, pa je Dodikov pokušaj sprdnje sa institucijama BiH sada postao vrlo ozbiljan problem za njega.
Tužilaštvo BiH je “formiralo predmet” po prijavi koju je Dodik podnio sam protiv sebe i drugih, saopšteno je iz te institucije 06. jula.
14.
U ovom trenutku sasvim realno je konstatovati da Zapad&OHR neće odustati od poništavanja secesionističkog zakona, a da Dodik sve dublje odlazi u defanzivu iako pokušava širiti front stavljajući ispred sebe sve one koji smatraju da je Dodik važniji i od BiH i od Republike Srpske i svih naroda u BiH sa akcentom na Srbe; Da je čak važniji i od mira u BiH, što je nenormalno.
15.
Sastanak Alijanse u Viljnusu će, izvan svake razumne sumnje, u najmanjem, dati jasne smjernice kako će se i u kom pravcu dalje odvijati kriza u BiH i to nikako neće biti u korist Dodikove sulude nesprovodive agende. (nastaviće se)
