 |
| foto: Avaz |
U Memorijalnom centru u Potočarima završena je komemoracija povodom 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.
Komemoraciji su prisustvovali članovi porodica žrtava, brojni građani, kao i brojne delegacije BiH, regiona, Evrope i svijeta, koje su položile cvijeće i odale poštu žrtvama.
Među njima su bili i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH
Borjana Krišto, funkcioneri Vlade Federacije BiH, visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, premijer Crne Gore Dritan Abazović, kao i delegacija Vlade Turske.
Komemoraciji je prisustvovala i generalna direktorka za Evropu u Službi za spoljne poslove EU Angelina Ajhorst, kao i predstavnici diplomatskog kora u BiH.
Niko od najviših zvaničnika RS, kao ni prethodnh godina, nije prisusvovao ovogodišnjoj komemoraciji u Potočarima.
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit najavio je da će, najvjerovatnije, raditi na izmjenama zakona o zabrani negiranja genocida, koje je nametnuo njegov prethodnik Valentin Incko.
On je naglasio da je „moralna dužnost svih iz međunarodne zajednice, koja na ovom mjestu pijre 28 godina nije dala doprinos pravdi, da izvuče pouke da se zločin ne bi nikad ponovio“.
Visoki predstavnik je istakao da je „žalosna činjenica“ da u BiH i dalje postoje oni koji negiraju zločin genocida u Srebrenici.
Naglasio da se mora uraditi više na sankcionisanju negiranja gencoida i osuđenih za ratne zločine, najavivši da će se lično više angažovati na tom planu.
„Spreman sam vršiti doprinos u okviru alata koji su mi na raspolaganju, da za osuđene, koji su počinili zločine, ne bi bilo mjesta u javnom prostoru u BiH“, naglasio je Šmit.
Ocijenio je da je potrebno prošiti zakonske odredbe tako da osobe presuđene za ratne zločine neće imati pravo da obavljaju javne funkcije, a naveo je i da je spreman pomoći žrtvama da dobiju naknadu štete zbog pretrpljenih užasa.
 |
| Foto: Oslobođenje |
Potpredsjednik Svejtskog jevrejskog kongresa Menahem Rosensaft izjavio je danas u Potočarima da ne može biti oprosta ni iskupljenja za zločine koje su počinjeni u Srebrenici, kao ni one koje su nacisti počinili u Birkenau, ustaše u Jasenovcu i zločinci u Ruandi.
On je rekao da „likvidirani bošnjački muškarci i dječaci nisu prvi, a neće biti ni posljednji, ali da oni dozivaju iz svojih kabura da ih se pamti zbog onog što su bili“.
"Dječak Bošnjak u Pilici, jevrejsko dijete u Ponaru, srpska beba u Jasenovcu, Tutsi devojčica u Kigaliju na našoj su savjesti. Ako ih zaboravimo naše će duše postati kamen, a naše oči nikada više neće proliti suze", rekao je on.
Naglasio je da mrtvi ne smiju postati statistika.
"Osam hiljada je anonimno i apstraktno, jednako kao i šest miliona da se pamti. Da se istinski pamti moramo pamtiti jednog, pa još jednog, još jednog. Moramo vidjeti jedno lice, drugo lice i potom još jedno lice. Moramo osjetiti jednu agoniju, još jednu agoniju, zatim još jednu, dok se ne sjetimo jedne, dok ne vidimo jedno lice, dok ne osjetimo jednu agoniju osam hiljada puta", kazao je Rosensaft.
On je upozorio da oni koji negiraju genocid „ponovo ubijaju mrtve“, svrstavajući među te i predsednika RS Milorada Dodika, srpskog člana Predsedništva BiH Željku Cvijanović i austrijskog pisca
Petara Handkea.
"Kada Milorad Dodik kaže da nije bilo genocida, kaže Mevludinu Oriću da nije ostavljen među mrtvima u masovnoj grobnici okružen leševima. Govori Salihi Osmanović da nije vidjela Mladića u Potočarima. …. Kad Petar Handke kaže za Bošnjake da su izvršioci isti kao bosanski Srbi i bosanskim Srbima da su žrtve iste kao Bošnjaci, on izjednačava ubice sa ubijenim. Kada Željka Cvijanović kaže da je Srebrenica bila osveta za ranije nasilje nad bosanskim Srbima ona opravdava hladnokrvno ubistvo četrnaestogodišnjeg Senada Beganovića, petneastogodišnjeg Damira Suljića, šesnaestogodišnjeg Azmira Osmanovića, šesnaestogodišnjeg Salema Mustafića, opravdava ubistvo djece", rekao je Rosensaft.
U mezarju Memorijalnog centra Potočari danas su sahranjeni posmrtni ostaci trideset žrtava.
Za genocid i zločine u Srebrenici pred Haškim tribunalom i sudovima u BiH do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
