piše: Slobodan Vasković
Narodna skupština RS niz puta je ponižena od vrha Režima, a danas bi mogla da se samoponizi, uvođenjem prakse da bira funkcionere na osnovu Zakona koje je upravo ta institucija prethodno ukinula/promijenila.
Tako se na dnevnom redu NSRS našao prijedlog Vlade RS za imenovanje direktora Agencije za Bankarstvo RS i njegovog zamjenika.
Prijedlog se zove Srđan Kondić, a prijedlog za zamjenika direktora Dragan Serdar.
Problem je u tome što je konkurs na kojem je "pobijedio" Kondić, raspisan na osnovu Zakona koji je važio do 25.01.2017. godine, nakon čega je na snagu stupio novi, pa je samim tim i konkurs nevažeći.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za bankarstvo RS, objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpske“, broj 4/17, stupio je na snagu 25.01.2017.
Izmjene i dopune Zakona o ABRS, na prijedlog Vlade, Narodna skupština Republike Srpske, usvojila je po hitnom (30.12.2016.), kako bi ispunila zahtjeve MMF-a. Na istoj sjednici po hitnom postupku donesen je i Zakon o bankama Republike Srpske.
Nakon hapšenja Slavice Injac, bivše direktorice ABRS, krajem marta prošle godine, 14.11.2016. raspisan je Konkurs za direktora i zamjenika direktora Agencije. Prijave su se mogle podnositi Ministarstvu finansija RS do 29. novembra.
Mjesec dana nakon objavljivanja konkursa i isteka roka za prijavljivanje, došlo je do izmjene Zakona o ABRS, tako da Kondić, kandidat predložen od Vlade Republike Srpske, ne ispunjava uslove važećeg Zakona o Agenciji za bankarstvo Republike Srpske; Samim tim Kondić ne može ni biti imenovan.
Serdar, koji je nakon hapšenja Slavice Injac, obavljao funkciju prvog čovjeka ABRS (bio zamjenik direktora), je već jednom pao u NSRS, jer je toj instituciji podnio Izvještaj o radu ABRS za 2016. godinu, koji nije usvojen.
Kada Skupština ne usvoji Izještaj o radu bilo koje institucije, po automatizmu se pokreće postupak smjene čelnika te institucije. Skupština je bila dužna da Serdara smijeni na sjednici na kojoj nije prošao njegov Izvještaj, najkasnije na sledećoj, a nikako se nije smjelo dozvoliti da bude ponovo predložen za zamjenika dirketora.
Uz to, i Serdar i Kondić su obavljali značajne dužnosti u ABRS dok je Injac bila direktor i dok su Banke padale kao domine, pa su suodgovorni za takvo stanje. Dovoljno je napomenuti da je riječ o Bobar banci, Banci Srpske, Balkan Investment Banci...
Oni nikako ne bi trebali doći na bilo koje pozicije u ABRS upravo zbog činjenice da su bili dio institucije koja je prikrivala kriminal ogromnih razmjera u navedenim Bankama. Posebno zbog toga što iza pokušaja nezakonitog imenovanja Kondića stoji ovdašnji bankarski lobi čiji je cilj nastavak bobarizacije tog sektora; prikrivanje tog procesa koji je već daleko odmakao, pa je samo pitanje dana kada će doći do novih lomova u domaćim bankama i njihovog pada.
Nezakonita imenovanja u ABRS: Kondiću pozicija žrtvenog jarca; “Pavlović banka” daleko izvan zone spasa (24.03.2017.g.)
piše: Slobodan Vasković
Vlada Republike Srspke “ne poznaje” Zakone koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, bar se trudi da to demonstrira, što i nije neko iznenađenje. Iznenađenje bi bilo da izvršna vlast radi u skladu sa Zakonima i u ime građana, a ne u ime interesnih grupacija, kao što je to već 11 godina slučaj.
Poslednji u nizu primjera “neznanja” Vlade RS, bolje rečeno otvorene drskosti kršenja zakona, jeste prijedlog Narodnoj skupštini RS da za direktora Agencije za bankarstvo RS (ABRS) imenuje Srđana Kondića, a za njegovog zamjenika Dragana Serdara.
Vlada je ovu odluku donijela na sjednici održanoj polovinom marta.
Kondić je u Agenciji za bankarstvo direktor Sektora za razvoj i međunarodnu saradnju, dok je Serdar vršilac dužnosti direktora Agencije.
Nakon hapšenja Slavice Injac, bivše direktorice ABRS, krajem marta prošle godine, 14.11.2016. raspisan je Konkurs za direktora i zamjenika direktora Agencije. Prijave su se mogle podnositi Ministarstvu finansija RS do 29. novembra.
U međuvremenu, nakon objavljivanja konkursa i isteka roka za prijavljivanje, došlo je do izmjene Zakona o ABRS, tako da Kondić, kandidat predložen od Vlade Republike Srpske, ne ispunjava uslove važećeg Zakona o Agenciji za bankarstvo Republike Srpske; Samim tim Kondić ne može ni biti imenovan.
Novi Zakon
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za bankarstvo RS, objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpske“, broj 4/17, stupio je na snagu 25.01.2017. Prethodno, ovaj Zakon usvojen je na Narodnoj skupštini RS 30.12.2016. godine.
Izmjenama se precizira:
U članu 21. poslije stava 4. dodaje se novi stav 5. koji glasi:
„(5) Direktor i zamjenik direktora Agencije može biti lice koje ispunjava slјedeće uslove:
a) ima završen prvi ciklus studija sa ostvarenih najmanje 240 ECTS bodova ekonomskog ili pravnog smjera ili ekvivalent i sedam godina radnog iskustva u toj stručnoj spremi na rukovodećim poslovima u organima, organizacijama i institucijama finansijskog sektora i
b) ima odgovarajuća stručna znanja i lična svojstva koja ga čine dostojnim za obavlјanje ove funkcije.“
Uslovi u konkursu (objavljenom 14.11.2016.) navedeni su prema tada važećem Zakonu o Agenciji za bankarstvo Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 59/2013).
Izmjene i dopune Zakona o ABRS, na prijedlog Vlade, Narodna skupština Republike Srpske, usvojila je po hitnom postupku mjesec dana kasnije, (30.12.2016.), kako bi ispunila zahtjeve MMF-a. Na istoj sjednici po hitnom postupku donesen je i Zakon o bankama Republike Srpske.
Konkurs morao biti poništen
Jasno je da su uslovi iz novembarskog konkursa prestali da važe nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ABRS (“Sl. gl. RS, broj 4/2017) i da je Vlada RS morala poništiti konkurs iz novembra 2016. godine i objaviti novi za izbor direktora i zamjenika direktora ABRS, koji ispunjava uslove iz sada važećeg zakona. To Kondić nije, jer ne ispunjava navedene uslove iz novog Zakona.
Moji izvori dalje kažu da se ne može imenovati ni vršilac dužnosti (v.d.) direktora koji ne ispunjava uslove iz navedenog člana Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ABRS.
Narodna skupština ne bi smjela kršiti zakon koje sama donosi, ali ne bi bilo prvi put.
Cijela ova zavrzlama oko namjere nezakonitog imenovanja Kondića produkt je bitke finansijskih lobija unutar Režima i Kondiću je, kako stvari stoje, namijenjena uloga žrtvenog jarca.
On bi trebalo da nastavi da “drži iznad vode” propalu “Pavlović banku”, za koju je Režim odlučio da nikako ne smije biti likvidrana - iz prostog razloga što je vezana za slučaj “Vila”, koju je Milorad Dodik kupio na Dedinju u Beogradu.
Dodik i Slobodan Pavlović osumnjičeni su za pranje para od 1,5 miliona KM i Tužilaštvo BiH još uvijek vodi istragu u ovom predmetu.
Dokapitalizacija - bacanje novca
“Pavlović banka” je nedavno već dokapitalizovana sa 10 miliona KM, ali je ABRS naložila uplatu dodatnih 12 miliona KM za dokapitalizaciju.
Čak ni ta uplata ne spasava “Pavlović banku”, jer je kapital te banke, prema izvještajima o njenom poslovanju u 2016. godini, “pojeden” i ne postoji više.
Otpisi potraživanja na kraju 2016. iznosili su 26,5 miliona KM, dok je kapital iznosio 26,3 miliona KM. Praktično to znači da je Banka propala, bez obzira na uplatu od 10 miliona KM.
Da bi se uopšte moglo razmišljati o održanju “Pavlović banke”, stručnjaci procjenjuju da je tu Banku potrebno dokapitalizovati sa 35-40 miliona KM, što djeluje kao nemoguća misija.
Kondićev zadatak, na čelu ABRS, bio bi, po svemu sudeći, da ne dozvoli zvaničan pad “Pavlović banke”, kao i da steriliše pokušaje konkretnijih kontrola ABRS kod drugih banaka, koje su takođe na ivici.
Sada se postavlja pitanje da li je mlađanom Kondiću “ambicija veća od pameti” i da li je čuo/saznao kako je završila Slavica Injac, poslednji direktor ABRS?!
Protiv Injac&co Tužilaštvo BiH je potvrdilo optužnicu, a tereti ih za 122,5 miliona KM štete pričinjene budžetima BiH i RS.
