четвртак, 05. април 2018.

Fejk njuz kao politički program

Novinska agencija BETA i Medijski Centar Beta sa partnerima TV Telma,KosovaLive360 i Slobodan Vaskovic u regionalnom projektu #SuProMediazaštite medijskih sloboda Safe Journalists


Ogromna količina lažnih vijesti, kojima se u Bosni i Hercegovii svakodnevno zasipa javnost, dovela je na korak od situacije da je gotovo nebitno šta je tačno, a šta ne.



Fejk njuz su sve dominantije u javnom prostoru i ne vidi se adekvatan način da se taj galopirajući trend zaustavi. Isto tako, nijedan segment društva gotovo nikako se ne bori protiv ove pošasti. 

Milkica Milojević, dugogodišnji urednik i novinar “EuroBlica”, izdanje ovog lista za BiH, kaže da lažne vijesti prave „portaloidi“, koji su anonimni i kao takvi nemaju nikakvu odgovornost za plasirane vijesti. 

“Onda takozvani mejnstrim mediji, uključujući i Javni servis RS, to penose i valorizuju”, ukazuje na suštinu problema Milojevićeva. 


Kada mejnstrim mediji i Javni servisi preuzmu fejk njuz, sa bilo kog anonimnog medija, tek onda to postaje vijest i dobija oznaku značaja i navodne istinitosti.

“Najodgovorniji su takozvani pravi mediji, bez obzira na to što ne prozvode. Oni ih prodaju. Oni stavljaju tu etiketu”, kaže MiIkica Milojević.

Dragan Bursać, kolumnista Al Džazire balkans i ovogodišnji dobitnik najveće evropske nagrade za novinarstvo, Juropijn Pres Prajz (European Press Prize), sličnog je stava i ističe da fejk njuz na našin prostorima nisu nikakva novost, već da njihova upotreba traje decenijama, iako se velika pažnja ovom razarajućem fenomenu počela posvećivati u poslednje dvije godine.

“Ljetos sam bio na Rajts univezitetu u Bostonu, slušao sam predavanja nekih nobelovaca i pulicerovaca, koji su pričali o fenomenu postistine i fejk njuza. Negdje u polovini tog predavanja, ja sam shvatio da smo mi to izmislili 1989. godine na Gazimestanu i onda sam se kao učenik-početnik javljao da im objasnim da mi to sve odavno imamo. Tako da smo mi lažne vijesti doveli do savršenstva, toliko do savršenstva, da više mi ne obraćamo pažnju, osim što su sad u svojetu inovacija”, navodi Bursać.


On, takođe, ukazuje na Javne servise kao najveće izvorište ovog problema.

“Zanimljivo je kod nas što fejk njuz ide sa vrha, sa televizija koje imaju frekfenciju nacionalnu, pretplatu mi plaćamo tim ljudima i oni se jako dobro igraju sa svim tim. Vrše eksprimente koji su počeli još krajem 80-tih i početkom 90-tih i koliko vidim fenomenalno ih ide i iće ih još uvijek”, rekao je Bursać.

Izvori lažnih vijesti su, bez sumnje, sve one strukture društva kojima je cilj relativizacija stvarnosti i skretanje pažnje javnosti sa bitnih stvari na pitanja koja u tom trenutku odgovaraju tim strukturama. 

“Što se tiče kreatora, to su ljudi koji su angažirani za takve stvari od strane tih istih struktura i u princiup, da budem ono najkonkretniji, mislim da iza toga stoje političke stranke”, ukazuje Eldin Karić, direktor Antikorupcijske mreže – ACCOUNT, koja se, primarno, bori protiv endemskih problema BiH - kriminala i korupcije.


Uz navedeno, može se konstatovati da su i fejk njuz postale endemski problem, te da čak postoje takozvane farme na kojima se kreiraju i prave lažne vijesti. Te farme su smještene u neposrednoj blizini vodećih političara.

Kuriozitet Bosne i Hercegovine jeste što su sastavni dio tih farmi postale i obrazovne ustanove, pojedini fakulteti, na čijem čelu su osobe birane rukom vodećih političara. 

“Političari su jedni od glavnih generatora te priče, jer njihovi politički neuspjesi pokušavaju se prikriti time što će oni plasirati one informacije koje oni smatraju da su im one u tom momentu najvažnije i, na neki način, opet kažem, usmjeravaju pažnju na one teme koje zapravo predstavljau temu njihovog političkog djelovanja. To je ono na šta, zapravo se i glavno cilja, proizvodnjom tih lažnih informacija, poznatijih kao fejk njuz”, precizira najveće krivce Karić. 


Sa njegovom ocjenom se, u najvećoj mjeri, slažu i Milojevićeva i Bursać.

“Činjenica je da se ovdje kod nas još dobro ne zna ko je kome uslužni servis – političari ti medijima ili mediji tim političarima, pa onda prave te ping - pong vijesti, gdje političar kaže nešto što je poluistina, pa odna medij to pretvori u istinu, pod znacima navoda, i onda se sve to servira gradjanim kao apsolutna vijest. Naravno, sa relanošću to nema nikakve veze, ali problem je tu što na odgovornost nikada nisu pozvani ni političari, ponekad mediji jesu, a u realnosti se opet ne dešava ništa. Znači, niko nije sanksionisan. Mislim u BiH za lažnu vijest do sada niko nije bio sankcionisan”, navodi Bursać.

Prema njegovim riječima, to ne treba da čudi, jer ne treba zaboraviti da u BiH ne postoje ni zakoni o zabrani negacije zločina i genocida. 

“To je tako, političari mogu, recimo, iskrivljivati direktno istoriju i ne da budu kažnjeni, nego su na izborima nagradjeni. Znači, oni to koriste kao pogonsko gorivo. Tako da je nevjerovatno fenomenalno u negativnom smislu”, istakao je kolumnista Al Džazire Balkans.

Novinarka “EuroBlica” smatra da onima koji drže moć u BiH nije u interesu bilo kakva borba protiv lažnih vijesti, jer takve vijesti odgovaraju upravo njima.

“Lakše je ovako - prodam ti lažnu vijest, ti se pozabaviš njome… Vrlo je lako prodati svašta pod vijest narodu, namjerno ne kažem gradjani, koji još uvijek pred izbore kažu - znate svi su oni isti“, kaže Milojević.


Bursać ističe da se protiv lažnih vijesti može boriti jedino istinom, mada to u ovom trenutku u Bosni i Hercegovini djeluje utopistički. 

“Činjenica jeste da postoji par medija, konkretno u RS, ali je njihova snaga u smislu emitovanosti, pokrivenosti zanemariva u odnosu na ovo. Činjenica jeste da , hajde da kažemo mi nezavisni, šta god to značilo, radimo zaista svoj dio posla. Ali znate kako, ako javnost nije edukovana, ako je s druge strane zastrašena, ako je egzistencijalno zastrašena i ako živi u tom nekom matriksu, permanentno 30 godina, jako je teško bez edukacije, onih najmladjih, bukvalno od edukacije djece, razvijati samokritičko mišljenje, onda i kritičko mišljenje”, navodi kolumnista Al Džazire.

Jedini, najefikasniji i najefektniji način borbe protiv lažnih vijesti jeste da se u javnost plasiraju tačne informacije i prezentuje ono što su zaista stvarni problemi u društvu, a to su, prije svega, korupcija i kriminal, zajedno sa ostalim narastajućim neregularnostima i nepravilnostima, čiji su generatori, u pravilu, vlasti na svim nivoima. 


“Borba protiv fejk njuz ili lažnih vijesti, da vi njih sada pokušavate demantirati, mislim da je to sizifovski posao, jer ne možete vi proizvesti toliko kontrainformacija ili informacija koje će negrati te lažne vijesti, koliko oni mogu tih lažnoh vijesti da proizvedu. Tako da, ponavljam, mislim da je suština pravljenje onih priča koje zaista pokazuju realno stanje u društvu, koje pokazuju realne probleme i koje, zapravo, upućuju na prave krivce, zašto imamo društvo i stanje u društvu ovako kakvo jeste”, zaključio je Karić.