среда, 4. април 2018.

CIK DEMANTUJE, ŽURNAL DOKUMENTUJE : Skrivaju Izvještaj o manjku listića, javnosti prezentirali frizirane dokumente


Piše: žurnal.info

Članovima Centralne izborne komisije BiH baš i ne ide s brojevima. Naročito s brojevima protokola. Saopćavajući da je tekst Žurnala o nestanku 35,8 tona netačan, CIK navodi da „portal svoje tvrdnje nije zasnovao na zvaničnom dokumentu Centralne izborne komisije broj 07-2-50-2-164-8/14“. Da su pažljivo čitali svoje dokumente i tekst portala Žurnal, vidjeli bi da tvrdnje nisu ni zasnovane na dokumentu zavedenom pod tim brojem protokola, već na sadržaju dokumenta zavedenim pod brojem 07-2-50-2-164-2/14. Razlika je, dakle, u broju 2 i broju 8. 

MALA NEPRECIZNOST OD 35 TONA
„Gospođo Hadžiabdić, molim Vas, možete li odgovoriti šta je sa dokumentom CIK-a zavedenim pod brojem 07-2-50-2-164-2/14“, napisali smo predsjednici CIK-a Ireni Hadžaibdić netom nakon njenog saopćenja za javnost.

Odgovora, naravno, nema. Jer CIK je, pokušavajući prikriti nestanak papira namijenjenog za štampanje glasačkih listića, javnosti ponudio dokument koji je nastao šest akata kasnije, u kojem članovi popisne Komisije konstatuju da su koristeći vagu za precizno mjerenje utvrdili da su pogriješili prilikom prvog vaganja običnom vagom. I to za čitavih 35 814 kilograma i 616 grama. Prvo mjerenje, dakle, kojim je utvrđen manjak od 35 tona za CIK nije relevantno. 

Uglavnom, zaključkom CIK-a, na sjednici održanoj 13.2.2014. godine, a zavedenim pod brojem 07-2-50-2-164-1/14 formirana je Komisija za utvrđivanje stanja u skladištu u sastavu Sanja Tošović, predsjednica, Uma Isić, članica, i Fahrudin Čusto, član. Inače, Fahrudin Čusto tada je bio šef skladišta CIK-a. 


Tačno mjesec kasnije, 13. 03. 2014. godine, Komisija za utvrđivanje stanja podnosi CIK-u Izvještaj  u kojem, na stranici broj 12, u rubrici Zaključak, pasus četvrti,  piše: „Možemo reći da za 35.814,616 kg ne postoji dokumentacija na osnovu koje bi se  utvrdila gdje se navedena količina papira nalazi“. 



Na sljedećoj, trinaestoj stranici, članovi popisne Komisije svojim potpisima garantuju tačnost Izvještaja. No, tada na scenu stupaju članovi CIK-a koji faktički tjeraju članove Komisije da utvrde da su prilikom vaganja i pregleda dokumentacije pogriješili za tričavih 35 tona. I taj novi, revidirani Izvještaj, zaveden pod  brojem protokola 07-2-50-2-164-8/14, Irena Hadžabdić plasira u javnost kao dokaz da papir nije nestao. Onaj prvi, kojim je utvrđen nestanak listića – za nju i članove CIK-a nije zvaničan.


No, idemo dalje. CIK tvrdi da su u vezi s „lažnom pričom o nestanku više od 35 tona glasačkih listića“, zlonamjerno i iz konteksta izvučeni „samo pojedini dijelovi Izvještaja o izvršenoj reviziji Centralne izborne komisije za 2016. godinu". Pa tako u istom saopćenju citiraju dijelove izvještaja revizora u kojem je navedeno da „CIK pokazuje fer i istinito stanje imovine, obaveza i izvora sredstava“. Izvještaje za 2014. i 2015.godinu CIK ne pominje. A upravo oni pokazuju kontinuitet lošeg „skladištenja izbornog materijala“.

Izvještaj revizora za 2016. godinu, stranica 14, pasus prvi:
„S obzirom da smo  i prethodne godine utvrdili nedostatke u sistemu upravljanja izbornim materijalom koji se nalazi u skladištu i da su date preporuke za unapređenje ovog procesa, ponovo preporučujemo Komisiji da stvori pretpostavke za provođenje popisa i iskazivanja tačnog stanja materijala“.


Kako je, dakle, moguće da CIK danas tvrdi da je 2014. godine utvrđeno da ne fali glasačkih listića, a da su revizori 2016. godine konstatirali da treba „stvoriti pretpostavke za provođenje popisa i iskazivanje tačnog stanja materijala“. 
Stranica broj 12 revizorskog izvještaja za 2016. godinu, rubrika „nabavka materijala“, pasus drugi.

„Članovi CIK-a su u cilju praćenja realizacije ugovorenih usluga imenovali osobu koja je zadužena za praćenje i izvještavanje članova Komisije o poduzetim i realiziranim aktivnostima na štampanju i pakovanju glasačkih listića. Izvještavanje članova Komisije vršeno je usmeno“

Stoga nije jasno kako su članovi CIK-a, unatoč samo „usmenim izvještajima“ u stanju da se sjete kako su korišteni glasački materijali, iako su revizori napisali da „nisu osigurani uslovi za adekvatno praćenje realizacije ugovora, jer jedinica mjere za robu koja se isporučila u svim slučajevima nije isto izražena (okvirni sporazum, otpremnica, faktura, izvještaj o zaduženju i razduženju)“.a

Izvještaj revizora za 2015.godinu, stranica 13., prvi pasus:
„Komisija za popis je prilikom popisa za 2015. godinu dala slične preporuke kao i prethodne godine: da se uspostavi materijalno knjigovodstvo skladišta odnosno da se pojedinačne stavke materijala vode vrijednosno i količinski i da se izvrši nabavka vage kako bi se izdati papir sa vodenim žigom mogao vagati, odnosno kako bi se ubuduće popis mogao adekvatno izvršiti. S obzirom na to da smo i prethodne godine utvrdili nedostatke u sistemu upravljanja izbornim materijalom, i da su date preporuke za unapređenje ovog procesa, smatramo da Komisija treba stvoriti pretpostavke za provođenje popisa i iskazivanja tačnog stanja materijala“

Popis, dakle, nije vršen ni 2015. godine, pa, stoga, nije jasno kako je CIK danas ustvrdio da je sve u redu sa glasačkim materijalom, iako su revizori, u izvještaju za 2015., na stranici 13. konstatirali da je „u izvještaju istaknuto da popisna komisija nije mogla utvrditi stvarnu količinu papira sa vodenim žigom iz tehničkih razloga, odnosno neposjedovanja vage i nemogućnosti prilaženja paletama na kojima je papir.“