Olimpijski centar Jahorina je uništen i ide u stečaj (prvi dio)

piše: Slobodan Vasković

Olimpijski centar Jahorina je kolabirao, ali vlasti Republike Srpske to još uvijek kriju. I ne samo to, već aktivno učestvuju u prikrivanju brojnih nezakonitih poslova, a rušenjem svih pozitivnih zakonskih propisa čine sve ne bi li odložili neodložno: Propast OC Jahorina.

U proteklih pet godina, Republika Srpska je, preko IRB-a, u OC Jahorina uložila 41 milion konvertibilnih maraka, ali taj novac je proćerdan.

Najveći krivci za to su bivši premijer Aleksandar Džombić, bivši direktor OC Jahorina Branko Koroman, kao i Borislav Bijelić, raniji predsjednik Nadzornog odbora.

Kako se novac nenamjenski trošio najbolje potvrđuju podaci da je u izgradnju šestosjeda uloženo preko 35 miliona KM, ali to su bačene pare, jer su šestosjedi predimenzionirani za skijališta Jahorine i gotovo neupotrebljivi.

Da je riječ o bacanju para svjedoči i činjenica da jahorinska tri šestosjeda (plus četiri ski lifta i dva dvosjeda), kada rade, mogu prevesti 10.000 hiljada skijaša u satu. To je navedeno u Izvještaju OC Jahorina o poslovanju za 2013. godinu.

O kako suludom bacanju novca je riječ, svjedoči podatak da je najveći prosječan broj skijaša evidentiran u jednom danu na Jahorini je iznosio 1193. Bilo je to u sezoni 2012/13.

Posebna priča je da je bazen za vodu, sa kojeg bi se trebalo vršiti osnježavanje staza, napravljen na mjestu gdje nema vode. Sada vodu povlače iz vodovoda Pale.

Sve ovo navedeno je u stručnim analizama koje su u mom posjedu.

Mnogo toga je lošeg i kriminalnog urađeno u OC Jahorina, pa sam prinuđen objaviti kompletan dosje u nekoliko nastavaka.

Najšokantnije od svega je što je za spas OC Jahorina potrebno hitno obezbijediti novih 20 miliona KM. Preciznije 19.478.057,50 КМ.

Milioni, milioni

U analizi uzroka finansijskog gubitka, navedeno je da sistem za vještačko osnježavanje nije moguće optimalno koristiti, ako se ne obezbjedi dovoljna količina kvalitetne vode. Insistira se da je neophodno istražiti nove izvore vode, a za rješavanje ovog problema potrebno je 400.000 KM.

Studija za osnježavanje kompletnog skijališta Jahorine ukazuje da je za realizaciju ovog projekta potrebno još 4.578.057,50 KM.

Da bi se riješio problem skijališta, vještačko osnježavanje treba da prati i nastavak investicija u vertikalnom transportu, koji prema ovoj analizi zahtjeva nova investiciona ulaganja u iznosu od 8.500.000,00 KM.

Prisutan je i problem ugostiteljstva, gdje se planira izgradnja ugostiteljskih objekata na stazama u vrijednosti od 1.000.000 maraka, dok analiza trenutnog stanja hotela "Bistrica", kaže da je za rekonstrukciju, prema procjeni građevinskog stručnjaka, neophodno uložiti 5.000.000 KM.

To je ukupno 19.478.057,50 KM potrebnih novih ulaganja u OC "Jahorna".

I ovim parama se ništa ne vraća od milionskih dugova u kojima se nalati OC Jahorina.

Priprema prevare sa obveznicama i gubitak od 9 miliona KM

Treća emisija obveznica putem IRB RS izvršena je 2011. godine u iznosu od 15 miliona KM.

Riječ je o konvertibilnim obveznicama , što znači da je a.d. OC Jahorina obavezna da Kupcu obveznica, IRB RS, vrati 15 miliona sa kamatom.

Pošto su sredstva uložena u projekte koji ne daju zadovoljavajuće rezultate, OC ne može vratiti IRB sredstva, niti platiti kamatu (oko 2.5 mil KM). IRB je tužila OC Jahorina za navedeni iznos i dobila sudsku presudu u prvom stepenu.

U pitanju je apsurdna situacija u koju je dovodena IRB RS.

Banka je većinski upravljač u OC Jahorina i ujedno najveći povjerilac. Banka je i dužnik i povjerilac.

Sama od sebe potražuje novac i indirektno sama sebe tuži. Pošto OC Jahorina ne može da vrati sredstva, pribjegli su ideji da se ovaj novac konvertuje u kapital. To je i javno potvrđeno.

Namjera je da OC Jahorina ne vrati novac Banci, već da svoju obavezu pretvore u akcijski kapital (iako Banka već ima oko 91 % kapitala u preduzeću), čime se oštećuje Banka za 15 miliona.

 

Drugim riječima, umjesto da preduzeće vrati novac u kešu, ideja je da se novac preračuna u bezvrijedne akcije.

Zanimljiv je stav Banke. Umjesto da odbije ovu ponudu, Banka pristaje na konverziju po realnoj cijeni - ne da 1 (jedna)  obveznica vrijedi 1 KM, već da 1 (jedna) obveznica vrijedi 0,38 KM, jer je, kako to Banka navodi, “odnos kapitala i akcije preduzeća u omjeru 1:1 nerealan, zbog loših finansijskih rezultata”.

Ako bi se i ova konverzija u ovom omjeru izvršila (1:0,38 KM), Banka bi tada imala gubitak od oko 9 miliona KM. U ovom segmentu se u zadnjih pola godine vrši politički pritisak od menadžmenta OC da se izvrši konverzija.

Za sada se konverzija nije desila, ali je usljed političkog pritiska Banka morala da prolongira naplatu jednog anuitetnog kupona u iznosu od 1.071.428,55 KM na godinu dana.

Učinjeno je to na osnovu Odluke Vlade RS o prolongiranju naplate potraživanja po osnovu emitovanih obveznica OC Jahorina Pale. Vlada je tu odluku donijela nakon Zaključka IRB kojim se predlaže prolongiranje. Zaključak je IRB donio 31.12.2014. godine.

Ovom odlukom Vlade RS je stvorena apsurdna situacija da Banka koja je tužila OC Jahorinu i pored prvostepene presude u svoju korist odlaže naplatu onoga što je dobila na sudu. Tako da se Vlada RS stavlja i iznad Suda.

Ostavka menadžmenta

Generalni direktor OC Jahorina Velibor Lazarević i njegova dva najbliža saradnika Goran Brčkalović i Branislav Lolović podnijeli su 08.12.2014. godine Nadzornom odboru ostavke na svoje funkcije.

Lazarević je za generalnog direktora imenovan 06.03. 2014. godine.

Samo par mjeseci mu je trebalo da shvati da je OC Jahorina u bezizlaznom stanju.

“Kao savjesni i odgovorni rukovodioci predlažemo da se odmah  nakon završetka zimske turističke sezone 2014/15 pristupi otvaranju stečajnog postupka u OC Jahorina, što se u ovom trenutku sa ovakvim odnosom nadležnih institucija čini jedinom izvodljivom solucijom za rješavanje nagomilanih problema”, navode u svom pismu rukovodioci.

Oni u ostavci ističu da je OC Jahorini neophodno odmah 8,2 miliona KM kako bi nastavili poslovanje.

Interesantno je da tvrde i da su “Analizu stanja u OC Jahorina na datum 31.03.2014. sa prijedlogom mjera za izlazak iz krize” dostavili svim relevantnim institucijama RS, pa i direktoru policije.

U toj Analizi definisani su nezakoniti poslovi, ali niko ništa nije učinio da se to i razriješi. Ni predsjednik RS, ni premijer, ni Gojko Vasić.

Učinili su sve da kriminal prikriju. (nastaviće se)