piše:
Slobodan Vasković
Neznanje,
nebriga, javašluk, nepoštivanje zakonskih normi, potpuni nedostatak bilo kakve
vizije, lični interesi i ponašanje u skladu s onim pijanih milionera, samo su
neki od razloga finansijskog i poslovnog kolapsa Olimpijskog centra Jahorina.
Vlasti
Republike Srpske potpuno su zakazale u ovom projektu i one su najveći krivac za
urušavanje “OC Jahorina”. Prije svega to se odnosi na bivše premijere Milorada
Dodika i Aleksandra Džombića, za čije vladavine je u OC "Jahorina" posredstvom IRB RS ukupno
uloženo 41 milion maraka.
Za
vrijeme Dodikovog premijerskog mandata uloženo je u dvije emisije akcija od
vrijednosti ukupno 26 miliona KM (11.11.2008.-10 miliona i 07.07.2009. godine
16 miliona), dok je u Džombićevom mandatu uloženo još 15 miliona KM, emisijom
konvertibilnih obveznica, 15.03.2011. godine.
Ni
kabinet željke Cvijanović nije učinio ništa na saniranju stanja, već je “OC
Jahorina” nastavila da propada.
Gubitak
za prošlu godinu, prema procjenama, iznosi cca 6 miliona KM.
41 milion
Zvanično,
41 milion KM, uložen je u razvoj turističke infrastrukture: tri šestosjeda i
sistem vještačkog osnježavanja. Finansiranje je izvršeno u vrijeme dok je na čelu “OC Jahorina” bio
Branko Koroman, koji je sa te funkcije smijenjen 19.07.2013. godine.
Ova
ulaganja su se, prema stručnim analizama, pokazala pogrešnim, jer su isključivo
fokusirana u razvoj zimskog turizma sa svim njihovim rizicima (vremenske
prilike, ograničena sezona, preduzeće radi samo tri do četiri mjeseca godišnje u
punom kapacitetu, cjenovna politika …), bez proširenja sadržaja u oblasti
ugostiteljstva i turističke ponude u skladu sa Master planom za Jahorinu koji
je usvojila Vlada RS 2007. godine.
IRB
RS, kao upravljač Akcijskog fonda i Foda za restituciju koji u strukutri
kapitala OC Jahorina (imaju oko 90 % učešća u ukupnom kapitalu), je novac uložio
u strateško preduzeće “OC Jahorina” isključivo za realizaciju projekata u
oblasti zimskog turizma, što je u suprotnosti sa Master planom Vlade.
Nakon
pet godina od prvih ulaganja situacija je katastrofalna: preduzeće bilježi
konstatan poslovni gubitak, nelikvidno je, troškovi amortizacije su visoki, a
zbog nedostataka prihoda od osnovne djelatnosti, ispostavilo se da su ulaganja
opteretila Društvo ogromnim troškovima amortizacije, koje preduzeće ne može da
rezerviše.
Ulagano
je u predimenzionirani sistem kosog transporta ( šestosjedi, a ne četverosjedi),
nije se vodilo računa o proširenju ski staza koje su, zbog velike propusne moći
šestosjeda, postale usko grlo; Uloženo je u sistem vještačkog osnježavanja, a
ispostavilo se da na mjestu na kojem je izgrađena vještačka akumulacija vode (
bazen) nema dovoljnih količina vode, usljed čega je preduzeće primorano da
koristi vodu iz javnog vodovoda, što višestruko poskupljuje sistem tako da se
isti ne isplati ni uključivati.
Jednostavnije
rečeno, intenzivna ulaganja u žičare i skijalište (oko 35 miliona KM) nisu pratila i ulaganja u
ugostiteljstvo (Hotel “Bistrica” i ostali sadržaji koji bi zadovoljili potrebe
za cjelogodišnje poslovanje).
Sve
navedeno dokazivo je na osnovu dokumenata IRB RS – “Preporuka za glasanje IRB RS
ministru trgovine i turizma na predstojećoj sjednici Skupštine akcionara
preduzeća od 21.07.2014. godine” i “Analiza stanja u OC Jahorina na dan
31.03.2014. godine”. (ovi dokumenti su na kraju teksta)
Poslovanje
Rezultati
poslovanja za 2011. godinu ukazuju da je ostvaren gubitak iz osnovnih
djelatnosti od 1.636.421 KM, dok u 2012. on iznosi 2.038.560 KM.
Ukupan
prihod iz osnovne djelatnosti u 2010. godini iznosio je 3.691.891 KM i manji je
za 24% od ostvarenog prihoda u 2009. godini (4.845.740 KM). Godine 2011. ukupan
ostvareni prihod iznosio je 2.445.336 KM što je za 3,5% manje u odnosu na
ostvareni prihod iz 2010. godine. Iz navedenog se vidi postojanje tendencije
smanjenja poslovnih aktivnosti.
U
dokumentu IRB RS naglašeno je da je OC Jahorina "31. 12. 2013. godine,
iskazalo kumulirani gubitak do visine kapitala u iznosu od 7.701.045,00 KM”.
Banka
ističe da apsolutno nije zadovoljna poslovanjem Društva i ostvarenim
rezultatima, obzirom na ogromna uložena sredstva u razvoj kao i kvalitetnu
zimsku sezonu 2012./2013 Ističu i da je pored planiranog pozitivnog rezultata
poslovanja za 2013. godinu, Društvo ostvarilo negativan poslovni rezultat u
iznosu od 3.778.830,00 KM, a gubitak do visine kapitala iznosi 7.701.045,00 KM.
Pored
navedenog, odgovorni iz IRB RS skreću pažnju na nalaz nezavisnog revizora koji
je naveo da "pokazatelji likvidnosti, finansijske sigurnosti i stabilnosti
Društva, na dan 31. 12. 2013. godine, ukazuju na to da Društvo ne obezbjeđuje
finansijsku sigurnost niti stabilnost u poslovanju”.
Zaključak
je da ove činjenice ukazuju na značajnu sumnju da će “Društvo biti u mogućnosti
da nastavi poslovanje u skladu sa načelom stalnosti poslovanja u narednom
periodu".
Zaključak
se pokazao potpuno tačnim, jer je menadžment krajem 2014. podnio ostavku, u
kojoj su naveli da je za nastavak kakvog takvog rada OC Jahorina neophodno
odmah obezbijediti 8,2 miliona KM za pokrivanje obaveza, plus cca 20 miliona
maraka za nove investicije.
Interesantno
je da je Nadzorni odbor OC Jahorina potpuno ignorisao Zaključak Skupštine
akcionara (čitaj Republika Srpska) da se izvrši revizija utroška sredstava
dobijenih 41 milion maraka.
“Društvo
se oglušilo na Zahtjev većinskog vlasnika i do danas nije angažovalo nadležno
pravno lice da izvrši reviziju namjenskog utroška sredstava dobijenih I i II
emisijom akcija i I emisijom obveznica (41 milion, op.aut.)”, navodi se u
dokumentima IRB RS.
IRB
RS, koja je vlasnik OC, je pismeno ponovila zahtjev
da se angažuje nadležno pravno lice koje bi “izvršilo reviziju namjenskog
trošenja sredstava, kvaliteta izvedenih investicija i eventualnog odstupanja od
istih, štete po osnovu eventualno nastalih odstupanja, reviziju investicija u
odnosu na Prospekte, te utvrđivanje eventualne pojedinačne odgovornosti u
procesu izvođenja investicija, kako nadležnih u Društvu, tako i izvođača radova”.
Umjesto
da se to i učini, Nadozorni odbor se žalio premijerki Željki Cvijanović na ovu
preporuku Banke, zbog čega ovo pitanje
nije nikada ni razmatrano na Vladi RS. Čime se pokazalo da Vladu RS
uopšte nije briga kako je utrošeno 41 milion maraka.
Problemi sa sistemom
vještačkog osnježavanja
Iz
dokumenata prenosim taksativno nabrojane probleme, koji ukazuju na apsurdnost
poslovanja odgovornih lica iz OC Jahorina, ali i na nebrigu vlasti, koji su
dozvolili neviđeni javašluk i prevare:
-sistem
vještačkog osnježavanja pokriva svega jednu trećinu staze,
-topovi
za osnježavanje su preskupo plaćeni; radi se o polovnim topovima koji su uveženi
iz Slovenije,
-ispostavilo
se da je bazen za akumulaciju vode za rad sistema izgrađen na pogrešnom mjestu,
jer je u međuvremeno nestala voda. Apsurdno je da u toj situaciji Nadzorni
odbor donosi odluku kojom zadužuje Upravu da uradi informaciju o hidropotencijalu
Jahorine, kako bi se pristupilo rješavanju pitanja snabdjevanja vodom sistema
za vještačko osnježavanje i to nakon što je izgrađen system; valjda je trebalo
prethodno analizirati hidropotencijale Jahorine, prije investicionih ulaganja u
sistem vještačkog osnježavanja.
Zbog
ovih kontradiktornosti, IRB RS je zahtijevala od Ministarstva trgovine i
turizma da smijeni Nadzorni odbor.
Članovo
NO su Petar Bilčar,predsjednik, i članovi Dušan Bogdanović, Goran Orašanin, Boško
Kenjić i Nikola Gluhović.
"Banka
traži da se, uz konsultacije sa resornim ministarstvom, preispita dalje
povjerenje Nadzornom odboru Društva, obzirom da Banka smatra da je, pored
Uprave i organ nadzora (isti je imenovan na sjednici Skupštine akcionara 16.
03. 2012. godine), odgovoran za ostvarivanje ovako loših rezultata
poslovanja", navodi se u dokumentu IRB RS.
NO jači od IRB
Međutim,
članovi NO su zahtijevali od Cvijanovićeve da taj zahtjev IRB RS uopšte ne
razmatra na sjednici Vlade.
Kako
je OC strateško preduzeće, prema odluci Vlade RS iz 2006., nije dovoljno da IRB
da preporuku ministru za glasanje za sjednicu Skupštine akcionara, već je
potrebno da se ista razmatra i na sjednici Vlade RS.
Vlada
može revidirati preporuku IRB RS.
Vlada
RS je usvojila sugestiju NO, preporuka je skinuta sa dnevnog reda bez obzira na
stav IRB: ukazivanje na katastrofalno stanje u OC Jahorina i otvorene
zloupotrebe sa novcem, te potrebu da se članovi NO smijene.
Zbog
svega toga, Vlada RS nije razmatrala Izvješaj o radu “OC Jahorina” u 2013. godini
i plan poslovanja za 2014.
U
2014. Je OC Jahorina zato poslovalo bez Plana, čime je prekršen Zakon o
Privrednim društvima.
Iako
je sve uništeno, člano NO su zadržali svoje funkcije.
Isto
se desilo i u 2013. godini, tako da “OC Jahorina” već dvije godine posluje bez
plana i zvaničnog finansijskog izvještaja.
Novi zahtjevi
OC
Jahorina je u velikim problemima i treba reći da se aktuelno rukovodstvo,
imenovano marta prošle godine (podnijeli ostavke krajem decembra 2014., ali su
još uvijek na čelu Društva), pokušava izboriti sa njima. Isto tako ukazivali su
i na brojne propuste i nezakonitosti svojih prethodnika, ali uzalud.
Ponovo
od Vlade RS traže novac: da se u budžetu RS hitno obezbijedi oko 2.000.000
sredstava za nastavak investicija, isplate zarada radnicima i ostalih naknada,
kao i za plaćanje obaveza prema dobavljačima; 700.000 KM je urgentno potrebno
da Društvo ne bi otišlo u stečaj.
Od
tog iznosa 500.000 KM se odnosi na izmirenje dospjelih obaveza prema dobavljačima,
radnicima i obezbjeđenje kontinuiteta nabavke roba (voda, struja, nafta i roba
za ugostiteljski sektor).
Menadžment
OC Jahorina zahtijevao je od Vlade RS i da se odgodi postupak prinudne naplate
poreza po rješenju Poreske uprave RS
broj 06/1.07/0705-457.1-3833/14 od 18.11.2014. godine, na ime dugovanja
nastalih po osnovu poreza i doprinosa na lična primanja, doprinosa PIO,
doprinosa nezaposlenosti, dječije zaštite, invalidnosti, na ime republičke
takse, komunalne takse i boravišne takse.
Ukupan
iznos duga je 297.412,95 KM, od čega se 290.745,85 KM odnosi na glavni dug, a
iznos od 6.667,10 KM na ime kamata do 18.11.2014.godine.
Nezakoniti postupci
Vlade RS
Ovaj
zahtjev je Vlada RS usvojila (Zaključak. broj: 04/1-012-2-2656/14 od
04.12.2014. godine), iako je odgoda nezakonita, s obzirom da je već donijeto Rješenje
o prinudnoj naplati poreza.
Ono
se nije moglo prolongirati na opisani način: Mogla se odgoditi obaveza prije
nego što je donijeto Rješenje o prinudnoj naplati ili ukoliko bi Poreska uprava
pod određenim uslovima, koje OC Jahorina nije ispunjavao, odgodila postupak
prinudne naplate.
Nezakonitim
postupkom Vlade RS, OC Jahorina je, u odnosu na ostale poreske obveznike,
doveden u privilegovan položaj.
Zaključak
RS
je uložila ogromna sredstva od 41 milion KM u OC Jahorina, a to preduzeće,
umjesto da ostvaruje prihode od datih investicija, bilježi konstante gubitke.
Projekcije
daljeg poslovanja su kataklizmične.
Nevjerovatno
je da Niko, ali baš Niko, ne postavlja pitanje odgovornosti ranijeg Menadžmenta.
Umjesto toga, sistemskim potezima Vlade RS i IRB RS se nezakonitosti
prikrivaju, iako je potpuno jasno da postoje brojni elementi krivične
odgovornosti i nesavjesnog poslovanja.
OC
Jahorina ide krupnim koracima u stečaj, jer se nalazi u bezizlaznoj situaciji.
Milorad
Dodik je nedavno naznačio da će se razmotriti mogućnost da se Jahorini pomogne
iz sredstava Fonda solidarnosti, ali ona se, prema zakonu, troše samo za pomoć
poplavljenima.
Aleksandar
Džombić, Branko Koroman i Borislav Bijelić su još uvijek na slobodi. Ne treba
boljeg i jasnijeg dokaza da vlasti RS učestvuju u prikrivanju kriminala i
korupcije.
