piše: Dragan Čavić, predsjednik Demokratske partije
Na koji način su u Republici Srpskoj poslovali Balkan
investment banka i Litvanski „dream team“ pod stručnim vođstvom Vladimira
Romanova pisao sam ranije u tekstu pod naslovom “Nije samo Birač propao,
propala je i Balkan investment banka“.
I u tekstu iza toga, pod naslovom“Kako je Grinč ukrao
Birač“ opisao sam tehnologiju koju je u RS praktikovao Litvanski „dream team“,
a ona se srpskim riječima jednostavno može opisati: Srbima dugovi, Litvancima imovina“.
Koliko sam u pravu potvrdiće i slijedeće što ću danas
iznijeti u javnost o istom društvu.
Ja, obični narodni poslanik i isto tako obični
diplomirani ekonomista, kome, uz put, bankarstvo nije specijalnost, u ova tri
teksta iznosim brojne tvrdnje, ali i dokaze koji ukazuju
na obim lopovluka koji se dešavao u režiji Litvanaca u
Birču i Balkan investment banci. A nisam provodio nikakvu istragu. Jednostavno,
malo sam se raspitao. A šta bih tek našao da sam provodio istragu?
Sada se istovremeno pitam: A ŠTA SU NAŠLI ONI KOJI
PROVODE ISTRAGU?
Bilo kako bilo, jasno je da će Litvanske lopovluke na
kraju platiti Republika Srpska kroz akciju spašavanja Balkan investment banke.
A šta će naći oni koji provode istragu, prema najavi premijerke
Željke Cvijanović, saznaćemo tek za nekoliko godina, jer ona već zna da će
istraga toliko trajati.
U međuvremenu užurbano teče akcija spašavanja Balkan
investment banke (BIB). Vlada RS i ministar finansija najavili su njenu
dokapitalizaciju. Međutim, već sada se da naslutiti da je budžet RS prekratak i
da će se do kraja ove godine morati izvršiti njegov rebalans, odnosno, nema
dileme da u budžetu nema nikakvih mogućnosti za izdvajanje sredstava za
dokapitalizaciju BIB. Otkud onda dolaze optimistične najave ministra finansija?
Optimizam je iskazan zato što on nema drugog izbora, osim da isijava optimizam
i da dokapitalizaciju vrši u kombinaciji sredstava Elektroprivrede RS (EPRS) i
fondova iz sastava IRB RS. On ih mora tjerati na taj posao, jer je to manje zlo
od zla koje se zove stečaj i likvidacija banke. Najmanje što mu danas treba je
da se o stanju u Balkan investment banci javno govori.To bi izazvalo „stampedo“
deponenata i klijenata Balkan investment banke u traženju povrata svojih para. A
para nema jer su pokradene kriminalnim plasmanima, što po svijetu, što u
Republici Srpskoj, a ponešto i u Federaciji BiH. Zato ministar ćuti i radi, doduše
sa povećim grašcima znoja na čelu.
Propast Banke bila bi istovremeno i trenutna propast
režima kojem i on pripada. Za početak je postrojio direktore Elektroprivrede
RS, Investiciono razvojne banke RS i Garantnog fonda RS. Naredba je
jednostavna: Spašavajte Balkan investment banku da bi nam spasili glave.
EPRS je izgleda naređeno
da kako zna i umije izvrši uplatu u korist HOV BIB-a u visini od 15 mil KM! Ako je ovo tačno, treba se zapitati kakav to
interes može imati državni elektro sistem, koji uzgred budi rečeno bilježi
ogromne distributivne gubitke (preko 20% proizvedene struje se izgubi u vidu
magle prilikom isporuke do krajnjeg potrošača, što
krađom što zbog nedovoljnog ulaganja u distributivnu mrežu) i kuburi sa
adekvatnim održavanjem i remontovanjem proizvodnih pogona (usled čega se isti
značajno raubuju), da
vrši ulaganje u hartije od vrijednosti emitenta, iz oblasti finansija,
koji je pred kolapsom. Naš iscjeđeni i
osiromašeni građanin, uredni platiša računa za utrošak struje, ne samo
da subvecioniše proizvodnju struje iz „obnovljivih izvora“,
kako bi se režimu odani ljudi nagradili sa još kojim milionom na vlastitom
računu (slučaj MHE Žiraja), već i spašava
propalu Balkan investment banku koja je opljačkala građane RS pod plaštom
režima na vlasti koji je to tolerisao .
Pored čelnika EPRS, teška sudbina Balkan investment
banke „dirnula je u srce“ i ljude iz IRB RS i
Garantnog Fonda RS. Koliko mi je poznato, IRB ima zadatak da iz fondova u svom
sastavu obezbjedi 10 mil KM za kupovinu HOV propale banke, a čelni ljudi iz
Garantnog fonda RS su spoznali da našoj privredi nisu potrebne garancije za
lakše dobijanje kredita, pa
će nekih 5 mil KM i oni uložiti u propalu BIB.
Ali, 15 + 10 + 5 miliona KM državnih para nije
dovoljno, pa je akcija spašavanja BIB proširena i na dokazane režimske neimare
koje režimski prvaci “ubjeđuju” da je i njihovo učešće u dokapitalizaciji BIB u
ovim okolnostima vrhunski patriotski čin. Međutim, to “ubjeđivanje” ne daje
očekivane efekte, jer režimski neimari po Banjalučkim kafanama glasno pozivaju
da se prvo patriotski isprse Budo Stanković, Mile Radišić i Milenko Čičić u
spašavanju BIB, zato što su oni sjedili u prvim redovima na utakmicama
KK”Igokea” koju je srdačno i izdašno sponzorisala upravo Balkan investment
banka.
Između ostalih opisanih marifetluka Litvanaca u BIB,
red je da se priča upotpuni i drugim pikanterijama koje pokazuju koliko je
morbidna akcija spašavanja Balkan investment banke, a da pri tome još niko od
dokazanih pljačkaša nije zalegao iza rešetaka.
Krediti nerezidentima, odnosno licima van RS,
odobravani su po naređenju Vladimira Romanova. Međutim, direktor Edvinas
Navickas je podjelio mnogo loših kredita o kojima vlasnik Romanov nije imao informacija,
a poziciju mu je čuvala njegova sestra, koja je bila u Nadzornom odboru Ukio
Banke. Nešto prije nego što će Banka objaviti finasijski rezultat, odnosno
negativno poslovanje od oko 33 miliona marka, Vladimir Romanov (u februaru ili
martu ove godine) je bio u Banja Luci desetak dana i tom prilikom je pregledao poslovanje
Banke. Kad je saznao šta je sve Edvinas radio bio je veoma ljut i optužio ga da
je kriv za propast Banke. Naime, Edvinas je odbrio mnoge kredite a koji su u
startu bili veoma loši i, pokazaće se, nenaplativi zbog političkog pritiska
režimskih prvaka, kao i kredite fiktivnim firmama, gdje je vrlo izvjesno uzimao
veliku proviziju.
Ali Vladimir nije zatražio od režima da preseli
Edvinasa na Tunjice (zatvor u Banjaluci), jer je Edvinas mnogo radio za gazdu,
pa je uz put malo poradio i za sebe. Neki od takvih odobrenih i povučenih
kredita su:
-
Mozaik doo Banja Luka 1.500.000 KM,
-
Mb-Kekerović doo Laktaši
oko 3.400.000 KM,
-
"Latin drvo"
i "Igo steel" (isti vlasnik ) oko 2.000.000 KM
-
„Žepa inžinjering
NPŽ doo“ Rogatica 2.500.000 KM (kredit se ne vraća, kolaterala gotovo da nema)
-
Bimeks Brčko
3.000.000 KM (ostalo nenaplaćeno oko 1.900.000 KM, kredit navodno trebao da
bude isplaćen kad Bimeks dobije novac po presudi iz podnesene tužbe od Brčko
Distrikta sa odštetnim zahtjevom od 54
milona KM, koja je u međuvremeno odbačena, tako da je upitno vraćenje
preostalog iznosa)
Kako bi neke stvari zataškao, da Banka ne bi iskazivala gubitke, Edvinas se dosjetio i osnovao tri preduzeća
sa po 2.000 KM osnivačkog kapitala (na ime ljudi koji su njemu bliski):
-
Kapitalni projekti doo Brčko
-
Kvasko doo Banja Luka (Aleja
Svetog Save 61, I sprat u istoj zgradi gdje se nalazi banka, ima
jednog zaposlenog radnika)
-
Inerga doo Bihać (Bosanska
br. 25 , jedan zaposleni i na istoj
adresi Una Banke u Bihaću koju je Balkan Investment Banka kupila)
Banka je odobravala navedenim firmama kredite, a one su
od Banke kupovale lošu aktivu. Tako je Banka izbjegla da vrši rezervisanja za
loše kredite. U revizorskom Izvještaju iz 2011. godine
na strani 51. navodi se da je Banka potpisala dva ugovora kojim je ustupila
131. partiju kreditne aktive u iznosu 14.135.000 KM, a za koju je namjenu odobrila
kredite za dva privredna drušva:
-
Kapitalni projekti doo Brčko
-
Kvasko doo Banja Luka
Dakle, da ne bi vršila rezervisanja za loše
kredite, Banka ih je prodavala gore navedenim
preduzećima, a za čiju je kupovinu odobravala kredite u istim iznosima.
Agencija za bankarstvo RS je to već tad znala i to je tolerisala. Kako
da sankcionišu banku koja tako izdašno dijeli kredite režimskim miljenicima, vjerovatno se zapitala direktorica
Slavica Injac?
I u 2012. godini
Banka je nastavila da radi isto. Pored kupovine loše aktive, navedena tri privredna društva su kupovala
i nekretnine koje su bile na licitaciji
(u postupku koji je Banka preko sudova pokretala da naplati kredite koji se
uredno ne vrećaju), i to za iznose preostalog dijela kredita sa kamatama, kako
Banka ne bi iskazivala gubitke. Naravno,
Banka je odobravala ovim preduzićima kredite kako bi mogli da kupuju navedene
nekretnine. (Zanimljivo je da je isto je radila i Agrobanka u Srbiji, ali su
tamo, za razliku od Republike Srpske, napunili zatvore stručnjacima koji su
kreirali ovakve poslove).
Pored navedenog, Edvinas je odobrio i veći broj manjih
kredita fiktivnim firmama koje u suštini i ne postoje ili nekim fizičkim licima, a za koje je vjerovatno uzimao veliko proviziju, jer teško je povjerovati da je od plate
kupio i kuću na Hvaru. Mogu se uzeti za primjer samo dva kredita u Bihaću, dvjema
starijim ženama koje su u penziji i kojima je Edvinas odobrio kredite od po 400.000 KM.
Vremešne gospođe,
Ifeta i Munara, dobile su svaka po
400.000,00 KM , a likvidnost za vraćanje kredita dokazale su na bazi svojih
mjesečnih penzija.
Pored navedenog, Banka je prethodno nabrojanim pravnim
licima – firmama prodala i svoje učešće u Balkan Investment fondu i to:
-
Dana 30.9.2010. godine
Banka je prodala 101.833 akcija fonda po cijeni od 6,81 KM po akciji (ukupan
iznos transakcije je iznosio 693.482,73 KM) preduzeću Kapitalni projekti doo
Brčko i 101.833 akcija fonda po cijeni od 6,81 KM po akciji (ukupan iznos
transakcije je iznosio 693.482,73 KM) preduzeću Kvasko
doo Banja Luka, iako je cijena akcija tog dana na Banjalučkoj Berzi iznosila
5,13 KM po akciji (Banka je prodala akcije po cijeni većoj za 1,68 KM od tržišne
i na ovom poslu ostvarila zaradu od 342.158,88 KM, iako je to bio fiktivni
posao).
Danas je tržišna cijena
akcija Balkan investment fonda 2,16 KM. Vidi se u sledećim tabelama 1. i
2. kako je promjenjeno stanje prvih deset akcionara u navedena dva
perioda. Navedenu transakciju izvršili su takozvanim
blok poslom, kako bi mogli trgovati po cijeni koja je bila značajno veća od tržišne
cijene. Takođe, Banka je odobrila ovim preduzećima kredite za isti iznos a kupljene
akcije su založene kao
obezbjeđenje.
Tabela
1. Stanje prvih deset akcionara Bakan investment fonda na dan
23.09.2010.godine. (podatak preuzet iz Centralnog registra HOV Banja Luka)
Tabela
2. Stanje prvih deset akcionara Bakan investment fonda na dan
30.09.2010.godine(podatak preuzet iz Cenrtalnog registra HOV Banja Luka)
-
Dana 9.12.2010. godine preostali
iznos od 63.473 akcija prodat je putem
BL Berze preduzeću Inerga doo Bihać po cijeni od 6,81 KM po akciji, odnosno za
ukupan iznos od 432.251,13 KM, iako je tad cijena akcija fonda na BL
berzi iznosila 4,18 KM (Banka je odmah zaradila iznos od 2,63 KM po akciji
odnosno 166.933,00 KM). Vidi se u Tabelama 3. i 4. da je promjenjeno stanje prvih
deset akcionara u navedena dva perioda. Navedenu transakciju izvršili su
takozvanom aukcijom kako bi mogli trgovati po cijeni koja je bila značajno veća
od tržišne cijene. Takođe, Banka je odobrila ovom preduzeću kredite za isti
iznos, a kupljene akcije su založene kao obezbjeđenje.
Tabela
3. Stanje prvih deset akcionara Bakan investment fonda na dan
09.12.2010.godine, (podatak preuzet iz Cenrtalnog registra HOV Banja Luka)
Tabela
4. Stanje prvih deset akcionara Bakan investment fonda na dan
16.12.2010.godine,(podatak preuzet iz Cenrtalnog registra HOV Banja Luka)
Režim već nekoliko godina zna kuda ide BIB. Još 2010. godine
IRB je kupila akcije i obveznice BIB u visini od 10 miliona KM. Time
je postala suvlasnik BIB sa preko 20% državnog kapitala. Nakon toga,
BIB je 2011. godine kupila
obveznice Kaldera company doo Laktaši vrijednosti 7 miliona KM. Te iste obveznice IRB je
početkom 2013.godine kupila od BIB.
Nakon upumpanih ukupno 17 mil. KM u BIB, režim kao suvlasnik ove Banke pokazuje
svoju „uspješnost“
u upravljanju uloženim kapitalom (ukupno 17 mil KM) u BIB, tako što Banka 2013. godine iskazuje gubitak od 33 miliona KM.
I na to sve režim sada još dodatno u BIB upumpava 30
miliona KM (15+10+5).
Dakle , ukupan zbir državnih para za spašavanje BiB do
sada iznosi 47 miliona KM.
Ima li jačeg argumenta za tvrdnju da za stanje u Balkan
investment banci ne mogu biti odgovorni samo odbjegli Litvanci nego i Vlada RS, kada
se uzme u obzir da je od 2010. godine
upravo Vlada RS donijela odluku da dokapitalizuje BIB i time postane suvlasnik
ove banke.
A nakon što je Vlada RS postala suvlasnik Balkan
investment banke ova banka je ekspresno propala.
U Srbiji je Afera Agrobanka isplivala na vidjelo i ubrzo
iza toga mnogi akteri su završili u zatvoru.U Republici Srpskoj slučaj Balkan
investment banka nije afera, za režim je to samo još jedna od poslijedica
globalne ekonomske krize.
Ima li još iko ko u to može povjerovati?
I na kraju ove tužne priče o Litvancima i Balkan
investment banci preostaje nam samo da se nadamo da će istraga jednoga dana
biti proširena sa Birča i na ovu propalu banku.
Za sada niko i ne spominje da se u Balkan investment
banci vodi ikakva istraga.
Sve su oči uprte u grandiozne „uspjehe“ akcije
spašavanja Fabrike glinice Birač. Tamo istraga napreduje, a rezultati istrage
biće poznati za nekoliko godina, kako nam smireno i ozbiljno saopšti neki dan
Željke Cvijanović.
Nada umire poslednja, svugdje, a naročito kod Srba.
Vezani tekstovi:
