субота, 25. јун 2016.

Prof. dr. Edin Šarčević: STRUKA VS. NADMENOST: KORNER VS. SALIHOVIĆ

Preneseno sa https://edinsarcevic.wordpress.com/tag/edin-sarcevic/ (24.06. 2016). Autor je profesor na Pravnom fakultetu u Lajpcigu 

Prof.dr. Edin Šarčević
Analiza sutkinje Joanne Korner, o raduTužilaštva BiH na predmetima ratnih zločina, pripremljena je po narudžbi Misije OSCE-a u BiH i napisana je visokim stepenom analitičke neutralnosti. Svaki stav je potkrijepljen konkretnim podacima i dokumentima sa listom konkretnih preporuka u zaključku. 

Jasno su formulirani nedostaci u radu tužilaštva i povezaani su sa konkretnim imenima (Salihović, Tadić, Pleh). Analiza je dokumentirala nekompetentnost mlađih tužilaca, ukazala je na statističko ušminkavanje radnih rezultata i na niz organizaciono-rukovodilačkih nedostataka glavnog tužioca koji, opet, ukazuju i na nedostatak materijalnih kompetencija. Iza faktografije, međutim, stoji poruka da je rukovodstvo tužilaštva nekompetentno, samoljubivo i autoritarno, a da se administrativnom bahatošću prikriva nestručnost.

Reakcije tužilaštva su uslijedile bez ijednog valjanog protivargumenta, prvenstveno kao skup etiketa na račun OSCE-a. Analiza je proglašena udarom na pravosuđe BiH, šef OSCE-Misije BiH Moore je optužen za revanšizam, VSTV je indirektno optuženo da ne poznaje BiH-zakone jer je odobrilo pristup materijalima i ponovo je istaknut broj obrađenih predmeta, dakle, upravo „argument statistike“ koji je u analizi kritikovan i doveden u pitanje. 

Tužilaštvo je ovim potvrdilo vlastitu ambiciju da se izjašanjava o činjenicama za koje nema potrebne kompetencije, npr. o nadležnostima BiH, o utrošku sredstava OSCE-a, o stručnosti autorke analize, o visini honorara koje isplaćuje OSCE, ili općenito o sadržaju i objektivnosti analiza. 

Tužilaštvo se, dakle, služi medijskim prostorom kao poligonom na kojem je najjednostavnije zamagliti predmet spora. No, paušalni odgovori i etikete ne dolaze u pravo vrijeme jer se upravo u medijima eksponira neuspjeh tužilaštva u akciji Pandora. Primjedbe idu na adresu glavnog tužioca koji je rukovodio ovom akcijom i podudaraju se sa stavovima koje je u predmetima ratnih zločina iznijela sutkinja Korner: proklamirana stručnost i efikasnost državnog tužiteljstva u suprotnosti je sa konkretnim rezultatima, spektakularna hapšenja i očigledna krivična djela okončavaju bez podizanja optužnica i sudskih procesa.

Prihvati li se metod medijskog obračuna, na kojem tužilaštvo istrajava, pristaće se na metod korištenja istražnih podataka protiv osoba koje kritikuju rad glavnog tužioca i njegovih najbližih saradnika. Nije daleko od pameti da bi se tako, s pozicije glavnog tužioca, moglo upravljati socijalnim i političkim procesima. 

Zbog toga je rizično i nadasve neodgovorno na ovakv mjesto imenovati pravnika bez dana iskustva u krivičnom sudovanju, pravnika sa profesionalnim curriculumom suca za prekršaje i upitnim biografskim detaljima (Salihović) kao što je sasvim neuputno da se pravnicima bez krivične prakse i vidljivog praktičnog znanja prepusti upravljajnje institucijom sa mjesta šefa kabineta (Pleh). Suvše su usko povezani rad tužilaštva i ličnosti glavnog tužioca, odnosno institucija tužilaštva sa profesionalnom i moralnom biografija njenog šefa, da bi se prešutila OSCE-analiza i reakcija na nju. 

Analiza sutkinje Korner predstavlja, prema mome mišljenju, inicijativu za brzu i temeljitu akciju u tužilaštvi BiH. Od nje mnogo više zavisi uspješan i zakonit krivični postupak nego što se na prvi pogled vidi. Alternativa može biti strahovlada tužilaštva kojom se zadovoljavaju lične sujete.

Laktaši: Dodik, nakon poraza od Kodžomana, razmišlja da za načelnika kandiduje Milana Baštinca

piše: Slobodan Vasković

Ni Miroslav Kodžoman ni Snježana Radetić neće biti kandidati SNSD-a za načelnika opštine Laktaši na narednim lokalnim izborima.

Tako je odlučio predsjednik te stranke Milorad Dodik, nakon što je raspustio Opštinski odbor SNSD Laktaši, 23.06. ove godine, jer je pretrpio težak poraz od aktuelnog načelnika opštine Miroslava Kodžomana.

Milan Baštinac, zamjenik ministra energetike u Vladi RS, najbliži je u ovom trenutku nominaciji za načelnika Laktaša.

Baštinac je čovjek od povjerenja Bude Stankovića, Dodikovog kuma i propalog tajkuna.

Opštinski odbor SNSD Laktaši zasjedao je 23.06. u hotelu “San”, kako bi odlučili ko će ispred stranke biti nominovan za načelnika.

OO SNSD Laktaši trebalo je da potvrdi nominaciju Snježane Radetić, koju je predsjedništvo tog odbora već kandidovalo za tu poziciju, 15.06.2016. godine. Radetićeva je bila kandidat Dodika i Bude Stankovića.

Sjednicom OO je predsjedavao lično Milorad Dodik. 

Međutim, na sjednici OO SNSD se desio pravi triler, jer je Radetićeva ostala bez podrške: za nju je glasalo 42 člana OO, dok je Kodžomana podržalo njih 47.

Vidno iznerviran, jer je ostao u manjini, Dodik je raspustio odbor i zatražio hitno formiranje novog, koji bi predložio kandidata.

“Ali Vi ste meni obećali kandidaturu”, protestvovala je Radetićeva, obraćajući se Dodiku.
“Jesam ti obećao, ali vidiš da te neće ženska glavo. Nemaš većinu”, odbrusio joj je Dodik.  

Miroslav Kodžoman, aktuelni načelnik Laktaša, tako je u direktom sudaru porazio i Stankovića i Dodika, koji stoji iza njega. Međutim, to je Pirova pobjeda, jer sigurno neće biti kandidovan.

Dodik ne trpi poraze, a i Budo Stanković je protiv Kodžomana.

Kodžoman se zamjerio Stankoviću, jer je odbio da ispunjava njegove finansijske zahtjeve.

Iz istih razloga, polovinom 2014. opozvan je tadašnji načelnik Milovan Topolović, nakon kojeg je Kodžoman sjeo u fotelju prvog čovjeka Laktaša. Što je sinonim za Slugu Bude Stankovića. Ko odbije da služi Budi biva uklonjen.

Pošast: Šume u RS izumiru zbog nebrige vlasti

Šume su jedno od najvećih bogatstava kojima raspolaže Republika Srpska. Šumski ekosistem, sa površinom od oko 1.200.000 hektara, zauzima dominantan položaj u odnosu na ostale ekosisteme. Šume su veoma složeni ekosistemu i upravo zbog toga su veoma podložne oštećenima. Šume su ranjive, prije svega zbog oscilacija abiotičkih faktora (fizičko-hemijske uslovi, klimatske promjene …) i kako ne bi propadale treba im posvetiti dužnu pažnju.
Na abiotičke faktore se teško može uticati, ali je problem kada šume stradaju zbog ljudskih grešaka. Ljudske greške, čak i male (namjerne ili nenamjerne), vremenom mogu da prerastu u katastrofe velikih razmjera. To se onda dovodi do ogromnih ekoloških i ekonomskih šteta, a pogubno i po lokalne zajednice, čija je privreda uglavnom vezana za šume.

Jedan od značajnih pokazatelja narušenosti stabilnosti šumskih ekosistema je proces sušenja šuma. Sušenje stabala u šumi je normalan proces, uzrokovan raznim faktorima, i on je sastavni dio ekosistema. Međutim, kada sušenje pojedinačnih stabala dobije zamah, poraste po svom intenzitetu i površini, onda je to proces sušenja koji ostavlja ogromne posljedice.
Mnoge opštine u RS, koje se nalaze na područjima pod šumama, okrenute su šumskoj privredi. To su i njihova najveća prirodna bogatstva i resursi. Kada dođe do narušavanja tih resursa, procesom sušenja šume, nastaje veliki problem. Prirodni zakoni su takvi- onome što se u šumi uništi za kratko vrijeme, potrebne su decenije, pa i više da se nadoknadi.

Proces sušenja šuma na romanijskom platou je ogromnih razmjera, a na pojediniačnim površinama on je dostigao nivo ekološke katastrofe.
Taj proces i dalje traje, štete se gomilaju. Samo na području opština Han Pijesak i Sokolac, gdje je ovaj proces najintenzivniji od 2011 do 2014. godine, osušilo se oko 180.000 metara kubnih stabala, uzrokujući tako direktnu štetu od  9.000.000 KM. Tu nije kraj, jer ta masa suvih stabala  (ali i šteta) se može značajno uvećati zbog suvih stabala koja se ne registruju u okviru redovnih sječa.

Prema tvrdnjama stručnjaka, trenutno sušenje smrče na ovom području predstavlja pravu ekološku bombu. Stručnjaci navode da zbog dominantno biotičkog uzročnika sušenja (uzajamni uticaj biljaka, životinja i čovjeka) u ovom slučaju i njegovog velikog potencijala u slučaju većih oštećenja od abiotičkih faktora (snijega i poledice), koja često zahvaćaju veće površine, moguće je stvaranje ogromnog prostor za pojavu štetočina, što bi dovelo do potpunog sušenja šuma na zahvaćenom području.
Ne suši se na romanijskom platou samo smrča. Ugrožene su i druge vrste drveća, poput hrasta. To je navedeno o u Izvještaju koji je Šumsko gazdinstvo „Sjemeć“ Rogatica uputilo Ministarstvu poljoprivrede, u kojem se govori o masovnom sušenju hrasta kitnjaka na površini od 1288 hektara. ŠG “Sjemeć” je tražilo pomoć o resornog ministarstva, upozorivši da će se lokalne zajednice na tom području doživjeti pravu ekološku i ekonomsku havarija, ako se pod hitno ne preduzmu potrebne mjere.

Šteta se, ne može popraviti preko noći i to znaju svi, pa i ministar Stevo Mirjanić, ali vlast ne haje što se šume suše. Njima su zanimljivi samo poslovi u vezi šumama iz kojih određene interesne grupacije mogu izvući korist.
Umjesto da se posveti problem sušenja šuma u RS, resorno ministarstvo je  formiralo Operativni tim trebalo je da pripremi teren za suzbijanje žutotrbe (štetnog insekta koji napada lišće šumskog drveća ) “aviotretiranjem” u istočnom dijelu Republike Srpske. 
Bilo je planirano da pojedinci na tom poslu zarade 1,2 miliona maraka, ali su se tome usporotivili direktori tamošnjih Šumskih gazdinstava.
Notorno je da nikada niko i nigdje nije radio suzbijanje žutotrbe “aviotretiranjem” niti se to može naći bilo gdje u literaturi. Još je apsurdnije to što se u šumama koje je trebalo “tretirati” uopšte nema žutotrbe.
Izmišlja se postojanje žutotrbe, a niko od nadležnih se ne brine zbog sušenja šuma i mogućih ekoloških katastrofa. To im, očigledno, nije prioritet, jer je to ozbiljan posao, koji traži mnogo truda, volje i znanja. To je posao koji brine o budućnosti šuma, ekosistema i ekonomije. Šumsko bogatsvo u RS, nažalost, aktuelna vlast tretira tek kao odličan poligon za izvlačenje novca kojim se finansiraju stranke i njihove predizborne kampanje. 

петак, 24. јун 2016.

ATV - sukobi oko prodaje; Kupci: Rusi i/ili Režim

piše: Slobodan Vasković

Na ATV-u je došlo do velikih sukoba između suvlasnika Kuće, nakon odluke Nataše Tešanović da proda ovu TV kuću za 5,1 milion KM.

Tešanovićeva se sukobila sa Slavišom Krunićem, vlasnikom 24 posto udjela u ATV-u. Krunić je vlasnik “Sektor sekjuritija”.

Krunića je Tešanovića zaobišla prilikom dogovora o prodaji. Zaobišla je i male akcionare, koji su udruženi u subjekt “K2” i posjeduju 20 posto.

Krunić i “K2” ostaju “kratkih rukava” u prodaji ATV-a. Prevareni su.

Nataša Tešanović, Darko Aleksić, Dragana Banjac i Danko Matić, vlasnici 56 posto udjela Privrednog društva "Alternativna televizija" d.o.o. Banjaluka, pokrenuli su proces prodaje ove medijske kuće. 

Narečeni prodaju 51 posto od ukupno 56 posto udjela koje posjeduju.

Oni su, u skladu sa pravilima Društva, dostavili zajedničku ponudu za otkup njihovih udjela prvo Društvu, i to za 5.100.000 konvertibilnih maraka. 

Skupština Društva je zasjedala 08.06. o.g. i odbila ovu ponudu, nakon čega je Tešanovićeva uputila ponudu za kupovinu Kruniću i K2.

Oni trebaju, prema hodogramu Društva, da se izjasne o njenoj ponudi, a ukoliko odbiju, Tešanovićeva sa seizima može onda da proda kome hoće.  

Spekuliše se da Tešanovićeva ima namjeru da ATV proda jednoj ruskoj medijskoj firmi, dok drugi izvori tvrde da ATV kupuju tajkuni Milorada Dodika.

Krunić sada pokušava da zaustavi prodaju, zajedno da većim dijelom malih akcionara iz “K2”, tvrdeći da Odluka o odbijanju ponude Društva ATV da kupi udjele Tešanovićeve&co nije zakonita, jer na Skupštini Društva, na kojoj je ta odluka donesena, nije bilo ovlaštenog predstavnika K2.

Skupštini je prisustvovao Saša Pejić, direktor “K2”, koji to nije mogao učiniti, jer nije bio ovlašten. 

Riječ je o vrlo suptilnim pravnim zavrzlamama, ali, kako stvari stoje, Tešanovićeva će prodati ATV nakon 15. jula ove godine, kada ističe rok da se Krunić i “K2” izjasne o njenoj ponudi.

Tokom proteklih dvadesetak dana na ATV-u se redaju prijetnje krivičnim prijavama sa svih strana, a mali akcionari, uposlenici ATV-a, izloženi su strašnom pritisku Tešanovićeve&co.

U ponudi za otkup navodi se da bi Nataši Tešanović, direktorici ATV-a, koja bi prodala 28 posto svog udjela u ATV-u, trebalo da pripadne 2,8 miliona KM. Darku Aleksiću (9 posto) bi pripalo 900.000 KM, dok bi Dragana Banjalc i Danko Matić za prodaju svojih udjela (po 7 posto) zaradili po 700.000 KM. 

Odluka o prodaji donesena je 30. maja 2016. godine, a manji dio radnika je o prodaji ATV-a obaviješten 17. juna.

Interesantno je i sledeće: nakon prodaje ATV-a Nataši Tešanović će ostati 2 posto udjela, dok će Aleksić, Banjac i Matić imati po jedan posto udjela.

Još je interesantnije da je nedavno rađena procjena vrijednosti ATV-a i da je utvrđeno da iznosi 3,7 miliona KM. To praktično znači da 51 posto, koje rukovodeća četvorka prodaje za 5,1 milion, prema ovoj procjeni vrijedi oko 1,8 miliona KM. 

Posle prodaje ATV-a, Nataša Tešanović bi trebalo da zadrži direktorsku poziciju, a i ostali vlasnici udjela ostali bi na sadašnjim rukovodećim mjestima.

Dodik doživio poraz u Laktašima, pa raspustio Opštinski odbor SNSD

piše: Slobodan Vasković

Milorad Dodik raspustio je Opštinski odbor SNSD Laktaši, 23.06. ove godine, jer je pretrpio težak poraz od aktuelnog načelnika opštine Miroslava Kodžomana.

Opštinski odbor SNSD Laktaši zasjedao je sinoć u hotelu “San”, kako bi odlučili ko će ispred stranke biti nominovan za načelnika te opštine.

Preciznije, OO SNSD Laktaši trebalo je da potvrdi nominaciju Snježane Radetić, koju je predsjedništvo tog odbora već kandidovalo za tu poziciju, 15.06.2016. godine.

Međutim, na sjednici OO SNSD, održanoj sinoć, kandidovan je i Kodžoman, nakon čega je uslijedila teška bitka između njega i Bude Stankovića, koji po Dodikovom nalogu protežira Radetićevu.

Pobijedio je Kodžoman, koji je osvojio 47 glasova, dok je Radetićeva osvojila 42 glasa.

Na taj način, Kodžoman je porazio i Stankovića i Dodika, koji stoji iza njega.

Kako je stav najviših organa SNSD-a da opštinski odbori predlože kandidate za načelnike, Dodiku nije preostalo ništa drugo nego da raspusti OO SNSD Laktaši, kako bi na taj način spriječio Kodžomanovu kandidaturu. 

Ko će sada biti kandidat SNSD-a za načelničku trku u Laktašima odlučiće se nakon formiranja novog Opštinskog odbora. To će se desiti narednih dana, nakon čega će pasti i odluka o kandidatu za načelnika opštine ispred SNSD-a.

Miroslav Kodžoman izabran je za načelnika Laktaša u septembru 2014. godine. 

Miroslav Kodžoman
Prethodno je Milovan Topolović, polovinom juna 2014. podnio ostavku na mjesto načelnika Laktaša. Desilo se to nakon što je ušao u sukob sa Budom Stankovićem, na čiju stranu je stao Dodik.

Problemi Topolovića počeli su u decembru 2012. godine, kada je uputio otvoreno pismo lideru SNSD-a Miloradu Dodiku. Prethodno je Topolović smijenjen sa mjesta predsjednika Opštinskog odbora SNSD-a, jer je upozorio da je stanje u stranci katastrofalno i da je potpuno neprihvatljivo da “ljudi sa strane” vode politiku u partiji. 

Topolović je tada rekao da je takva situacija postala nepodnošljiva, tim više jer se i vrh stranke ponaša u skladu sa interesima tih ljudi.

Načelnik Laktaša još je tada upozorio da ni on ni SNSD ne postoje da bi ispunjavali želje Milenka Čičića, Budimira Stankovića i Miloša Čubrilovića Čubrija i da se takvo stanje pod hitno mora mijenjati. 

Budo Stanković
Topolović je jasno poručio da on više ne može da vrši funkciju, na kojoj je u Laktašima, a da istovremeno ispunjava želje narečenog trojca, niti da želi da pokriva i ima odgovornost za njihove prljave poslove. On je takođe upozorio na sve zloupotrebe koje se vrše u ime SNSD-a, tražeći od Dodika i organa stranke da što hitnije razrješe postojeće probleme.

Umjesto da uvaži Topolovićeve stavove i podrži ga, Dodik je 12. decembra 2012. godine Topolovića smijenio sa mjesta predsjednika OO SNSD-a Laktaši. Umjesto Topolovića, na mjesto predsjednika OO SNSD izabran je Miroslav Kodžoman.

Međutim, ni Kodžoman, nakon što je izabran za načlnika u septembru 2014. godine, nije htio da ispunjava zahtjeve Bude Stankovića pa se našao na njegovom udaru, što je proizvelo novi sukob unutar SNSD-a, koji je kulminirao raspuštanjem Opštinskog odbora SNSD Laktaši. 

TV ŽURNAL PRIKAZUJE: Pogledajte film "Vila" o vezi Milorada Dodika i Pavlović banke


U filmu su izneseni detalji o ovom slučaju, kao i stavovi Milorada Dodika o optužbama za pranje novca, Slobodana Pavlovića i ostalih aktera ovog slučaja
Milorad Dodik još nije dobio poziv za saslušanje u vezi sa predmetom “Pavlović banka”, u kojem je osumnjičen da je zajedno sa Slobodanom Pavlovićem i nizom uposlenika te banke učestvovao u pranju novca u iznosu od 1,5 miliona konvertibilnih maraka.

Istraga u ovom slučaju počela je 11. februara 2016. godine, kada je uhapšen Slobodan Pavlović, da bi već dva dana kasnije Tužilaštvo BiH i zvanično osumnjičilo Dodika da je 16. maja 2007. godine učestvovao u pranju 1,5 miliona maraka za kupovinu vile na Dedinju u Beogradu. 
Iz Tužilaštva su tada nezvanično tvrdili da će Dodik biti saslušan najkasnije u martu, što je i bio logično, jer je on prvoosumnjičeni u ovom predmetu.  Međutim, ni četiri mjeseca nakon ozvaničenja sumnje za pranje novca, Dodiku nije upućen poziv za saslušanje. 
Paradoks je da su uhapšeni i da su u pritvoru bili Slobodan Pavlović i drugi, koje Tužilaštvo sumnjiči da su predstavljali Dodikov servis za pranje novca, a da lider SNSD-a još nije dobio poziv za saslušanje. 
Dok god ne bude saslušan, Dodik ne može biti ni optužen niti predmet “Pavlović banka” može imati svoj sudski epilog. Ključna osoba zbog koje Dodiku nije poslan poziv jeste Goran Salihović, glavni tužilac BiH. 
Salihović je 10. i 11. aprila 2016. godine u samo 24 sata izjavio da nema istrage protiv Dodika i da ima istrage protiv Dodika. Tužilaštvo se i u ovom slučaju pokazalo kao sluga političara i nije to prvi put. Nažalost, nije ni poslednji.
U filmu su izneseni detalji o ovom slučaju, kao i stavovi Milorada Dodika o optužbama za pranje novca, Slobodana Pavlovića i ostalih aktera ovog slučaja.



Vlada RS: Tematska sjednica o BREXIT-u; Moguća najava referenduma o samostalnosti RS

Piše: Slobodan Vasković

Vlada Republike Srpske održaće danas ili sutra tematsku sjednicu povodom referenduma u Velikoj Britaniji, na kojoj su građani te zemlje donijeli odluku o izlasku iz Evropske unije. 

Vlasti u RS smatraju da će ishod britanskog refenduma imati pozitivan uticaj  na težnje Republike Srpske da se osamostali, kao i njen status u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini.

Prema mojim izvorima, nije isključeno da Vlada RS odredi i datum održavanja referenduma o samostalnosti Republike Srpske. 

Bilo bi pravo iznenađenje da se ova sjednica ne održi, jer je Režim sa nestrpljenjem čekao rezultate BREXIT-a, kako bi pokrenuo pitanje referenuduma u Republici Srpskoj.