piše: Slobodan Vasković
Vlada RS je, na sjednici održanoj 30.06.2016. godine, donijela Odluku o produženju roka za obnovu podataka u Registru poljoprivrednih gazdinstava i Registru korisnika podsticajnih sredstava.
Rok je produžen do 30.09.2016. godine, a prvobitni je bio 15.05.2016. godine.
Na ovaj način Stevo Mirjanić Metuzalem i ministarstvo poljoprivrede, na čijem je čelu, priznali su da je obnova registracije gazdinstava doživjela pravi fijasko!
Naravno, o tome nisu obavijestili poljoprivrednike, niti će, jer to nije u njihovom interesu.
Razlog za produženje roka su izbori.
Pravilnikom o podsticajima za ovu godinu predviđeno je da samo poljoprivrednici koji su do 15.05. 2016. godine obnovili registraciju gazdinstava i prijavili promjene na svojim gazdinstvima u APIF-u, imaju pravo na podsticaje u ovoj godini. U Registru se nalazi oko 30.000 gazdinstava od čega je oko 25.500 nekomercijalnih, a svega 4.500 komercijalnih! Svi su u obavezi, prema izmjenama Zakona o doprinosima, da plaćaju doprinose za penziono i zdravstveno osiguranje.
Republika Srpska je jedina u regionu, vjerovatno i šire, gdje se plaćaju dupli doprinosi. Primjera radi, poljoprivrednik koji je već zaposlen po nekom osnovu i uplaćuje sebi doprinose obavezan je da, ako je nosilac komercijalnog gazdinstva, od svoje bruto plate plaća 2% za zdravstveno osiguranje i 2% za PIO.
Nosilac nekomercijalnog gazdinstva, takođe zaposlen, plaća 1% za zdravstveno osiguranje.
Poljoprivrednik koji živi samo od poljoprivrede i koji je nosilac komercijalnog gazdinstva trebalo bi da plaća 122 KM mjesečno za zdravstveno i PIO, a nosilac nekomercijalnog 32 KM za zdravstveno osiguranje.
Penzioner,nosilac komercijalnog gazdinstva trebalo bi da plaća 2% od penzije za zdravstveno osiguranje, a penzioner nosilac nekomercijalnog gazdinstva, 1% od penzije za zdravstveno osiguranje.
Svega 20% od upisanih poljoprivrednika u Registar poljoprivrednih gazdinstava izvršava svoje obaveze dok ostali to ne rade. Tako ispada da su oni koji poštuju Zakon o doprinosima naivčine i to teške, a oni koji to ne rade ispadaju pametni, jer dobijaju podsticaje, iako ne uplaćuju doprinose.
Ministarstvo u vezi s tim nema nikakvu politiku ni taktiku, što pokazuje hroničnu nestručnost Metuzalema i njegovih saradnika.
Rok su produžili, jer ako bi insisitirali na dosljednoj primjeni Pravilnika o podsticajima i ukinuli podsticaje onima koji ne uplaćuju doprinose, rizikuju seljačku bunu i gubitak glasova SNSD-a na izborima. To im Dodik ne bi oprostio.
Najgore je to što poljoprivrednicima kasne podsticaji, još nije isplaćeno 10 miliona duga iz prošle godine, a traži se od njih da izvršavaju zakonima propisane obaveze.
Ministar finansija Zoran Tegeltija je sredinom aprila izjavio da će se “poljoprivrednicima smanjivati podsticaji za iznos doprinosa koje duguju za penzijsko i zdravstveno osiguranje”.
To je u suštoj suprotnosti sa onim što Metuzalem i Ministarstvo poljoprivrede čine: Podsticaje dobijaju i oni koji uplaćuju i oni koji ne uplaćuju doprinose, čime Metuzalem kupuje Seljake. I zavaljuje Budžet i Tegeltiju.
Tegeltija je tada teško uzdrmao Mirjanića, jer je bilo izvjesno da je registracija gazdinstava propala i to definitivno.
Međutim, zbog lokalnih izbora cijela ova priča je odgođena, čime je Metuzalem nanio ogromnu štetu budžetu. Koja tek slijedi.
Moji izvori iz redova Seljaka i dalje tvrde da većina seljaka neće plaćati doprinose, jer nemaju novca za to, a podsticaji, koje im je Metuzalem obećao, i dalje kasne.
Komercijalno gazdinstvo mora da plaća 122 KM za PIO i zdravstveno osiguranje, uz 220 KM za svakog člana gazdinstva. Nekomercijalno plaća 32 KM zdravstveno osiguranje za sve članove domaćinstva.
Seljaci godišnje uplate oko 800.000 KM na ime doprinosa, što je malo i što Tegeltiju dovodi do nervnog sloma. Razlog ovako malog priliva leži u činjenici da Metuzalem, za više od tri godine koliko je na čelu Ministarstva poljoprivrede, nije uspio da zavede red u oblasti doprinosa za poljoprivrednike. A svu krivicu svalio je na Tegeltiju. Koji u budžetu nema ni za kifle.
