Sudija Mato Tadić lobirao za prihvatanje apelacije Stanić-investa. Od predviđenih 22,5 miliona maraka, Stanići investirali svega 1,6 miliona. Ustavni sud BiH naložio da Vrhovni sud donese novu presudu u korist Stanića. Kreševski biznismeni bliski Čoviću godinama krčmili imovinu Feroelektra
Piše: Avdo Avdić (zurnal.info)
Ustavni sud BiH prihvatio je apelaciju preduzeća "Stanić-invest" Kreševo, te je Vrhovnom sudu FBiH naloženo donešenje nove presude kojom će Agencija za privatizaciju FBiH Stanićima morati isplatiti oko tri i po miliona maraka na osnovu štete koju je ta kompanija navodno pretrpjela zbog raskida ugovora o privatizaciji sarajevskog Feroelektra.
"Utvrđuje se povreda prava na imovinu iz člana II/3.k Ustava BiH. Ukida se presuda Vrhovnog suda Federacije BiH od 28. juna 2016. godine", navedeno je u dispozitivu preside Ustavnog suda BiH koja je u posjedu Žurnala.
Sudija Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman imao je izdvojeno mišljenje, te se nije složio sa stavom ostalih sudija koji su presudili u korist Stanića. Prema informacijama Žurnala, na donošenju ovakve odluke najviše je insistirao Mato Tadić, sudija Ustavnog suda BiH blizak HDZ-u BiH, koji je još 2005. godine, zajedno sa Draganom Čovićem, bio optužen za organizovani kriminal u slučaju poznatom kao "Lijanovići".
Vlasnici kompanije "Stanić -invest", također su bliski HDZ-u BiH, odnosno lideru te partije Draganu Čoviću koji je prošle godine čak svečano otvarao pogone ove tvrtke u Kreševu.
IZBJEGAVANJE MILIONSKIH OBAVEZA
Poduzetnici iz Kreševa, trojica braće Stanić, u januaru 2004. godine potpisali su sa Agencijom za privatizaciju Federacije BiH ugovor o u kupoprodaji državnog kapitala u tadašnjem sarajevskom Feroelektro. Investitori su tada uplatili dva miliona maraka osnovnog kapitala, te su se obavezali u roku tri godine od dana potpisivanja ugovora investirati 22,5 miliona maraka. Na taj bi način preuzeli 60,6 posto vlasništva Feroelektra.
Međutim, Stanići nikad nisu izvršili preuzete obaveze, a vještak kojeg je angažovala agencija za privatizaciju konstatovao je da je kupac od predviđena 22,5 miliona maraka uložio svega 1,6 miliona maraka. Agencija za privatizaciju zatim je pokrenula postupak raskida ugovora, ali su Stanići, koristeći pravosudne mehanizme, uspjeli taj postupak odugovlačiti, dok su u međuvremeno prodavali imovinu Feroelektra, a novac preusmjeravali svojim privatnim firmama. Tek deset godina nakon potpisivanja ugovora, Općinski sud u Sarajevu presuđuje da Stanići nisu investirali ugovoreni novac, te je naloženo raskidanje ugovora o privatizaciji Feroelektra.
Istovremeno, Općinski sud u Sarajevu, presudom iz avgusta 2014. godine, odbija zahtjev Stanića da im se isplati novac koji su investirali.
"Općinski sud smatra da Agencija za privatizaciju FBiH nije bila dužna Stanić-investu vraćati sredstva koja joj nisu ni data, a koja je ta kompanija investirala u Feroelektro", navedeno je u presudi iz 2014. godine.
Stanići su se, potom, žalili Kantonalnom sudu u Sarajevu koji je 15. decembra 2014. godine potvrdio prvostepenu presudu, čime su Stanići "pravosnažno" izbačeni iz Feroelektra. Međutim, bez obzira na presude, ovi biznismeni bliski HDZ-u nastavili su upravljati Feroelektrom.
Samo na osnovu iznajmljivanja nekretnina koje su bile u vlasništvu Feroelektra, Stanići su tokom 2015. godine inkasirali oko 1,6 miliona maraka. Među "zakupoprimcima" kojima su Stanići iznajmili Feroelektrovu, dakle, tuđu imovinu bio je i konzulat Republike Hrvatske u BiH.
Kako bi dodatno odugovlačili "povratak" Federacije BiH u Feroelektro, Stanići su od Vrhovnog suda Federacije zatražili reviziju presuda Općinskog i Kantonalnog suda u Sarajevu. Međutim, 28. juna 2016. godine, Vrhovni sud Federacije BiH odbija Staniće te potvrđuje presude u korist Agencije za privatizaciju FBiH. Odmah nakon toga, Federacija preuzima kontrolu nad ovim preduzećem, ali kompanija Stanić-invest upućuje apelaciju Ustavnom sudu BiH.
SUDIJSKI DOGOVOR
Iako je njihova apelacija bila nepotpuna, Ustavni sud BiH, na insistiranje sudije Mate Tadića zatražio je u ljeto ove godine dodatnu dokumentaciju od apelanta. I konačno, u oktobru ove godine, apelacija Stanić-investa koji je u međuvremenu promijenio ime u "Sa Dagitim", dolazi na dnevni red Ustavnog suda BiH.
Tada na scenu, prema informacijama Žurnala, stupa Mato Tadić koji u "pregovaračkom postupku" dogovara sa Seadom Palavrić da on odbije apelaciju sudija Suda BiH protiv VSTV-a, a koja se odnosi na ocjenjivanje državnih sudija, a da bošnjačka članica Ustavnog suda i bivša funkcionerka SDA podrži apelaciju Stanić-investa, odnosno "Sa-Dagitima".
Vodeći se tim dogovorom, na istoj sjednici apelacija državnih sudija protiv VSTV-a je odbijena, dok je apelacija Stanić-investa prihvaćena. Mirsad Ćeman nije podržao je tu odluku Ustavnog suda BiH. No, to nije promijenilo ishod.
"Ustavni sud smatra da je u okolnostima konkretnog slučaja na apelanta, radi ostvarenja zakonitog cilja, stavljen neprimjeren /prevelik/ teret, odnosno da nije postignuta pravična ravnoteža između zaštite apelantove imovine i zahtjeva javnog interesa", naveo je Ustavni sud BiH u obrazloženju svoje odluke kojom je prihvaćena apelacija Stanić-investa.
Pojednostavljeno, Ustavni sud je utvrdio da je Agencija za privatizaciju FBiH neprimjereno, putem pravosudnih institucija, od Stanića tražila da ispune ugovore o privatizaciji Feroelektra.
