Piše: Slobodan Vasković
Dragan Čović je jedini istinski multietnički lider u
BiH. Ima dvije stranke: HDZ, koju čine Hrvati i SNSD, kojeg čine Srbi.
Njegova politika je vrlo konzistentna: preko HDZ-a
zastupa hrvatske nacionalne interese, a preko SNSD-a zastupa takođe hrvatske
nacionalne interese.
Čović nije samo multietničan, već je i suveren. Vlada
suvereno sa tri Vlade: federalna mu je nestabilna, Savjet ministara relativno
stabilan, a Vlada RS je skroz stabilna.
Čović čini i pola predsjedništva BiH, jer vrijedi za
dvojicu. On je hrvatski član Predsjedništva BiH, a SNSD ga je imenovao članom predsjedništva BiH koji zastupa interese RS.
Uz Izetbegovića i Ivanića, Predsjedništvo BiH tako ima
četiri člana. Što je promjena Ustava BiH na mala vrata.
Izetbegović i Ivanić nikada ne mogu preglasati Čovića,
jer je to odnos 2:2. Što je dobro za BiH. Posebno za Srbe. Jer ih Čović uvijek
štiti.
Zato je i naložio održavanje referenduma o odlukama
visokog predstavnika, ali samo na teritoriji RS. Kako bi pokazao da su Srbi
faktor. I kako bi od faktora ponešto priskrbio i za hrvatski nacionalni
interes. Recimo BiH bez entiteta, čemu teže Hrvati.
Čović je vrlo obziran prema Srbima. Nikada ih ne
provocira. U Kninu sluša ustaške pjesme, ali niko ga nije vidio da ih pjeva.
Možda „u sebi“, ali to je već teško dokazivo.
Nakon toga ne ode u Prebilovce, što je i logično. Noć
ranije baš se do kasno pjevalo. Ali
stigne na ručak u Karaotok. Da oda počast kleropolitičkom vrhu SNSD-a, koji
nije rekao ni riječ o Tompsonu. Ni mimohodu. Kako ne bi difamirali člana predsjedništva Čovića koji predstavlja RS. I tako umanjili značaj referenduma za hrvatske
nacionalne interese. Za koje se Srbi bore.
Čović ima fine manire, uvijek je smiren, pravi
džentlmen, nikada ne viče, posebno ne psuje, nikada ne vrijeđa. Međutim (a to
mu je mana), ne radi mnogo na informisanju naroda koji predstavlja. Srpskog.
Zadovoljio se time što su Vrh RS i SNSD potpuno
svjesni i opredijeljeni da snažno rade „Za Zagreb“, iako je biračko im tijelo i
dalje pogrešno ubijeđeno da je sve što se dešava „Za Beograd“.
Biračko tijelo, srpsko, stalno je u zabludi: gledaju
susret Vučića i Dodika u Beogradu i misle da se tu pričalo o unapređenju odnosa
Beograda i Banjaluke. A ti sastanci su u stvari pokušaj unapređenja
srpsko-hrvatskih odnosa.
Interesantno je i da je Vučić jedno vrijeme bio u
zabludi. Prosti Srbi. Ali je shvatio. Zato i nema potrebe da upućuje neki
demarš Kolindi zbog mimohoda. Samo izignoriše Dodika na Rači i poslao je oštru
diplomatsku poruku Zagrebu.
Čović se mnogo i ne
brine oko neinformisanosti svog srpskog puka. Bitno mu je da je „elita“
upućena. Kuda ide autoput „Za Z“.