Njegovim imenovanjem za dekana je prekršen Statut Univerziteta u Banjaluci, što jeste bilo problematično, zbog čega je Senat univerziteta promptno zatražio izmjene Statuta od Ministarstva prosvjete i kulture. Izmjene Statuta se usvajaju, a nezakonito imenovanje Ćeranića za v.d. dekana se formalno pokriva
Fakultet bezbjednosnih nauka (FBN) u Banjaluci je 6. marta obilježio godišnjicu postojanja. Na čelu FBN-a je Predrag Ćeranić, udarna igla poropagandističkog tima Milorada Dodika, koji je i savjetnik ministra unutrašnjih poslova RS Dragana Lukača.
Godinama se Ćeranić za račun vlasti u RS bavi spinovanjem i podmetanjima protiv političkih protivnika i kritičara vlasti.
Kao takav, izrazito politički opredijeljen, Ćeranić nikako nije trebalo da postane dekan FBN-a.
Ako se zanemari ovaj etički aspekt, koji jeste veoma bitan, ali nije opredjeljujući za izbor dekana na fakultetima, kao i čisto politička pozadina Ćeranićevog imenovanja, jer je na tu poziciju došao po nalogu vrha vlasti u RS, postoje formalne prepreke zbog kojih se on nikako nije mogao naći na toj funkciji. Riječju, Čeranićevo imenovanje je nelegalno i to iz više razloga.
NELEGALNE ODLUKE
Njegovim imenovanjem za dekana FBN-a prekršen je Statut banjalučkog Univerziteta, član 57., tačka 2., u kojem je jasno navedeno da se na mjesto dekana mogu imenovati samo vanredni i redovni profesori. Ćeranić ima zvanje docent, koje je dobio krajem 2016. godine, pod vrlo čudnim okolnostima.
Sama konkursna procedura, prema kojoj je Ćeranić izabran u zvanje docenta, sporna je zato što je konkurs trebalo da bude raspisan na prijedlog nastavno–naučnog vijeća FBN-a, koji u to vrijeme nije ni postojao niti je bio upisan u Registar visokoškolskih ustanova. U to vrijeme FBN nije imao ni dozvolu za rad Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, čime nisu ispunjeni uslovi iz člana 20. Zakona o visokom obrazovanju u Republici Srpskoj.
Njegovim imenovanjem za dekana je prekršen Statut Univerziteta u Banjaluci, što jeste bilo problematično, zbog čega je Senat univerziteta promptno zatražio izmjene Statuta od Ministarstva prosvjete i kulture. Izmjene Statuta se usvajaju, a nezakonito imenovanje Ćeranića za v.d. dekana se formalno pokriva.
To, međutim, ne znači da je Ćeranićevo imenovanje sada legalno. Činjenica je da je izvještaj Komisije, koja je predložila Ćeranića za dekana FBN, od 8. marta prošle godine nezakonit, jer jedan od članova komisije nije imao univerzitetsko zvanje, već samo interni izbor na Kriminalističko-policijskoj akademiji u Zemunu, koja je akreditovana kao Visoka škola-akademske studije. To dokazuje i potvrda Ministarstva prosvjete Srbije, u kojoj se decidno kaže da je KPA akreditovana kao Visoka škola akademskih studija u Srbiji i da nije akreditovana kao Univerzitet.
KPA iz Zemuna nema rektora, već ima dekana i svi nastavnici sa KPA nisu kompetentni da izvode nastavu na FBN.
Međutim, oni jesu angažovani kao nastavnici na FBN u Banjaluci, dobijaju solidne honorare, čime su, nema sumnje, nagrađeni jer su predložili Ćeranića za dekana i omogućili njegov nelegalni izbor.
DOBRONAMJERNA KOMISIJA
Jedan od članova Komisije koja je omogućila Ćeraniću zvanje docenta, dr Dragan Mlađan, kao profesor KPA nije bio kompetentan da bude član Komisije, jer nije univerzitetski profesor, a magistrirao je i doktorirao na Fakultetu zaštite na radu, što znači da nije u naučnim vodama oblasti bezbednosti.
Član komisije bio je dr Goran Amidžić, čiji je rad "Društvena struktura i kriminalitet" u potpunosti plagiran. On je koristio dijelova tri različita rada, čije segmente su autori plagIrali u cjelini, a pokradeni profesori javno otvorili proceduru oko plagijata.
Amidžić je diplomirao na Kriminalističko-policijskoj akademiji u Beogradu, a potom je doktorirao na Fakultetu bezbjednosti Univerziteta u Beogradu. Bivši je direktor Visoke škole unutrašnjih poslova u Banjaluci i visoki je oficir u MUP-u Republike Srpske. Amidžić je izabran za docenta na FBN Banjaluka, mada postoje jasni dokazi da je plagirao “svoj” naučni rad.
S obzirom na to da je Amidžić plagirao svoj rad, prepisujući cijele dijelove naučnih radova autora iz Srbije i Hrvatske, ne čudi što su on i ostali članovi Komisije kao naučni rad vrednovali više od 130 novinskih članaka Predraga Ćeranića.
Notorno je da ti članci, objavljeni uglavnom na portalima sa sjedištem u Srbiji, nemaju stručnu niti naučnu relevantnost, već su dnevno-političkog karaktera. Ti članci svakako nemaju veze sa naučnim radom, ali je Ćeranić doktorirao u spinovanju, širenju fake news i govora mržnje prema svima onima koji imaju kritički odnos prema aktuelnoj vlasti u RS, targetirajući ih tako kao potencijalne mete pobirnika režima.
Milan Mataruga, koji je u vrijeme Ćeranićevog imenovanja za dekana FBN-a bio rektor Univerziteta u Banjaluci, smijenjen je prije par mjeseci sa te funkcije. Ne zbog nelegalnog imenovanja Ćeranića, već činjenice da je zasmetao moćnicima iz vlasti koji žele da imaju potpuni monopol nad upravljanjem Univerzitetom.
Akademska zajednica i dalje je nijema u vezi sa ovim slučajem, a jedini je Braco Kovačević, redovni profesor sociologije na Fakultetu političkih nauka, podnio ostavku na članstvo u Senatu zbog Ćeranićevog izbora za dekana FBN-a, jer nije želio da učestvuje u tim prljavim igrama.
Sve žalbe Prosvjetnoj inspekciji RS, koje su uputili neki od profesora, smatrajući da je Ćeranićevim imenovanjem za dekana FBN-a, kao i izborom određenih profesora na tom fakultetu, banjalučki Univerzitet uvučen u blato, ostale su bez ikakve reakcije.
