четвртак, 30. јун 2016.

TRAILER ZA FILM "VLADAR IZ PODZEMLJA": U petak pogledajte film o Mirsadu Kukiću!







“Vladar iz podzemlja”, novi film TV “Žurnal”, objašnjava kako je Mirsad Kukić stekao svoj ogroman društveni i politički uticaj
Ko je Mirsad Kukić?

On je doktor rudarskih nauka, potpredsjednik  SDA i predsjednik Kantonalnog odbora u Tuzlanskom kantonu. Živi u Banovićima. Klanjaju mu se predsjednici, premijeri i ministri iz svih stranaka i političkih opcija. Kontroliše izvršnu i zakonodavnu vlast, sudstvo, obrazovanje, zdravstvo, zapošljavanje... Ima presudan uticaj na energetsku politiku Federacije BiH. Osuđen je za privredni kriminal ali nije odležao niti jedan dan u zatvoru...

“Vladar iz podzemlja”, novi film TV “Žurnal”, objašnjava kako je Mirsad Kukić stekao svoj ogroman društveni i politički uticaj.



Film emitiramo u petak 1. jula, tačno u podne.

(zurnal.info)

Popis/Anadolija/Velike promjene: Kako se mijenjao nacionalni sastav općina (N1)

Popis stanovništva proveden 2013. godine u Bosni i Hercegovini u odnosu na onaj iz 1991. godine pokazao je velika odstupanja u nacionalnom sastavu stanovništva po gradovima i općinama.

U Gradu Sarajevu je prema popisu stanovništva iz 2013. godine 39.954 Bošnjaka više nego 1991. godine. Prema nacionalnom sastavu u Sarajevu živi 222.457 Bošnjaka, u odnosu na 182.503 koliko ih je živjelo 1991. godine na području četiri sarajevske općine.

Istovremeno drastično je smanjen broj Srba i to za oko 60.000.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Sarajevu ih je bilo 92.271 dok je ih je na popisu 2013. u četiri sarajevske općine evidentirano 10.422.

Kako su u međuvremenu Dejtonskim sporazumom od nekadašnjih sarajevskih općina Stari Grad, Novo Sarajevo i Novi Grad odvojeni dijelovi koji se sada nalaze u entitetu RS na tom prostoru prema sadašnjim podacima živi nešto više od 25.000 Srba.

To znači da je u Sarajevu prema popisu 2013. godine u odnosu na 1991. godinu manje 57.075 Srba. Istovremeno je smanjen i broj Hrvata i to za 10.637. Na popisu 1991. godine bilo ih je 24.241, a na popisu 2013. godine 13.607. 

Do strahovitog disbalansa došlo je i u broju posebno Bošnjaka i Hrvata u Banjaluci.  Broj Srba u Banjaluci 2013. godine bio je veći za 58.924 nego na popisu 1991. godine. Sada ih je 165.75, u odnosu na 106.826. 

Istovremeno broj Hrvata je smanjen za 23.922. U Banjaluci ih je 1991. godine bilo 29.026, a prema popisu 2013. svega 5.104. Broj Bošnjaka u Banjaluci smanjen je za 20.877. Prema popisu 1991. evidentirano ih je 28.558, dok ih je na popisu 2013. bilo svega 7.681.

I u Tuzli je došlo do promjene nacionalne strukture. Broj Bošnjaka je povećan za 18.105. Prema popisu 2013. godine bilo ih je 80.744 u odnosu na 62.669 koliko ih je bilo na popisu 1991. godine. 

Istovremeno broj Srba u Tuzli je smanjen za 16.893. Prema popisu 1991. u Tuzli ih je bilo 20.271 dok ih je prema popisu 2013. godine svega 3.378. 

Smanjen je i broj Hrvata u Tuzli i to za 5.002. Prema popisu 1991. godine bilo ih je 20.398, dok ih je na popisu 2013. godine evidentirano 15.396.

Promjena nacionalne strukture evidentirana je i u Zenici. Povećan je broj Bošnjaka i to za 12.629. Prema popisu 1991. godine bilo ih je 80.359, dok ih je na popisu 2013. evidentirano 92.988. 

Za razliku od Bošnjaka broj Srba je smanjen i to za 20.024. Prema popisu 1991. godine bilo ih je 22.433 dok je na popisu 2013. godine u Zenici evidentirano 2.409 Srba.

Istovremno smenjen je i broj Hrvata i to za 14.231. Prema popisu 1991. Hrvata je u Zenici bilo 22.510, dok ih je na popisu 2013. godine 8.279.

Kada je u pitanju Mostar broj Hrvata i Bošnjaka je u porastu, dok je u minisu jedino broj Srba. 

Broj Hrvata u Mostaru se povećao za 8.179. Prema popisu 1991. godine bilo ih je 43.037 dok ih je na popisu 2013. godine bilo 51.216. 

Bošnjaka je više za 2.896, pa ih je tako na popisu 2013. godine 46.752 u odnosu na 43.856 koliko ih je bilo na popisu 1991. godine.

Broj Srba u Mostaru je smanjen za 19.425. Na popisu 2013. godine bilo ih je svega 4.421 u odnosu na 23.846 koliko ih je bilo na popisu 1991. godine. 

Interesantno je i stanje u pojedinim općinama posebno u istočnoj Bosni.  Tako je u Srebrenici smanjen broj Bošnjaka u velikoj mjeri, ali u manjoj i Srba. 

Bošnjaka je u Srebrenici manje za 20.324. Njih je na popisu 1991. godine bilo 27.572, u odnosu na 7.248 koliko ih je registrovano na popisu 2013. godine. 

Srba je manje za 2.287. Njih je na popisu 1991. godine bilo 8.315, dok ih je na onom 2013. evidentirano 6.028. 

Smanjen je i broj Hrvata. U Srebrenici ih je 1991. bilo 38, a prema popisu 2013. upola manje - 16. 

U Prijedoru je za 20.318 Bošnjaka manje nego na popisu 1991. godine kada ih je bilo 49.351. Na popisu 2013. registrovano ih je 29.034.

Smanjen je i broj Hrvata i to za 4.554. na popisu 1991. bilo ih je 6.316, dok ih je 2013. evidentirano samo 1.762. 

Istovremeno je povećan broj Srba i to za 8.314. Njihov broj 2013. bio je 55.895, dok ih je na popisu 1991. bilo 47.581. 

I u Višegradu je došlo do smanjenja broja Bošnjaka. Njih je za 12.428 manje 2013. godine u odnosu na popis 1991. godine. Naime, 1991. godine u Višegradu je bilo 13.471 Bošnjaka, a prema popisu 2013. ih je svega 1.043. 

Istovremeno je povećan broj Srba i to za 2.595. na popisu 2013. ih je bilo 9.338 u odnosu na 6.743 koliko ih je bilo 1991. 

Interesantno je da je broj Hrvata u Višegradu veći za jednog. Naime, 1991. godine bilo ih je 32, a 2013. godine 33.

Općine u BiH u kojima ne žive Srbi, Hrvati ili Bošnjaci

U nekoliko općina u Bosni i Hercegovini nema jednog ili dva konstitutivna naroda, Bošnjaka, Srba ili Hrvata.

Tako u Bužimu živi 9.818 Bošnjaka i jedan Hrvat. Nema nijednog Srbina.
U općini Dobretići u kojoj živi 1.629 stanovnika 1.626 su Hrvati. Na popisu iz 2013. godine jedna stanovnica se izjasnila kao Srpkinja. U Dobretićima ne živi nijedan Bošnjak.
U federalnom dijelu Foče živi ukupno 1.933 stanovnika od kojih su 1.762 Bošnjaci i 145 Srba, bez ijednog Hrvata.
Od 79 stanovnika Istočnog Drvara njih 78 su Srbi i samo jedan Hrvat, bez ijednog Bošnjaka.
U Kupresu u bh. entitetu Republika Srpska živi 300 Srba bez ijednog Hrvata i Bošnjaka.
Ista situacija je i u Petrovcu, također u Republici Srpskoj, u kojem živi 361 osoba, bez ijednog Hrvata i Bošnjaka.
U općini Ribnik živi ukupno 6.048 stanovnika. Njih 6.018 su Srbi i 11 Hrvata. U ovoj općini nema Bošnjaka.

Popis: Banjaluka i Mostar

Rezultati popisa pokazali su da u Banjaluci živi 185.042 stanovnika

Od tog broja Bošnjaka je 7.681, Hrvata 5.104, Srba 165.750, nije se izjasnilo njih 2.733, a kao ostali izjasnilo se 3.437 stanovnika Banjaluke.

U Mostaru živi 105.797 stanovnika. 


Bošnjaka je 46.752, Hrvata 51.216., Srba 4.421, nije se izjasnilo njih 1312, dok se 1910 izjasnilo kao ostali.

N1: Popis otkrio koliko Srba živi u Sarajevu

Danas objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine pokazali su velike promjene u strukturi stanovništva brojnih područja u Bosni i Hercegovini.

Broj stanovnika na nivou države je dramatično opao, a najveći broj ljudi i danas živi na području grada Sarajeva - 275.524. Poredeći ove s rezultatima iz 1991. godine, može se primijetiti ogroman pad broja stanovnika Sarajeva, a razlog je administrativne prirode.

Naime, danas objavljeni rezultati za Sarajevo odnose se na četiri gradske općine: Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad i Novo Sarajevo. Stoga je broj stanovnika najvećeg bh. grada skoro dvostruko manji bez brojeva općina koje danas nisu u sastavu grada: Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Pale, Trnovo, Vogošća.
Tako se dolazi do podatka da danas u Sarajevu uzimajući u obzir rezultate iz četiri gradske općine živi ukupno 10.442 Srba dok je broj stanovnika srpske nacionalnosti na istom području 1991. godine iznosio 92.271. 

Napominjemo, rezultati se odnose na četiri općine koje se danas smatraju dijelovima grada Sarajeva.

U nastavku pogledajte kako se broj stanovnika prema nacionalnoj strukturi mijenjao između dva popisa: 1991 i 2013. godine.

Centar Sarajevo 55.181 (2013)
Bošnjaci: 41.702
Srbi: 2.186
Hrvati: 3.333
Ostali: 6.203
Nisu se izjasnili: 1.617

Centar Sarajevo 79.286 (1991)
Bošnjaci: 39.761
Srbi: 16.631
Hrvati: 5.428
Ostali: 4.436
Jugosloveni: 13.030

Novo Sarajevo 64.814 (2013)
Bošnjaci: 48.188
Srbi: 3.402
Hrvati: 4.639
Ostali: 6.655
Nisu se izjasnili: 1.893

Novo Sarajevo 95.089 (1991)
Bošnjaci: 33.902
Srbi: 32.899
Hrvati: 8.798
Ostali: 4.391
Jugosloveni: 15.099

Novi Grad Sarajevo 118.553 (2013)
Bošnjaci: 99.773
Srbi: 4.367
Hrvati: 4.947
Ostali: 7.174
Nisu se izjasnili: 2.103

Novi Grad Sarajevo 136.616 (1991)
Bošnjaci: 69.430
Srbi: 37.591
Hrvati: 8.889
Ostali: 5.126
Jugosloveni: 15.580

Stari Grad Sarajevo 36.976 (2013)
Bošnjaci: 32.794
Srbi: 467
Hrvati: 685
Ostali: 2.434
Nisu se izjasnili: 547

Stari Grad Sarajevo 50.744 (1991)
Bošnjaci: 39.410
Srbi: 5.150
Hrvati: 1.126
Ostali: 1.684

Jugosloveni: 3.374

KOLIKO NAS JE OSTALO: Srba manje 280 hiljada, Hrvata 217 hiljada a Bošnjaka 142 hiljade!

preneseno sa portala Slobodna Bosna

Foto: Milutin Stojčević/Slobodna Bosna
Agencija za statistiku BiH napokon je objavila rezultate popisa stanovištva provedenog 2013. godine, a ovo su najvažniji podaci koji se odnose na nacionalnu strukturu (pre)ostalog stanovništva BiH.
Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku, ukupan broj stanovnika u BiH trenutno iznosi 3.531.159 i u poređenju s popisom iz 1991. godine, broj stanovnika u BiH smanjen je za 875.000!

BiH je dakle u posljednjih 20-ak godina izgubila 20 posto stanovnika, što je najveći demografski pad u posljednjih sto godina a istovremeno i najveći demografski pad na prostoru ex Jugoslavije.

Nepunih 15 posto od ukupnog broja nedostajućih stanovnika stradalo je u ratu, a 85 posto izgubljeno je usljed nepovoljnog vitalnog indeksa (veći broj umrlih od rođenih) i kontinuiranog iseljavanja stanovništva, najprije zbog ratnih strahota čiji je sastavni dio i monstruozni plan etničkog čišćenja, a potom i zbog poratnog siromaštva, nezaposlenosti i osjećaja socijalnog i političkog beznađa.

Od ukupnog broja današnjih stanovnika BiH, 1.764.000 izjasnili su se kao Bošnjaci, 543.000 kao Hrvati, 1.085.000 kao Srbi, a 129.000 kao Ostali.

BiH je 1991. godine imala 875.000 stanovnika više nego danas, a prema provedenom popisu 1991. godine, Bošnjaka je bilo 1.902.000, Hrvata 760.000, Srba 1.366.000, dok je Ostalih bilo 347.000.

Najviše nedostaje onih kojih je 1991. godine bilo najmanje, dakle Ostalih: bilo ih je 347.000, a danas ih je 129.000, što znači da je Ostalih danas manje 219.000!

No, u apsolutnom iznosu najveći demografski gubitak pretrpjeli su Srbi: bilo ih je 1.366.000, a danas ih je 281.000 manje, dakle 1.085.000.

Na trećem mjestu po apsolutnom a drugom po relativnom padu nalaze se Hrvati. Kod popisa 1991. godine, bilo ih je 760.000 a danas ih je 543.000, odnosno 217.000 manje.

I Bošnjaka je manje nego ih je bilo 1991. godine, no u konačnom zbiru Bošnjaci su pretrpjeli znatno manji populacijski pad u poređenju s Ostalim, Srbima i Hrvatima.

Bošnjaka je 1991. godine bilo 1.902.000 a danas ih je 1.760.000, što je pad za nešto više od 142.000.

Nažalost, negativni trend se nastavlja, osobito na prostoru Republike Srpske.

Prema podacima Agencije za statistiku, Bosna i Hercegovina posljednjih godina konstantno bilježi negativan prirodni prirast, što znači da je godišnji broj umrlih osoba veći od broja živorođene djece. Taj trend je evidentan još od 2009. godine.

Tokom prošle godine u BiH su rođene 30.684 bebe, a umrle su 35.662 osobe, što znači da je prirodni priraštaj bio negativan za 4.978 osoba.

Taj negativni trend je osobito izražen u Republici Srpskoj: broj umrlih u RS bio je za 5.702 osobe veći od broja rođenih, a demografi ističu da je u 2015. zabilježena najniža stopa prirodnog priraštaja od nastanka RS.

OVO SU ČINJENICE:

- U Bosni i Hercegovini je 3.531.159 stalnih stanovnika. Od ukupnog broja stanovnika 50,4 posto čine žene, a 49,06 muškarci. Omjer muške i ženske populacije je skoro identičan.

U FBiH živi 2.219.220 stanovnika, što je 62,85 posto ukupnog stanovništva, a u RS-u 1.228.423 stanovnika, što je 34,79 posto stanovništva. U Brčko Distriktu živi 83.516, što je 2,37 posto ukupnog stanovništva.

- Gustina naseljenosti - 68,9 stanovnika po kvadratnom kilometru.

-Najveći grad je Sarajevo sa 275.524 stanovnika (u četiri gradske općine), zatim Banja Luka sa 185.042,  Tuzla sa 110.979 stanovnika, Zenica 110.663, Bijeljina 107.715 i Mostar sa 105.977 stanovnika.

- Nacionalna struktura stanovništva: 50,11% Bošnjaka, 15,43% Hrvata,  30,78%. Srba,  0,77% stanovništva se nije izjasnilo.

- U FBiH živi 74 posto Bošnjaka, 22,4 posto Hrvata i 3,60 posto Srba.

- U Republici Srpskoj živi 81,51 posto Srba, 2,41 posto Hrvata i 13,99 posto Bošnjaka.

- U Distriktu Brčko živi 42,36 posto Bošnjaka, Hrvata 20,66 i Srba 34,58 posto.

- Bosanski jezik govori 52,86 posto građana, 14,6 posto govori hrvatski, a 30,76 posto govore srpski jezik. Ostale jezike govori 1,57 posto građana . U BiH živi 2,82 posto nepismenog stanovništva.

-Prosječna starost stanovništva BiH je 39,5 godina

- Obrazovna struktura stanovništva: 51,1 posto građana BiH ima završenu srednju školu. 21,4 posto stanovništva ima završenu osnovnu školu, a 3,2 posto višu i 9,6 posto visoku školu.

SDS: Spisak kandidata za odbornike u Skupštini Grada Banjaluka

piše: Slobodan Vasković

Sve stranke su objavile svoje kandidatske liste odbornika za Skupštinu Grada Banjaluka, osim Srpske demokratske stranke. 

Pošto to SDS nije učinila, objaviću ja, da javnost ima uvid za koga može da glasa 2. oktobra u Banjaluci. 

Lista je usvojena prije tri dana na sjednici Gradskog odbora SDS sa 76 glasova za, tri protiv i tri suzdržana glasa. 

Nosilac liste je predsjednik Gradskog odbora Banjaluka Predrag Vulin.






среда, 29. јун 2016.

Krah Ivanićevog “Liderskog puča”; Srbi u izolaciji, slijedi potpuna marginalizacija

piše: Slobodan Vasković

Mladen Ivanić najveći je krivac zbog toga što su Srbi ponovo označeni kao glavni kočničari BiH na njenom evropskom putu. Pozitivnog odgovora na zahtjev BiH za članstvo u EU, kako danas stvari stoje, neće zadugo biti. Ne desi li se kakvo veliko iznenađenje u narednim satima.

Odbijanje adaptacije SSP-a katastrofalna je poruka EU; što je još gore, to, praktično znači, gubitak aranžamana sa MMF-om i drugim svjetskim finansijskim institucijama.

Para teško da će biti, to su, vrlo suptilno, u zajedničkoj izjavi podvukli Morin Kormak, ambasador SAD u BiH i Lars Gunar Vigemark, šef delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH 

“Prilagodba SSP-a i prihvatanje zahtjeva za članstvo će biti ključno za stvaranje uslova pod kojima će se program MMF-a održati i u narednim godinama, i to je jako važno. Međunarodna zajednica sveukupno planira osigurati više od 2 milijarde eura kako bi pomogla BiH u naredne tri do četiri godine. Od toga će otprilike 850 miliona eura biti direktna budžetska podrška, a 1,3 milijarde eura će biti usmjerene na ulaganja u infrastrukturu. Sve ovo zavisi od toga da li će BiH biti na stabilnom političkom putu ka Evropi”, navedeno je u zajedničkoj izjavi.

Kako BiH nije na stabilnom putu ka EU; Tačnije, trenutno, nije ni na kakvom putu, jasno je da para neće biti. Slijedi multipliciranje ekonomskih, finansijskih… problema, dalja erozija društva ka teškom siromaštvu, dodatna politička radikalizacija, kako međuetnička, tako i unutarentitetska.

Adaptaciju SSP-a trebalo je prihvatiti, nikako je vezati za popis, jer su to dvije različite platforme; Uostalom prihvatanjem adaptacije SSP-a, srpski političari izvršili bi dodatni pritisak u vezi sa nametanjem metodologije popisa, demonstrirajući na taj način privrženost EU integracijama, uprkos političkim smicalicama; Vrlo, najblaže rečeno, nekorektnim, jer je sve zakuhao Dragan Čović, koji je naložio svom podređenom HDZ-ovcu Velimiru Jukiću da nametne metodologiju za koju je bio ubijeđen da je srpski političari neće prihvatiti.

Čović je imao za cilj sučeljavanje srpskih i bošnjačkih političkih elita, primarno SDA i Saveza za promjene, kako bi na tom raskolu uzdrmao BiH, radikalizovao odnose u njoj, on povratio političku dominaciju i, na kraju, pokušao uvesti svog partnera Milorada Dodika u vlast na bh. nivou. 

Umjesto da se direktno suprotstavi Čoviću, ukaže na pokušaj izazivanja Krize u BiH i Krize u bošnjačko-srpskim odnosima, Ivanić je cijelu situaciju oko popisa pokušao iskoristiti kako bi sebe proizveo u Nacionalnog Lidera Srba u BiH.

Njegov pokušaj “Liderskog puča” otpočeo je posjetom Beogradu, 31.05. o.g., susretima sa Tomom Nikolićem i Aleksandrom Vučićem i patetičnom, jeftinom populističkom izjavom da se “Srbi ponovo osećaju usamljeni” i da strahuje od nastavka preglasavanja u organima BiH, “koje je počelo odlukom o popisu, kao i od ugrožavanja nacionalnih interesa Srba u BiH”.

Nakon toga, Ivanić je krenuo u približavanje Dodiku, pokušavajući ga upregnuti u svoja kola, ne razumijevajući da su Vučić i Dodik upregli njega, kako bi spašavali Dodikovu potopljenu političku poziciju. Uslijedila je najava nepriznavanja popisa i vrlo konkretno odbijanje adaptacije SSP-a. Čiji su autori Dodik i Ivanić.

Obojica su gledali sitan šićar, prebacivali lopticu jedan drugom, da bi na kraju obojica politički promašili. 

Ne postoje mljekari i poljoprivrednici samo u RS, već i u Federaciji BiH i u Distriktu Brčko, a ako ćemo pošteno, ne bi bili ni ugroženi da je Vlada RS prethodnu deceniju vodila odgovornu agrarnu politiku. Umjesto toga, vodili su politiku uništenja agrara i svega vezanog za taj sektor, potpuno ga devastirali, a danas pričaju i tvrde kako bi on bio ugrožen adaptacijom!

Da li je Ivanić slijep, gluh ili dementan do mjere da se ne sjeća šta se u ovoj grani dešavalo i dešava već dugih deset godina?! 

Očito jeste; Da je drugačije podržao bi adaptaciju, ne čekajući stav Vlade RS, koji bi bio, bez sumnje, negativan. I to iz dnevnopolitičkih i nikakvih drugih razloga. I Ivanić je prihvatio takvu igru, pokušavaju da se izvuče od preuzimanja odgovornosti za teške odluke, koje kratkoročno mogu da izazovu određene potrese, ali dugoročno su vrlo pozitivne i za BiH i za RS.

Da bi neko bio Lider, Državnik, Taj mora da preuzme Odgovornost.

Ivanić nije sposoban za takav čin. Preslab je, ma šta on mislio o sebi.

Epilog Ivanićevog “Liderskog puča” je potpuni krah, ali posledice tog pokušaja po Srbe u BiH su katastrofalne: Srbi sada jesu zaista usamljeni i pod teškom optužbom da su minirali put BiH ka EU. I bez ičije podrške. 

Najlicemjernije je što sada Čović, (koji je sve produkovao, nepogrešivo računajući na Ivanićevu kratkovidost i Dodikov dnevnopolitički merkantilizam, sadržan u principu “klanja vola zbog kile mesa”), likuje i tvrdi da je za zastoj na EU putu kriv srpskosrpski unutrašnji sukob.

Međutim, Čović i ima razloga da likuje: bacio je Ivanića i Dodika na koljena, a da uopšte nije zamahnuo rukom. Zamahnuo je Jukićem. I pri tom, što je zaista nevjerovatan cinizam, još čvršće Dodika vezao uz sebe i svoju politiku, jer u svem ovom galimatijasu, šanse za raspad vladajuće bh. koalicije rastu. One još uvijek nisu velike, ali rastu i to je činjenica. 

Od štete po Srbe u BiH, od štete BiH, ni Beograd nema nikakve koristi. Dapače. Zato Vučićeva nečasna uloga u pokušaju razvaljivanja Saveza za promjene, (u čemu je djelimično uspio, jer je Ivanić van te grupacije), ukazuje da on nije prijatelj Republike Srpske, u šta se kune. 

Njegovi kratkovidi politički potezi, nisu samo odraz dezorijentisanosti, nesnalaženja i nedostatka bilo kakve čvršće vizije za Srbiju, već su bumerang, koji se Srbiji višestruko štetno vraća.

Ivanićev pohod na poziciju Nacionalnog Lidera Srba u BiH je završen: stradali su svi koji su u njemu direktno učestvovali - i Vučić i Dodik; Stradao je i narod koji nezaustavljivo ide u agregatno stanje sveopšte bijede, stradale su i BiH i RS i Srbija.

Čović jeste sve započeo, ali njegovo je bilo da pokuša, jer suština politike HDZ-a jeste da BiH nikada ne zaživi, a kao glavni preduslov za uspjeh svog cilja vidi permanentni sukob Bošnjaka i Srba. Čović je i ovaj put uspio, jer Srbi u BiH, nažalost, nemaju lidere u Ivaniću i Dodiku, već ofucane konformiste, nesposobne za bilo kakvo dublje, ozbiljnije promišljanje o bilo čemu, sem vlastitom sitnom interesu.

Sa ovakvim liderima, Srbi nisu “usamljeni”, oni su potpuno izolovani od svijeta progresa. I osuđeni, kao narod, na apsolutnu marginalizaciju.


  

   


уторак, 28. јун 2016.

EXIT: Vasković 10. jula na Main stage

piše: Slobodan Vasković 


Moj sin, Nemanja Vasković, 10. jula  nastupa na EXIT-u, ovoga puta na Main stage. Nemanja, koji godinama nastupa kao DJ pod imenom Jung B, ove godine će nastupiti u okviru Bassivity showcas, što će biti prvi domaći showcase na EXIT-u ikada. Osim njega, Bassivity showcase predstavljaju VIP, Struka, Sivilo, Kendi, Arafat, Rimski, Coby, Dripac, Dotbwoii, Furio Đunta i Oneya.

Posle ekipe koju je okupio Bassivity, na Main stage nastupaju stranci- Gramatik, Stormzi, Wiz Khalifa, a vrhunac te večeri na EXIT-u je nastup britanskog brejk bit benda The Prodigy. 

The Prodigy su se prvi put pojavili na andergaund sceni početkom 90-tih godina prošlog vijeka i ubrzo su doživjeli veliku popilarnost i postali poznati u cijelom svijeti. Neke od njihovih najpopularnijih pjesama su Charly, Out of Space, No Good (Start the Dance), Voodoo People, Firestarter, Breathe, Girls и Smack My Bitch Up.

Jung B
Nemanja je i ranije nastupao na EXIT-u, a ove godine nastupa na Main stage, zahvaljujući izdavačkoj kući Bassivity. Radi se o prvoj i najvećoj  hip hop izdavačkoj kući u regionu, iz koje su izašla neka od najznačajnijih imena i albuma današnje regionalne scene. 

Takođe je prva izdavačka kuća koja je distribuirala hrvatska i bosanska hip hop izdanja u Srbiji. 

Produkcijski tim Bassivity je, osim niza klasika na domaćem terenu, jedina ovdašnja produkcija koja je svoje djelovanje preselila na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država i kroz svoju poslovnu jedinicu i studio u New York-u sarađivala sa najvećim zvjezdama ovog žanra na globalnom nivou, kao što su Rick Ross, French Montana, Lil Durk, Fetty Wap, Reakwon, Maino...

Bassivity 15 godina od osnivanja nastavlja da  formira nove generacije izvođača, pomjerajući granice uticaja ka mladim ljudima.

Nemanja godinama nastupa kao DJ rep benda "VIP". jednog od kultnih beogradskih rep bendova, a u poslednje dvije godine imao je i niz nastupa sa Struok i Rexonom, jednim od frontmena VIP-a. Takođe, kao DJ izgradio je i vlastitu karijeru. 

Jedan od najuglednijih svjetskih listova "Njujork Tajms", najčitaniji časopis u SAD i dobitnik rekordnih 117 Pulicerovih nagrada, objavio je listu najboljih festivala na svetu, gdje se novosadski "Exit" našao među prvih pet, jednako rangiranih. (B/92, 17.06.2016.)

Vasković nastupio na EXIT-u (14. 07. 2013.)

Piše: Slobodan Vasković 

Nemanja, moj sin, prošle noći nastupio je na EXIT-u, na Jack Daniels Stage-u pred nekoliko hiljada ljudi. Par stotina ljudi je ostalo ispred stejdža, jer nije imao kapacitet da ih primi. Osim Nemanje, koji nastupa kao DJ pod imenom Jung B, na Jack Daniles Stage-u prošle noći su nastupili i Lita Vega II, Jelena Gavrilović, Jack Zvezda – Iva Arifaj, Vatra...

Na istoj sceni nastupio je i pretprošle godine. Na tom EXIT-u je Nemanja, uz Marka Nastića, čuvenog beogradskog DJ-a, bio izvođač sa najviše bukinga.

Nemanja se didžeingom se profesionalno bavi od 2006. godine.   
Oficijelni je DJ beogradske hip-hop grupe V.I.P., jednog od najuticajnijih rep bendova u poslednjoj deceniji. Sa njima će nastupiti kao hedlajner na glavnoj bini Beer Fest-a, koji će se održati u avgustu ove godine u Beogradu.

Nemanja je do sada imao niz samostalnih nastupa na festivalima Exit, Share conference, Adria music conference  (Umag), Umagination  (Umag), Sinestezija  (Herceg Novi), Fresh Island Fest  (Zrće), Hideout Festival (Zrće), Amsterdam Dance Event  (Holandija), u okviru pratećih programa Sarajevo Film Festivala, Trenchtown  (Subotica), Hartera  (Rijeka), Soundwave  (Zagreb), Spring Rap Tour  (Ljubljana), Svi Kao Jedan (Beograd), Cinema City (Novi Sad), te koncerata sa V.I.P.-om u skoro svim gradovima u regionu.