уторак, 14. април 2015.

"Obnova" u mraku

piše: Slobodan Vasković

Prema šturim podacima, koji su procurili u javnost, ukupno je za saniranje šteta od poplava po različitim osnovama prikupljeno oko 107 mil KM (Fond solidarnosti , račun za posebne namjene Ministarstva finansija i opštem deviznom računu zaključno sa danom 08.04.2015. godine).

Međutim, niko ne zna gdje su ta sredstva i kako se troše pare. Prema Zakonu, Upravni odbor Fonda solidarnosti odlučuje o trošenju sredstava. Do sada je bilo pet sjednica UO  Fonda solidarnosti, ali ni nakon jedne nije objelodanjena struktura troškova.

Član UO Fonda je Zoran Tegeltija, ministar finansija u Vladi RS i on, po svemu sudeći, jedini zna gdje i kako se novac namijenjen poplavljenima troši. Niko drugi, po svemu sudeći, pojma nema; premijerka Željka Cvijanović ponajmanje. Krenimo redom.

Osim što je u potpunosti centralizovao način korištenja budžetskih sredstava, Tegeltija stopostotno kontroliše  finansijske tokove prikupljanja sredstava za pomoć poplavljenima u RS (u majskim i avgustovskim poplavama iz 2014. godine).

Kontroliše sve: priliv/odliv sredstava, dinamiku isplate, a što je najvažnije i izvršioce radova.

Nespremnost
Vlada RS je u prethodnim godinama nedomaćinski spiskala sva sredstva budžetske rezerve i sredstva od privatizacije “Telekoma”, sa posebnog računa, uglavnom na neisplative projekte i administraciju.

Za vrijeme nezapamćene prirodne katastrofe, koje su 2014 godine zadesila RS/BiH, ispostavilo se da Vlada RS nema ni pfeninga i postavilo se pitanje na koji način obezbijediti sredstva za sanaciju šteta od poplava?!
Tegletija je, kao glavni mozak finansijskih tokova, osmislio i pred Narodnom skupštinom RS predložio ideju da se po principu "solidarnosti građana" uvede novi namet na džepove građana pod nazivom "doprinos solidarnosti".

Zamišljeno je da stanovnici Republike Srpske, mjesečnim izdvajanjima od svojih ličnih prihoda, solidarno doprinesu ugroženima, što nije sporno, ali se postavlja pitanje odgovornosti Vlade RS za promašene investicije u prethodnom period; Investicije koje nisu dovele do povećanja privrednih aktivnosti, već su ih, naprotiv, smanjile. Megalomanski projekti Vlade RS, koji su finansirani iz sredstava poreskih prihoda, se nisu ni ostvarili, a i oni koji su započeti nisu isplativi u smislu povarata uloženih sredstava! Da jesu ne bi Vlada RS ni uvodila doprinos solidarnosti, već bi iz budžeta iznašla potreba sredstva za pomoć ugoženima.

Naravno, nikome nija palo na pamet da ponese odgovornost, a novi namet građanima spinovan je kao veliki doprinos Vlade RS i prikazan kao pobjeda izvršne vlasti.

Fond
Osmišljen je Fond solidarnosti, još jedna famozna institucija kojom upravlja ministar finansija. Alat za upravljanje je Zakon o Fondu solidarnosti.

Zakonom o Fondu solidarnosti za obnovu Republike Srpske utvrđuje se način sanacije štete u polavama. Prema zakonu, zamišljeno je da se  sredstva u Fond prikupljaju po osnovu posebnog doprinosa za solidarnost, sredstva od poreza na upotrebu, držanje i nošenje dobara; naknada za korišćenje prirodnih resursa za proizvodnju električne energije, budžetskih i kreditnih sredstva RS i lokalnih zajednica, kao i donacije i pomoći različitih subjekata.

Poseban doprinos za solidarnost predstavlja namjensko sredstvo, koje se obezbjeđuje iz neto dohotka od ličnih primanja fizičkih lica, isplaćenih penzija i vlastitih sredstava isplatioca dohotka. On iznosi 3% od neto ličnih primanja fizičkih lica koja ostvaruju dohodak iz bilo kojeg izvora, pri čemu pola obračunatog doprinosa pada na teret fizičkog lica (vlasnika dohotka), a pola na teret isplatioca dohotka.

Izuzetno, poseban doprinos na neto dohodak od naknada po osnovu članstva u upravnim i nadzornim odborima, odborima za reviziju, savjetima i komisijama, obračunava se i plaća u visini od 20% od neto naknade kao ličnog primanja i u cijelosti pada na teret fizičkog lica koje ostvaruje ovaj dohodak.

Poseban doprinos za solidarnost plaćaju i penzioneri kojima se penzija isplaćuje iz Fonda PIO: u iznosu od 1-5 KM, zavisno od visine penzije (obračun i uplatu doprinosa za solidarnost vrši Fond PIO prilikom isplate penzije).

Obračun i uplatu posebnog doprinosa za solidarnost vrši isplatilac ličnih primanja i penzija na sve isplate izvršene od 01.06.2014. godine.

Monopol na sredstva i informacije o njima
Tegletija i Vlada RS su sve monopolizovali.

Sistem prikupljanja, a pogotovo trošenja sredstava Fonda solidarnosti je pun propusta, što se već pokazuje u praksi. Prije svega nepoznati su kriterijumi  za raspodjelu sredstava i sanacije štete u samom Zakonu, čime je Vladi RS ostavljeno prostora da ove odredbe naknadno definiše.

Time je ostavljena mogućnost diskrecije u propisivanju ovih procedura i Vladi RS se omogućava njihovo proizvoljno tumačenje; odnosno Upravnom odboru Fonda.

U UO Fonda predviđeno je većinsko učešće predstavnika Vlade RS, čime se ostavlja izvršnoj vlasti monopol nad donošenjem odluka, dok, s druge strane, nije građanima ni civilnom sektoru omogućena direktna kontrola, nadzor i bilo kakav uticaj na donošenje odluka.

Zakonom nije zagarantovana ni transparentnost procesa raspodjele sredstava i donošenja odluka. Stoga se postavlja opravdano pitanje: šta je sa transparentnošću rada Fonda koja je zakonom propisana, gdje su pare, koliko ih ima, koji su projekti finansirani, šta je urađeno za ovih devet mjeseci ubiranja  doprinosa?

Članom 8. stav 2. Zakona propisano je da se: "Na internet stranici Vlade objavljuje  mjesečni izvještaj Fonda o ukupno prikupljenim i dodijeljenim, odnosno raspoređenim sredstvima sa računa Fonda".

Prema zakonu Fond mora mjesečno da objavljuje podatke o prilivu i odlivu sredstva. Fond to ne radi.

Zašto se ne objavi detaljna lista svih pojedinačnih uplata na račun Fonda, kao i lista svih pojedinačnih isplata, kako bi se osigurala javnost rada Fonda?!

Što izaziva brojna nova pitanja: koliko je Fond prikupio sredstava po osnovu dorinosa; zašto nema javnosti rada Fonda; koliko Fond mjesečno prihoduje, koliko troši, na šta troši, koji su projekti realizovani, šta je urađeno na terenu…? Javnost ima da pravo da zna odgovore na sva ova pitanja, ali javnost nema pojma.

Rad Vlade RS je i u ovoj ravni Lihvarski: Vlad RS poziva se na javnost i na humanist. Prilikom uvođenja/nametanja doprinosa, koji su alibi za njen nerad i javašluk, a kada se dokopa novca, o njegovom trošenju vlada potpuni muk. Ništa se ne zna. Tako to radi Tegeltija.

Prihodi Fonda
Što se tiče prihoda Fonda jedini raspoloživi podatak je onaj koji je izrekao (a ko bi drugi) Tegeltija: Fond je do kraja marta ove godine iz doprinosa solidarnosti prikupio više od 90 miliona KM. Tada je Tegeltija rekao da se sredstva iz Fonda troše na osnovu odluke Upravnog odbora i da su do sada uglavnom bila usmjerena za plaćanje preduzećima koja su isporučila građanima robu posredstvom platnih kartica (oko 20 hiljada kartica).

Kojim preduzećima, koliko, kada, za koje namjene, koliko je ostalo sredstva u Fondu nakon ovih plaćanja....? O tome Tegeltija nije rekao ni riječ.  
Ništa se ne zna, iako je Zakon, koji je lično Tegeltija branio na skupštini, naložio javnost rada Fonda.

Pitanje je šta opozicija radi i zašto ne zahtijevaju Fond objavi sve podatke o novcu i njegovom utrošku? Ko, uopšte, kontroliše primjenu Zakona? I kome je u interesu da se ovi podaci ne objavljuju? Vladi RS svakako, ali šta opozicija čeka? Godoa.

Osim 90 miliona koje je pomenuo Tegeltija, postoji i podatak o prikupljenim sredstvima na tzv. račun posebnih namjera koji je otvoren pri Ministarstvu finansija.
Na računu za posebne namjene Ministarstva finansija i opštem deviznom računu, zaključno sa izvodom na dan 08.04.2015., za poplavama ugrožena područja i stanovništvo, uplaćeno je ukupno 17.768.730,31 KM. (Na devizni račun Fonda solidarnosti, Ruska federacija uplatila je 27.03. devizni iznos u visini 907.913,00 KM. Na računu za posebne namjene u NLB Razvojnoj banci a.d. Banja Luka, ukupno je prikupljeno 14.235.204,19 KM, dok se na deviznom računu u Unikredit banci za podršku ugroženom stanovništvu nalazi se 3.533.526,12 KM).

Ukupno je za saniranje šteta od poplava, po različitim osnovama, prikupljeno oko 107 mil KM (Fond solidarnosti, račun za posebne namjene Ministarstva finansija i opšti devizni račun, zaključno sa danom 08.04.2015. godine).

Niko ne zna na šta se troše te pare.

Pet sjednica
Prema Zakonu, UO Fonda solidarnosti odlučuje o trošenju sredstava. Do sada je bilo pet sjednica UO.

Iz saopštenja za javnost sa ovih sjednica ne može se zaključiti koliko je sredstava utrošeno ni gdje. UO Fonda je objavio samo par akata/zaključaka o uvođenju kartica, kao i stanje sa danom 03.11.2014.
-      19.06.2014. održana je prva sjednica Fonda. "Upravni odbor Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske održao je u Banjaluci, prvu, konstitutivnu sjednicu, na kojem je usvojio Statut i utvrdio sadržaj Uredbe o prioritetnoj pomoći za sanaciju štete na stambenim objektima, kojom se reguliše dodjela pomoći od 5 000 KM po domaćinstvu”, navedeno je nakon sjednice.
-      13.07.2014. održana je druga sjednica UO Fonda na  kojoj su predloženi ostali podzakonski akti za sanaciju šteta od polava.
-      26.8.2014. održana je 3. sjednica na kojoj je utvrđen  Prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe o prioritetnoj pomoći za sanaciju štete na stambenim objektima izazvane poplavama u Republici Srpskoj u maju 2014. godine. Predsjednica Vlade RS Željka Cvijanović izjavila je da je ova uredba dopunjena, jer je proširen spisak roba i usluga koje se mogu kupiti vaučerima. Još je rekla da je do tada podijeljeno više od 14.000 vaučera i da je ostalo “još oko 3.000, koji će biti distribuisani u narednom periodu”. Donijeta je odluka da se avgustovske poplave tretiraju isto kao i majske, odnosno da poplavljeni u avgustu imaju ista prava kao i oni koji su poplavljeni u maju.
-      28.1.2015. održana je 4. sjednica UO Fonda na kojoj je definisan poseban projekat za rješavanje smještaja porodica koje su trajno ostale bez smještaja, nakon prošlogodišnjih poplava. Na sjednici je konstatovano da će zajedničkim angažmanom Fond solidarnosti za obnovu Republike Srpske, UNDP i lokalne zajednice obezbijediti trajni smještaj; Gradiće nove objekte za 150 porodica u Republici Srpskoj, koje su u prošlogodišnjim poplavama ostale bez uslova za smještaj. „Finansiranje će biti po principu 2/3 potrebnih sredstava obezbjediće Fond solidarnosti za obnovu Republike Srpske, 1/3 sredstava UNDP, a lokaciju za građane koji nemaju potreban prostor za gradnju obezbjediće lokalne zajednice“, izjavio je ministar finansija i član UO Fonda solidarnosti Zoran Tegeltija i dodao da će lokalne zajednice takođe obezbijediti izgradnju potrebnih temelja za kuće kao i sve potrebne priključke i dozvole za gradnju. On je istakao da će se graditi objekti različitih veličina, od 36m2 do 60m2, u zavisnosti od broja članova domaćinstva.
-      9.4.2015. održana je 5. sjednica Upravnog odbora Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske, nakon koje je rečeno da će na području opštine Lopare otpočeti aktivnosti na izgradnji pet montažnih stambenih jedinica za domaćinstva čije su kuće uništene u klizištima.

Ni riječi o utrošku sredstava
Ni nakon pet sjednica UO Fonda ne zna se koliko je sredstava Fond utrošio i za koje namjene. Sve je obavijeno velom tajne, iako zakon tako ne propisuje.

Na internet stranici Fonda (Obnova srpske) nema zvaničnih podataka; Što se tiče projekata postoje podaci koje saopštavaju načelnici opština,   direktori javnih ustanova i drugi korisnici sredstava ..., ali zvaničnih podataka od Fonda u skladu sa članom 8. Zakona.

Takođe, Fond je obavezan da uspostavi Registar šteta u kojem će se voditi jedinstvena evidencija o svim subjektima (bilo da su pravna ili fizička lica) koja su pretrpila štetu upoplavama. Registar je pretpostavka za dalja ostvarivanja prava subjekata koji su evidentirani. Do današnjeg dana registar nije uspostavljen. Djelimično su sadržani podaci za Banjaluku i Doboj, ostalih podataka nema.

Ko će za to odgovorati? I zašto niko od ministra finansija ne zatraži da da ostavku zbog ovakov bahatog i neodgovornog odnosa prema mukutrpno odvojenim i zarađenim sredstvima građana? Sam je sigurno neće dati, a Tegeltija je naodgovorniji za ovakvu situaciju u oblasti raspodjele sredstava radi obnove RS.
Zbog svega navedenog, postavljaju se sljedeća pitanja:
-      Ko to ima pravo da od građana RS krije podatke o utrošku sredstava Fonda?
-      Gdje je utrošeno 107 miliona ?
-      Da li se ova sredstva koriste za druge namjene?
-      Šta je garancija da se sredstva neće utrošiti za popunjavanje budžetskih rupa?

Odgovora nema niti ih ko traži. Javašluk se nastavlja, Tegeltija dominira finansijskim sektorom, a uskoro bi moglo “procuriti” da su pare iz Fonda solidarnosti završile u nekom voćnjaku/livadi/propalom projektu… Tipično.