piše:
Slobodan Vasković
Prema
šturim podacima, koji su procurili u javnost, ukupno je za saniranje šteta od
poplava po različitim osnovama prikupljeno oko 107 mil KM (Fond solidarnosti ,
račun za posebne namjene Ministarstva finansija i opštem deviznom računu
zaključno sa danom 08.04.2015. godine).
Međutim,
niko ne zna gdje su ta sredstva i kako se troše pare. Prema Zakonu, Upravni
odbor Fonda solidarnosti odlučuje o trošenju sredstava. Do sada je bilo pet
sjednica UO Fonda solidarnosti, ali ni
nakon jedne nije objelodanjena struktura troškova.
Član
UO Fonda je Zoran Tegeltija, ministar finansija u Vladi RS i on, po svemu
sudeći, jedini zna gdje i kako se novac namijenjen poplavljenima troši. Niko
drugi, po svemu sudeći, pojma nema; premijerka Željka Cvijanović ponajmanje.
Krenimo redom.
Osim
što je u potpunosti centralizovao način korištenja budžetskih sredstava, Tegeltija
stopostotno kontroliše finansijske
tokove prikupljanja sredstava za pomoć poplavljenima u RS (u majskim i avgustovskim
poplavama iz 2014. godine).
Kontroliše
sve: priliv/odliv sredstava, dinamiku isplate, a što je najvažnije i izvršioce
radova.
Nespremnost
Vlada
RS je u prethodnim godinama nedomaćinski spiskala sva sredstva budžetske
rezerve i sredstva od privatizacije “Telekoma”, sa posebnog računa, uglavnom na
neisplative projekte i administraciju.
Za
vrijeme nezapamćene prirodne katastrofe, koje su 2014 godine zadesila RS/BiH,
ispostavilo se da Vlada RS nema ni pfeninga i postavilo se pitanje na koji
način obezbijediti sredstva za sanaciju šteta od poplava?!
Tegletija
je, kao glavni mozak finansijskih tokova, osmislio i pred Narodnom skupštinom
RS predložio ideju da se po principu "solidarnosti građana" uvede
novi namet na džepove građana pod nazivom "doprinos solidarnosti".
Zamišljeno
je da stanovnici Republike Srpske, mjesečnim izdvajanjima od svojih ličnih
prihoda, solidarno doprinesu ugroženima, što nije sporno, ali se postavlja
pitanje odgovornosti Vlade RS za promašene investicije u prethodnom period; Investicije
koje nisu dovele do povećanja privrednih aktivnosti, već su ih, naprotiv,
smanjile. Megalomanski projekti Vlade RS, koji su finansirani iz sredstava
poreskih prihoda, se nisu ni ostvarili, a i oni koji su započeti nisu isplativi
u smislu povarata uloženih sredstava! Da jesu ne bi Vlada RS ni uvodila
doprinos solidarnosti, već bi iz budžeta iznašla potreba sredstva za pomoć
ugoženima.
Naravno,
nikome nija palo na pamet da ponese odgovornost, a novi namet građanima
spinovan je kao veliki doprinos Vlade RS i prikazan kao pobjeda izvršne vlasti.
Fond
Osmišljen
je Fond solidarnosti, još jedna famozna institucija kojom upravlja ministar finansija.
Alat za upravljanje je Zakon o Fondu solidarnosti.
Zakonom
o Fondu solidarnosti za obnovu Republike Srpske utvrđuje se način sanacije
štete u polavama. Prema zakonu, zamišljeno je da se sredstva u Fond prikupljaju po osnovu posebnog
doprinosa za solidarnost, sredstva od poreza na upotrebu, držanje i nošenje
dobara; naknada za korišćenje prirodnih resursa za proizvodnju električne
energije, budžetskih i kreditnih sredstva RS i lokalnih zajednica, kao i
donacije i pomoći različitih subjekata.
Poseban
doprinos za solidarnost predstavlja namjensko sredstvo, koje se obezbjeđuje iz
neto dohotka od ličnih primanja fizičkih lica, isplaćenih penzija i vlastitih
sredstava isplatioca dohotka. On iznosi 3% od neto ličnih primanja fizičkih
lica koja ostvaruju dohodak iz bilo kojeg izvora, pri čemu pola obračunatog
doprinosa pada na teret fizičkog lica (vlasnika dohotka), a pola na teret
isplatioca dohotka.
Izuzetno,
poseban doprinos na neto dohodak od naknada po osnovu članstva u upravnim i
nadzornim odborima, odborima za reviziju, savjetima i komisijama, obračunava se
i plaća u visini od 20% od neto naknade kao ličnog primanja i u cijelosti pada
na teret fizičkog lica koje ostvaruje ovaj dohodak.
Poseban
doprinos za solidarnost plaćaju i penzioneri kojima se penzija isplaćuje iz
Fonda PIO: u iznosu od 1-5 KM, zavisno od visine penzije (obračun i uplatu
doprinosa za solidarnost vrši Fond PIO prilikom isplate penzije).
Obračun
i uplatu posebnog doprinosa za solidarnost vrši isplatilac ličnih primanja i
penzija na sve isplate izvršene od 01.06.2014. godine.
Monopol na sredstva
i informacije o njima
Tegletija
i Vlada RS su sve monopolizovali.
Sistem
prikupljanja, a pogotovo trošenja sredstava Fonda solidarnosti je pun propusta,
što se već pokazuje u praksi. Prije svega nepoznati su kriterijumi za raspodjelu sredstava i sanacije štete u samom
Zakonu, čime je Vladi RS ostavljeno prostora da ove odredbe naknadno definiše.
Time
je ostavljena mogućnost diskrecije u propisivanju ovih procedura i Vladi RS se
omogućava njihovo proizvoljno tumačenje; odnosno Upravnom odboru Fonda.
U
UO Fonda predviđeno je većinsko učešće predstavnika Vlade RS, čime se ostavlja
izvršnoj vlasti monopol nad donošenjem odluka, dok, s druge strane, nije građanima
ni civilnom sektoru omogućena direktna kontrola, nadzor i bilo kakav uticaj na
donošenje odluka.
Zakonom
nije zagarantovana ni transparentnost procesa raspodjele sredstava i donošenja
odluka. Stoga se postavlja opravdano pitanje: šta je sa transparentnošću rada
Fonda koja je zakonom propisana, gdje su pare, koliko ih ima, koji su projekti
finansirani, šta je urađeno za ovih devet mjeseci ubiranja doprinosa?
Članom
8. stav 2. Zakona propisano je da se: "Na internet stranici Vlade
objavljuje mjesečni izvještaj Fonda o
ukupno prikupljenim i dodijeljenim, odnosno raspoređenim sredstvima sa računa
Fonda".
Prema
zakonu Fond mora mjesečno da objavljuje podatke o prilivu i odlivu sredstva.
Fond to ne radi.
Zašto
se ne objavi detaljna lista svih pojedinačnih uplata na račun Fonda, kao i
lista svih pojedinačnih isplata, kako bi se osigurala javnost rada Fonda?!
Što
izaziva brojna nova pitanja: koliko je Fond prikupio sredstava po osnovu
dorinosa; zašto nema javnosti rada Fonda; koliko Fond mjesečno prihoduje,
koliko troši, na šta troši, koji su projekti realizovani, šta je urađeno na
terenu…? Javnost ima da pravo da zna odgovore na sva ova pitanja, ali javnost
nema pojma.
Rad
Vlade RS je i u ovoj ravni Lihvarski: Vlad RS poziva se na javnost i na humanist.
Prilikom uvođenja/nametanja doprinosa, koji su alibi za njen nerad i javašluk,
a kada se dokopa novca, o njegovom trošenju vlada potpuni muk. Ništa se ne zna.
Tako to radi Tegeltija.
Prihodi Fonda
Što
se tiče prihoda Fonda jedini raspoloživi podatak je onaj koji je izrekao (a ko
bi drugi) Tegeltija: Fond je do kraja marta ove godine iz doprinosa
solidarnosti prikupio više od 90 miliona KM. Tada je Tegeltija rekao da se
sredstva iz Fonda troše na osnovu odluke Upravnog odbora i da su do sada
uglavnom bila usmjerena za plaćanje preduzećima koja su isporučila građanima
robu posredstvom platnih kartica (oko 20 hiljada kartica).
Kojim
preduzećima, koliko, kada, za koje namjene, koliko je ostalo sredstva u Fondu
nakon ovih plaćanja....? O tome Tegeltija nije rekao ni riječ.
Ništa
se ne zna, iako je Zakon, koji je lično Tegeltija branio na skupštini, naložio
javnost rada Fonda.
Pitanje
je šta opozicija radi i zašto ne zahtijevaju Fond objavi sve podatke o novcu i
njegovom utrošku? Ko, uopšte, kontroliše primjenu Zakona? I kome je u interesu
da se ovi podaci ne objavljuju? Vladi RS svakako, ali šta opozicija čeka?
Godoa.
Osim
90 miliona koje je pomenuo Tegeltija, postoji i podatak o prikupljenim
sredstvima na tzv. račun posebnih namjera koji je otvoren pri Ministarstvu finansija.
Na
računu za posebne namjene Ministarstva finansija i opštem deviznom računu,
zaključno sa izvodom na dan 08.04.2015., za poplavama ugrožena područja i
stanovništvo, uplaćeno je ukupno 17.768.730,31 KM. (Na devizni račun Fonda
solidarnosti, Ruska federacija uplatila je 27.03. devizni iznos u visini
907.913,00 KM. Na računu za posebne namjene u NLB Razvojnoj banci a.d. Banja
Luka, ukupno je prikupljeno 14.235.204,19 KM, dok se na deviznom računu u
Unikredit banci za podršku ugroženom stanovništvu nalazi se 3.533.526,12 KM).
Ukupno
je za saniranje šteta od poplava, po različitim osnovama, prikupljeno oko 107
mil KM (Fond solidarnosti, račun za posebne namjene Ministarstva finansija i
opšti devizni račun, zaključno sa danom 08.04.2015. godine).
Niko
ne zna na šta se troše te pare.
Pet sjednica
Iz
saopštenja za javnost sa ovih sjednica ne može se zaključiti koliko je
sredstava utrošeno ni gdje. UO Fonda je objavio samo par akata/zaključaka o
uvođenju kartica, kao i stanje sa danom 03.11.2014.
-
19.06.2014. održana je prva
sjednica Fonda. "Upravni odbor Fonda solidarnosti za obnovu Republike
Srpske održao je u Banjaluci, prvu, konstitutivnu sjednicu, na kojem je usvojio
Statut i utvrdio sadržaj Uredbe o prioritetnoj pomoći za sanaciju štete na
stambenim objektima, kojom se reguliše dodjela pomoći od 5 000 KM po
domaćinstvu”, navedeno je nakon sjednice.
-
13.07.2014. održana je druga sjednica UO
Fonda na kojoj su predloženi ostali
podzakonski akti za sanaciju šteta od polava.
-
26.8.2014. održana je 3.
sjednica na kojoj je utvrđen Prijedlog
uredbe o izmjeni Uredbe o prioritetnoj pomoći za sanaciju štete na stambenim
objektima izazvane poplavama u Republici Srpskoj u maju 2014. godine. Predsjednica
Vlade RS Željka Cvijanović izjavila je da je ova uredba dopunjena, jer je
proširen spisak roba i usluga koje se mogu kupiti vaučerima. Još je rekla da je
do tada podijeljeno više od 14.000 vaučera i da je ostalo “još oko 3.000, koji
će biti distribuisani u narednom periodu”. Donijeta je odluka da se avgustovske
poplave tretiraju isto kao i majske, odnosno da poplavljeni u avgustu imaju
ista prava kao i oni koji su poplavljeni u maju.
-
28.1.2015. održana je 4.
sjednica UO Fonda na kojoj je definisan poseban projekat za rješavanje
smještaja porodica koje su trajno ostale bez smještaja, nakon prošlogodišnjih
poplava. Na sjednici je konstatovano da će zajedničkim angažmanom Fond
solidarnosti za obnovu Republike Srpske, UNDP i lokalne zajednice obezbijediti
trajni smještaj; Gradiće nove objekte za 150 porodica u Republici Srpskoj, koje
su u prošlogodišnjim poplavama ostale bez uslova za smještaj. „Finansiranje će
biti po principu 2/3 potrebnih sredstava obezbjediće Fond solidarnosti za
obnovu Republike Srpske, 1/3 sredstava UNDP, a lokaciju za građane koji nemaju
potreban prostor za gradnju obezbjediće lokalne zajednice“, izjavio je ministar
finansija i član UO Fonda solidarnosti Zoran Tegeltija i dodao da će lokalne
zajednice takođe obezbijediti izgradnju potrebnih temelja za kuće kao i sve
potrebne priključke i dozvole za gradnju. On je istakao da će se graditi
objekti različitih veličina, od 36m2 do 60m2, u zavisnosti od broja članova
domaćinstva.
-
9.4.2015. održana je 5.
sjednica Upravnog odbora Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske, nakon
koje je rečeno da će na području opštine Lopare otpočeti aktivnosti na
izgradnji pet montažnih stambenih jedinica za domaćinstva čije su kuće uništene
u klizištima.
Ni riječi o utrošku
sredstava
Ni
nakon pet sjednica UO Fonda ne zna se koliko je sredstava Fond utrošio i za
koje namjene. Sve je obavijeno velom tajne, iako zakon tako ne propisuje.
Na
internet stranici Fonda (Obnova srpske) nema zvaničnih podataka; Što se tiče
projekata postoje podaci koje saopštavaju načelnici opština, direktori javnih ustanova i drugi korisnici
sredstava ..., ali zvaničnih podataka od Fonda u skladu sa članom 8. Zakona.
Takođe,
Fond je obavezan da uspostavi Registar šteta u kojem će se voditi jedinstvena
evidencija o svim subjektima (bilo da su pravna ili fizička lica) koja su pretrpila
štetu upoplavama. Registar je pretpostavka za dalja ostvarivanja prava
subjekata koji su evidentirani. Do današnjeg dana registar nije uspostavljen.
Djelimično su sadržani podaci za Banjaluku i Doboj, ostalih podataka nema.
Ko
će za to odgovorati? I zašto niko od ministra finansija ne zatraži da da
ostavku zbog ovakov bahatog i neodgovornog odnosa prema mukutrpno odvojenim i
zarađenim sredstvima građana? Sam je sigurno neće dati, a Tegeltija je naodgovorniji
za ovakvu situaciju u oblasti raspodjele sredstava radi obnove RS.
Zbog
svega navedenog, postavljaju se sljedeća pitanja:
-
Ko
to ima pravo da od građana RS krije podatke o utrošku sredstava Fonda?
-
Gdje
je utrošeno 107 miliona ?
-
Da
li se ova sredstva koriste za druge namjene?
-
Šta
je garancija da se sredstva neće utrošiti za popunjavanje budžetskih rupa?
Odgovora
nema niti ih ko traži. Javašluk se nastavlja, Tegeltija dominira finansijskim
sektorom, a uskoro bi moglo “procuriti” da su pare iz Fonda solidarnosti
završile u nekom voćnjaku/livadi/propalom projektu… Tipično.