SIPA je provela akciju kodnog naziva "Profit" i izvršila privremenu obustavu raspolaganja novcem za 11 fizičkih i jedno pravno lice u ukupnom iznosu većem od sedam miliona KM
Predmet je bio odavno spreman, ali je prema informacijama „Slobodne Bosne“ bio zataškan, u čemu je svoje prste imala i bivša glavna tužiteljica Dalida Burzić. Odmah po dolasku nove tužiteljice pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu dobili su zeleno svjetlo za akciju na terenu.
To potvrđuje i tekst magazina „Žurnal“ od prije dva mjeseca kojeg prenosimo u cijelosti.
Osam godina je prošlo od desetine miliona „teške“ pljačke u transkacijama između ličnim interesima povezanih osoba iz firmi „Vradis investicije“, „Unioninvest izgradnja objekata“, „Profin invest“, Eurohaus te NLB banke. Sve je odavno dokumentovano, no pravda oličena u nadležnosti sarajevskog tužilaštva je i slijepa i nijema
Uzalud iz SIPE pišu urgencije Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo da procesiraju odgovorne za gotovo 30 miliona maraka pljačke novca kojim je trebala biti finansirana izgradnja objekata na sarajevskom lokalitetu „Marijin dvor“. Za krivično djela organizovani kriminal, pranje novca te prevara u gospodarskom poslovanju prijavljeno je više bh državljana, a istraga se, koja traje od 2010 godine, vodi i protiv nekoliko osoba i pravnih lica iz Slovenije.
„Predmet je u radu“, odgovor je Žurnalu iz Kantonalnog tužilaštva Sarajevo na upit o statusu ove istrage.
A predmet je u radu, bolje reći neradu, godinama držala Sabina Sarajlija, nedavno imenovana za glavnu tužiteljicu ovog tužilaštva. Sve je jasnije kada se sagleda lista prijavljenih, sve redom odavno poznatih „zvijezda“ kada je u pitanju „kontroverzno poslovanje“.
„Prijavljeni su stekli protivpravnu korist od 28,7 miliona maraka te istim sredstvima raspolagali držeći ih u sefovima, na bankovnim računima, transferisanjem na različite račune, podizanjem većih iznosa u gotovini, a sve sa namjerom prikrivanja njihovog izvora,“ navedeno je u izvještaju SIPE dostavljenog tužilaštvu.Na listi prijavljenih su Ibrahim Jusufranić, bivši direktor „Gras“ Sarajevo optužen pa oslobođen usljed „nedostaka dokaza“ za zloupotrebu u ovom javnom preduzeću, njegov sin Jasmin Jusufranić, potom Edin Dizdar, akter afere Bosnalijek, član NO Vranice i posrednik u brokerskoj kući Eurohaus te ovlaštenik raspolaganja računom „Vradis Investicije“, Ramiz Bibić, direktor „Vradis investicije“, Naser Daca bivši direktor Vranice, potom Daver Halilbegović direktor i suosnivač društva “Profin Invest” Sarajevo, Armin Mulahusić suosnivač i predsjednik NO društva “Profin Invest”, Zijad Blekić, predsjednik član NO Vranice i vlasnik brokerske kuće „Eurohaus“ te Husein Zvrko i firme „Profin Invest“ i „Vradis Investicije“.
Višegodišnje transkacijske spletke koje su prethodile krivičnim djelima je nemoguće opisati u nekoliko rečenica, ali izdvojićemo nekoliko stavki iz obimne istražne dokumentacije.
STAMBENO POSLOVNI CENTAR
NLB grupacija Ljubljana je još 2007. godine pokrenula proces izgradnje stambeno-poslovnog centra na lokalitetu „Marijin Dvor“ u Sarajevu.
„Profin invest“ je trebao kao posrednik novcem NLB grupe kupiti oko 15 hiljada m2 zemljišta u Sarajevu za izgradnju objekata.
Izabrano je zemljište je U vlasništvu preduzeća “Unioninvest izgradnja objekata“ kojim je upravljao Ibrahim Jusufranić. Daver Halilbegović, direktor i suosnivač društva “Profin Invest” Sarajevo i Armin Mulahusić, suosnivač i predsjednik Nadzornog odbora društva su obećali bez naknade prenijeti dijelove svojih uloga društva “Profin Invest” na „Žerjav“ Ljubljana (50%) i „Vranica (25%), prema kojim navedena društva postaju vlasnici 50%, odnosno 25% udjela Društva.
Navedeni prenos udjela nikada nije upisan u Registar nadležnog Suda, ali je bio osnov za dobijanje kredita 2008. godine za kupovinu zemljišta visine 41 milion maraka.
Potom Halilbegović i Mulahusić sa Ibrahimom Jusufranićem kao direktorom firme „Unioninvest izgradnja objekata” zaključuju ugovor o kupovini 15 hiljada m2 zemljišta po cijeni od 31,6 miliona maraka. Naravno, riječ je o “naduvanoj” cijeni, koja je po procjeni vještaka bila upola manja, 15 miliona maraka, za čiju razliku su obmanuli banku koja je trebala postati valsnik objekata.
Uporedo je između Vranice, čiji je direktor bio Naser Daca sačinjen fiktivni ugovor sa „Unioninvest izgradnja objekata“ vrijednosti 25 miliona koji nikada nije realizovan. Vranica je dala imovinu pod hipoteku, „Unioninvest izgradnja objekata“ koja pak daje pozajmicu od 17 miliona firmi “Vradis investicije” čiji je osnivač i vlasnik Muharem Bajrić, da kupi dionice „Unioninvest izgradnje objekata“ !? Prokurista u “Vradis investicije” bio je Edin Dizdar, tada predsjednik NO odbora Vranice.Iznosom od 13,7 miliona izvršen je otkup dionica „Unioninvest izgradnje objekata“ po šest puta većoj cijeni od nominalne.
RASPODJELA PLIJENA
Ibrahim Jusufranić je u toj transakciji omogućio sticanje protivpravne koristi za svog sina Jasmina u iznosu od 4 miliona maraka, potom je šuru Branislava Petrovića obezbijedio sa 970 hiljada maraka a bliski saradnici Hamdija Zvrk dobio je 1,1 milion a Husein Zvrk 71 hiljadu maraka.
Zijad Blekić, u čijoj karijeri je i upravljanje NO Sarajevske berze se u tim transkacijama „ogrebao“ za 1,1 milion, jer su Jusufranić i Dizdar u ime „Vradis investicija“ sklopili fiktivni ugovor o kupovini Blekićevog zemljišta u Busovači, koje će godinama poslije Blekić prepisati na svoju kćerku!? Muharem Bajrić, koji se u dokumentima navodi kao osnivač i suvlasnik „Vradis investicija“ bio je inače Blekićev vozač!
Najkraće moguće rečeno, navedeni su novac iz kredita „ spiskali“, a sve pod plaštom kupovine, prodaje, preprodaje zemljišta, dionica fiktivnim ugovorima.
U konačnici Edin Dizdar, Ibrahim Jusufranić te Ramiz Bibić su u cilju izmirenja navodnih dugovanja „Vradis Investicija“ prema „Unioninvest izgradnji objekata“ izvršili spajanje ove dvije firme čime je „Vradis investicije“ prestao da postoji te je „nestalo“ dugovanje, a Dizdar i Bajrić su postali suvlasnici „Unioninvest izgradnje objekata“.
Ono od čega navedeni najviše strepe, jeste da ih niko ne pita za prvi stečeni milion. Za one ostale, ipak postoje dokazi, no ne treba zanemariti činjeicu da bi se odrekli dobrog dijela te stečevine da ne završe u zatvoru.
(SB / Žurnal)
