Na sastanku iza zatvorenih vrata turski predsjednik tražio da ANP ne bude preduslov za formiranje Vijeća ministara BiH. Komšić i Džaferović odbili Erdoganov prijedlog. Turski predsjednik nakon sastanka rekao da je formiranje Vijeća ministara "neophodno". Turska i Rusija približile stavove
 |
| Foto: www.predsjednistvo.ba |
Piše: A. Avdić (zurnal.info)
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan tražio je od Željka Komšića i Šefika Džaferovića da popuste svom kolegi iz Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, te da pristanu na formiranje Vijeća ministara BiH bez prethodnog rješavanja pitanja ANP-a.
Prema informacijama Žurnala, Erdogan je to tražio na beogradskom sastanku iza zatvorenih vrata kojem su, osim njega, prisustvovali članova Predsjedništva BiH i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
"Komšić i Džaferović su odbili taj Erdoganov prijedog, a Vučić se obavezao da će dodatno razgovarati sa Dodikom o formiranju Vijeća ministara BiH", kazao je izbor Žurnala.
Nakon ovog sastanka, Erdogan je na konferenciji za medije u Beogradu rekao da je "neophodno da se što prije riješi pitanje formiranja vlasti u BiH".
Upravo na hitnom formiranju Vijeća ministara insistira srpski član Predsjedništva BiH i lieder SNSD-a Milorad Dodik koji, pritome, odbija da bh. vlasti u središte NATO-a pošalju Godišnji nacionalni program poznatiji kao ANP, čime bi BiH napravila dodatni korak na putu prema članstvu u NATO-u.
Istovremeno, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović insistiraju na provođenju Zakona o odbrani BiH koji propisuje saradnju sa NATO-om, te slanjem ANP-a uslovljavaju formiranje novog saziva Vijeća ministara BiH.
U priču su se uključli i pojedini visoki zvaničnici Evropske unije, poput Johanessa Hahna koji je pokušao izaći u susret Miloradu Dodiku, predlažući da se pitanje ANP-a naknadno rješava.
Dodik je prošle sedmice dobio poruku i od ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.
"SAD i neke vodeće zapadnoevropske države zahtijevaju da bošnjačke i pojedine hrvatske političke parije koje su pod njihovim uticajem zauzmu kurs ka stvaranju unitarne države u BiH. Cilj je jednostavan - uvesti BiH u NATO", kazao je Lavrov.
Prije deset dana i ruski ambasador u BiH Petar Ivancov u izjavi sličnoj onoj Erdoganovoj kazao je da je "neophodno što prije formirati Vijeće ministara BiH". Posljednjih godina na međunarodnoj političkoj sceni došlo je do približavanja stavova Ruske Federacije i Republike Turske, a ruski predsjednik Vladimir Putin nekoliko se puta sastajao sa ruskim predsjednikom Erdoganom. Posljednji takav sastanak održan je krajem avgusta ove godine.
Prema informacija Žurnala, turske diplomate su početkom prošle godine bile protiv odluke NATO-a da se prema BiH aktivira MAP, odnosno Aktivacioni plan za članstvo u NATO-u. Da je Turska po tom pitanju bila neodlučna dokazuje i prošlogodišnja izjava tadašnjeg turkog premijera Benali Yildrima.
"Naši odnosi s Rusijom također mogu povećati uzajamnu saradnju s ovom regijom. I sa SAD-om i sa Rusijom želimo imati dobre odnose. Usvajanje MAP-a moglo bi izazvati određene nestabilnosti u BiH, jer srpska strana želi da se to desi", kazao je Yildrim.
Nakon nedavne posjete BiH turski predsjednik Erdogan se sastao sa članovima Predsjedništva BiH, a Milorad Dodik je nakon tog sastanka kazao da je "Erdogan veliki predsjednik velike zemlje".
Ove sedmice, neposredno pred trilateralni susret u Beogradu, Dodik je u intervju za FTV kazao da turski državljani koji se nalaze u BiH, a koje turske vlasti dovode u vezu sa FETO pokretom trebaju biti izručeni toj zemlji. Lider SDA Bakir Izetbegović je prije beogradskog susreta izjavio da "Erdogan i Vučić mogu relaksirati atmosferu", te izrazio nadu da bi uskoro moglo doći do formiranja vlasti u BiH.
