Piše: Slobodan Vasković
Kristijan Šmit birao je između povratka kući i ostanka na čelu OHR-a.
Izabrao je ovo drugo tako što je nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH.
Takođe, Šmit je birao između interesa Zapada koji želi da BiH vodi u svom okrilju i prijetnji Milorada Dodika da će preduzeti radikalne mjere ukoliko dođe do bilo kakvog nametanja. Pa tako i tehničkih izmjena Izbornog zakona.
Zapad i Šmit, kao predstavnik OHR-a, nisu ustuknuli pred Dodikom, jer bi to bio njihov debakl.
Šmit bi, u tom slučaju, bio politički “mrtvac”, a Zapad bi potpuno izgubio na kedibilitetu, što je za njih mnogo značajnije od sudbine Šmita.
Dodik je prijetio da će, u slučaju bilo kakvog nametanja, zaustaviti put BiH ka EU, a najavio je i donošenje entitetskog Izbornog zakona kojim bi izbori na svim nivoima bili u potpunosti pod ingerencijama entiteta.
Mediji bliski Dodiku već su objavili radnu verziju Izbornog zakona RS.
Ukoliko Dodik prihvati Šmitovu odluku i pristane na sprovođenje izbora po Izbornom zakonu u kojem su nametnute tehničke promjene, onda je njegova politika doživjela potpuni debakl.
Ukoliko ne prihvati i odluči se za donošenje entitetskog Izbornog zakona kojim se u potpunosti derogira CIK BiH i Izborni zakon BiH, onda Dodik čini produženo krivično djelo nepoštivanja i nesprovođenja odluka visokog predstavnika.
Dodik se sada nalazi u izuzetno teškoj poziciji, jer ga je Šmit svojom odlukom gurnuo još dublje u ambis u kojem se već poodavno nalazi.
I da se razumijemo, nebitno je šta će Dodik reći; Važno je da li će se usuditi povući potez kojim poništava Šmitovo nametanje tehničkih izmjena Izbornog zakona
