piše: Slobodan Vasković
1.
ANP, drugim imenom “Program reformi BiH”, usaglašen je sa predstavnicima NATO, prije nego je dokument usvojen na sjednici Predsjedništva BiH, 19.11.2019. godine.
2.
Predstavnici NATO, kao i ambasadori zemalja Kvinte (SAD, Francuska, Italija, Njemačka, Velika Britanija, sve odreda članice NATO), dali su svoju saglasnost na sadržaj dokumenta, nakon toga su to učinili i članovi Predsjedništva BiH.
3.
O MAP-u, programu za članstvo u Alijansi, se nije ni raspravljalo, jer je BiH 2010., na samitu NATO u Talinu primljena u MAP, a NATO je, 05.12.2018., pozvao BiH da dostavi prvi Godišnji nacionalni plan (ANP).
4.
Dodiku je jasno rečeno na poslednjem sastanku, 19.11., da se razgovara i da je riječ o ANP-u, što je on i prihvatio; Drugačije ime dokumenta “Program reformi za BiH”, a ne ANP, samo je princip “nije šija nego vrat”. Ime dokumenta nije suština, već je suština u samom dokumentu i njegovim poglavljima.
5.
Da je Dodik imao išta protiv slanja ANP-a u Brisel na raspolaganju su mu bila 72 časa da povuče pristanak na dokument, stavi veto i zatraži od Narodne skupštine da se izjasni o dokumentu.
6.
On to nije učinio, 72 časa su prošla, tako da ANP sada ide u sjedište Alijanse u Brisel i znači aktivaciju MAP-a, bez obzira na brojne neistine koje stižu iz redova Dodikovih satrapa, ali i od samog Dodika.
7.
Dokument ima sva poglavlja koja zahtijeva ANP-e.
8.
U ANP-u je precizirano da o ulasku BiH u NATO odlučuju samo Predsjedništvo BiH i Predstavnički dom BiH, ali ne i niži nivoi vlasti.
To, praktično, znači da se Dodik, prihvatanjem dokumenta, odrekao prava veta u Predsjedništvu BiH, na ulazak BiH u NATO.
9.
U ANP-u nema ni riječi o nekoj vojnoj neutralnosti RS, što je i očekivano, jer bi bilo nenormalno da BiH ide u NATO, a jedan njen dio ne.
10.
Samim tim, sva aktuelna priča oko “nepovredivosti” Rezolucije Narodne skupštine RS o vojnoj neutralnosti je bacanje prašine u oči, jer ta Rezolucija je bila pravno neobavezujuća sve vrijeme od donošenja u parlamentu entiteta, što je Dodiku itekako poznato, iskoristio je tu činjenicu i prihvatio ANP.
11.
Nakon formiranja Savjeta ministara, ANP, u naredna 24 časa, ide u NATO, a Alijansa će ga, bez sumnje, prihvatiti, jer su njihovi predstavnici učestvovali u izradi dokumenta.
12.
Kada će BiH postati punopravna članica NATO zavisi od Alijanse i njihove procjene - to se može desiti za nekoliko mjeseci, a može i za nekoliko godina.
13.
U svakom slučaju više ne može da se ne desi, a Dodikov pristanak/potpis na dokumentu je sada neizbrisiv, čak i da javno izađe i traži njegovo povlačenje, jer je propustio da to učini u pomenuta 72 časa.
14.
Prihvatanjem slanja ANP-a u Brisel, Dodik je, u funkciji člana Predsjedništva BiH, ispunio državnu i zakonsku obavezu, koja se tiče ulaska BiH u NATO; Ona je nastavak obaveza preuzetih 2001. godine (član Predsjedništva BiH bio je tada Živko Radišić), potom 2003., 2005., 2009.
15.
Umjesto da iskoristi činjenicu da je konačno uradio nešto pozitivno, što jeste slanje ANP-a i ukivanje BiH u NATO, Dodik čini sve da to negira, kako bi spriječio ogoljavanje činjenice da je opet bio, kako to voli reći, “naivan”, jer, duže od decenije, javno proklamuje najcrnju antizapadnu i antiNATO politiku.
16.
Paradoks je da Dodik može sada da iskoristi činjenicu da je “opet” bio “naivan”, javno saopšti kako je ispunio državnu obavezu, i na taj način konačno prekine dalje nepotrebno iscrpljivanje i maltretiranje svih naroda, a i sebi bi učinio uslugu, jer bi bio u prilici da se odrekne bar dijela otrovnog ljudskog otpada kojim se okružio.
17.
Dodik to ne čini, jer računa, da će, nakon što zauzme pozicije u Savjetu ministara, nastaviti sa opstrukcijama i takvo stanje držati godinama; Takva “projekcija” je već na “dugom štapu”!
18.
Dodik je izigrao Rusiju, koja ga je, svojom podrškom, održala na vlasti, tako da se sada nalazi u veoma veoma teškoj situaciji, bez obzira što jeste ispunio državnu obavezu i što će zauzeti pozicije u Savjetu ministara.
19.
Rusija nije ni znala da će biti potpisan ANP, za njegovo slanje u Brisel, što daje dodatnu težinu njihovom porazu u ovoj igrici sa Zapadom; Igrica je mala, imaju oni i mnogo većih Igara, ali ovakav poraz, izvjesno je vrlo bolan.
Gordnost velikim silama ne dozvoljava opraštanje onim koji su ih izigrali!
20.
Dogovori o ANP-u vodili su se na nivou kabineta, ali i na najvišem nivou, jer je bilo sastanaka svih članova Predsjedništva BiH, između ostalog i u zgradi institucija RS u Istočnom Sarajevu.
Dodatak 1 - Nato pozvao BiH na aktivaciju MAP-a, 05.12.2018.
Da podsjetim, NATO je pozvao BiH na aktivaciju MAP-a, 05.12.2018. godine.
"Danas su se NATO ministri vanjskih poslova takođe saglasili da nastave sa podrškom reformi u Bosni i Herzegovini. Mi smo spremni da prihvatimo podnošenje prvog Godišnjeg nacionalnog programa. To uključuje praktične mjere koje pokrivaju političke, ekonomske i odbrambene reforme. To će im pomoći da se pripreme za članstvo. Sada je na Bosni i Hercegovini da učini sljedeći korak i odluči da li prihvata ovu ponudu", rekao je tada Jens Stoltenberg, Generalni sekretar NATO.
Program MAP predviđa savjetovanje, pomoć i praktičnu podršku prilagođene individualnim potrebama zemalja koje se žele priključiti NATO-u.
Zemlje koje su u MAP-u dostavljaju svoje Godišnje nacionalne programe, ANP. Koliko će država brzo sprovesti MAP zavisi od te države.
ANP je tehnički alat u daljem pristupanju NATO-u.
Država svake godine dostavlja ANP u kojem navodi koje će sve reforme provesti te godine.
Koliko će država brzo sprovesti MAP, zavisi od te države, ali i NATO; Kada Alijansa procijeni da je država ispunila sve uslove, slijedi ulazak u NATO.
Dodatak 2: O ANP-u
"ANP je program koji razvija sama zemlja i kreira ga prema vlastitim potrebama. ANP pruža NATO-u dublju i sadržajniju podršku u reformama koje se odnose na odbrambene kapacitete, regionalnu bezbjednost, spremnost u djelovanju u slučaju prirodnih katastrofa i spremnost i interoperatibilnost oružanih snaga", istakli su u Alijansi.
Dodali su da se u okviru ANP-a, u konsultacijama s NATO-om, fokus stavlja i na reforme u oblasti demokratije, bezbjednosti i odbrane, a svake godine podnosi se procjena, uz odobrenje 29 zemalja članica, o kojoj se raspravlja s partnerom koji je pokrenuo MAP.
Istakli su da učešće u MAP-u ne prejudicira odluku Alijanse o budućem članstvu.
"Kao i za sve druge NATO odluke, Savjet NATO-a sve odluke o novim članovima donosi konsenzusom. MAP pruža fokusiran i iskren mehanizam o napretku u okviru programa koje zemlja aspirant sprovodi. Tokom cijele godine će biti organizovane radionice i sastanci civilnih i vojnih eksperata kako bi se razgovaralo o cijelom nizu pitanja", saopštili su iz NATO.
U NATO-u su još naveli da postoji još jedan mehanizam saradnje s tom vojnom alijansom, odnosno Individualni partnerski akcioni plan (IPAP), koji je dizajniran za zemlje koje žele dublje odnose sa NATO-om, ali bez deklarisanog cilja da postanu članice. (Nezavisne novine, 09.08.2019.)
