Ekskluzivno: KBC Banjaluka ukinut da bi se počelo sa objedinjavanjem zdravstva na nivou BiH i da bi Škrbić privatizovao kardiohirurgiju

Piše: Slobodan Vasković

KBC Banjaluka je ukinut, čime je označen početak objedinjavanja zdravstvenog sistema na nivou Bosne i Hercegovine. To praktično znači da će se zdravstveni sistemi Republike Srpske i Federacije BiH ukinuti u vrlo skoro vrijeme i objediniti u jedan na nivou BiH.

Taj prenos ovlaštenja prihvatile su vlasti koje predvodi Savez nezavisnih socijaldemokrata, a njegov tvorac je Ranko Škrbić, bivši Ministar zdravlja u Vladi RS.

Projekat objedinjavanja uradila je jedna strana Agencija, koja je izvršila monitoring zdravstvenog Sistema u cijeloj BiH i predložila raspored Kliničkih centara i bolnica na cijeloj teritoriji BiH.

Prema njihovom prijedlogu, Republika Srpska ostaje bez ijednog Kliničkog centra, što sada imamo na djelu.

Čitav ovaj projekat radi se godinama u tajnosti, a njegov dobar dio već je implementiran u zakonski okvir RS. Segment po segment.

Škrbić je vrlo vješto kroz Zakon o zdravstvenoj zaštiti, donešen 2009. godine i Pravilnik o organizaciji zdravstvenih ustanova, (koji je on predložio kao ministar, premijer je bio Milorad Dodik) pripremio ukidanje zdravstva RS, čiji početak kraja označava ukidanje KBC-a Banjaluka.

Tim aktima se precizira da Klinički centar mora u svom sastavu imati i kardiohirurgiju, inače gubi taj status. (Mogla  se donijeti odluka da KC mora imati dvije i više klinika, ne precizirajući kojih, ali tada ne bi bio ispoštovan dogovor sa strancima).

Takav stav je poguban, jer je doveo do gubitka KBC-a, a nakon toga slijedi i gubitak nadzora entiteta nad zdravstvom.

KBC Banjaluka nema kardiohirurgiju i Mirko Stanetić je iskoristio tu činjenicu i preregistrovao KBC u Univerzitetsku bolnicu. U skladu sa projektom objedinjavanja zdravstvenog sistema na nivou BiH.  

Izjave Igora Radojičića, predsjednika Narodne skupštine RS i Mirka Stanetića, v.d. direktora  Univerzitetske bolnice Banjaluka, da je preregistracija Kliničko-bolničkog centra u Univerzitetsku bolnicu tehničko pitanje”, odnosno da se “u formalno-pravnom smilsu ništa nije promijenilo”, najobičnije su laži, sračunate da se prikrije stvarno stanje stvari koje kaže da je Republika Srpska ostala bez ijednog Kliničkog centra. I da će ostati i bez nadzora nad sopstvenim zdravstvenim sistemom.

 

Njihovo degutantno objašnjenje je potpuno nebulozno, jer je besmisleno bilo mijenjati ime, ako ta promjena u “tehničkom” i “formalno-pravnom” smislu ništa ne znači.

Njihov pokušaj da sve predstave promjenom terminologije, jadan je koliko i njihovo prikrivanje teških kriminalnih djela u oblasti zdravstva, zato što termini KBC i Bolnica imaju potpuno drugačije značenje u suštinskom, formalno-pravnom i svakom drugom smislu.  

Ministar zdravlja Dragan Bogdanić nije rekao ništa, ali on nije ni doveden da misli, već da sprovodi štetne i katastrofalne projekte po zdravstvo RS.

Vlasti Republike Srpske ukinule su Kliničko-bolnički centar Banjaluka i ovu ustanovu preregistrovali u običnu bolnicu, kako bi se omogućio prenos nadležnosti u oblasti zdravstva na nivo BiH, što je ključni momenat.

Kada već to rade, kreatori ukidanja RS, odlučili su se i da zarade tako što koriste ovu priliku da bi privatizovali kardiohirurgiju.

“Ukidanje KBC-a ima veze i sa planiranom privatizacijom kardiohirurgije po sistemu javno-privatnog partnerstva, kao što je već učinjeno sa dijalizom i radiologijom”, potvrđeno mi je iz nekoliko relevantnih izvora.

Sada već bivši KBC Banjaluka je u bliskoj budućnosti trebao izgraditi kardiohururgiju (sada ima kardiologija sa interventnom), kako bi tehnički stoprocentno odgovorili akreditacionim standardima i zadržali status Kliničkog centra u punom smislu te riječi.

To je bio jedini preostali tehnički uslov u toj ravni, na osnovu Škrbićevog Zakona i Pravilnika.

“Ukidanjem KBC-a i njegovim svođenjem na bolnicu, otvara se široka mogućnost javno-privatnom partnerstvu, jer bolnice nemaju obavezu da razvijaju kardiohirurgiju, dok Klinički centri imaju”, tvrde moji sagovornici.

Jednostavnije rečeno, nakon što je KBC preregistrovan u Univerzitetsku bolnicu Banjaluka, ta ustanova nema više potrebu da razvija kardiohirurgiju. Što otvara širom vrata javno-privatnom partnerstvu i privatizaciji i ovog segmenta.  

Kada se to desi, Fond zdravstva će sredstva uplaćivati privatnicima koji će posjedovati kardiohirurgiju i koji ni teoretski neće imati konkurenciju na tom polju. Zaista izvanredan način prelijevanja narodnog novca u privatne džepove, a uopšte ne treba sumnjati da će Škrbić imati svoj dio u javno-privatnoj klinici.

Škrbić već godinama insistira na ovom projektu i on je predložio da se kardiohirurgija izgradi u Slatini, kod Banjaluke. Njegov prijedlog postao je projekat.

Tako je 16. novembra 2011. godine Narodna skupština Republike Srpske razmatrala informaciju o javno-privatnom partnerstvu u RS, koja sadrži nekoliko mjera “kojima bi ovo partnerstvo trebalo da postane važna karika razvoja privrednih i društvenih odnosa u Srpskoj”.

Ministar finansija Zoran Tegeltija rekao je tada da je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS u završnoj fazi postupka izbora privatnog partnera za projekat „izgradnja i opremanje centra za kardiohirurgiju“ u Slatini.

„Ovim projektom, čija ukupna vrijednost planiranih investicionih ulaganja iznosi oko 33,5 miliona KM, predviđena je izgradnja objekta bolnice u Slatini i 1 000 operacija na otvorenom srcu na godišnjem nivou“, naglasio je Tegeltija.

Tadašnji Ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Ranko Škrbić rekao je da je privatno-javni interes koncept koji podrazumijeva da postoji javni interes i da se uvede privatni partner za ono što društvo, odnosno sistem, koji ne može da organizuje ili nema sredstava.

Pola godine kasnije, 10.04.2012. predstavnici Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Koreje potpisali su u Sarajevu kreditni aranžman vrijedan 30 miliona dolara za izgradnju i opremanje južnog krila Kliničkog centra  Banjaluka.

Ugovor su potpisali Nikola Špirić, ministar finansija i trezora BiH, i Seong Ung Park, ambasador Koreje u BiH.

Kreditni sporazum koji je tada potpisan bio je treća faza projekta modernizacije bolnica u BiH koju finansira Koreja.

U toj trećoj fazi, kako je najavljeno, trebalo je da bude izgrađeno i opremljeno južno krilo KC Banjaluka, u kojem je u lameli A, osim već aktivnog Centra za radioterapiju i Zavoda za radiologiju, predviđeno da budu smještene dnevne bolnice, hirurška intenzivna njega, Kardiohirurgija sa dvije operacione sale, prostor za opekotine s intenzivnom njegom, a u lameli B Plastična i rekonstruktivna hirurgija, Traumatologija, Ortopedija, Nefrologija i stomatološka ambulanta.

Potpuno je nebulozno, neodrživo i nemoguće da se  Banjaluci grade dvije kardiohirurgije: jedna u Slatini koju je najavio svojevremeno Škrbić, a potvrdio Tegeltija 16.11.211. i druga u KBC-u koju je najavio Špirić 10.04.2012. godine.

Sračunato su unosili zabunu i manipulisali.

Jedino je izvjesno da će Republika Srpska prenijeti nadležnosti na nivo BiH u oblasti zdravstva, a da će Škrbić i njegov mentor Milorad Dodik naći odličnog partnera da mu daju monopol na kardiohirurgiju. 

Treba imati na umu da zagrebački osiguravajući gigant, koncern “Agram”-“Euroherc” u  Banjaluci privodi kraju izgradnju poliklinike “Sunce”, koja se bavi i kardio bolestima.