среда, 5. август 2020.

Pravosudni puč (2): Milan Tegeltija svim sredstvima, sa akcentom na podzemnim, čini sve da ukloni Ranka Debeveca, predsjednika Suda BiH, koji mu nije lojalan i postavi svog poslušnika na njegovu poziciju

Piše: Slobodan Vasković


Pravosudni puč je u punom zamahu, čime su potvrđeni svi moji navodi iz teksta “Pravosudni puč u toku: Milan Tegeltija vodi akciju uklanjanja Ranka Debeveca, predsjednika Suda BiH, kojeg ne kontroliše, kako bi na njegovo mjesto doveo svog poslušnika i stopostotno privatizovao najznačajnije pravosudne institucije”, koji sam objavio 01.07. 2020. godine.


Tada sam naveo da Tegeltija ne kontroliše Sud BiH, preciznije predsjednika Suda Ranka Debeveca, te da je otpočeo nezakonitu i nelegalnu akciju kako bi ga uklonio, a na njegovo mjesto doveo nekog od svojih brojnih poslušnika.



Glavni Tegeltijin saradnik u akciji udara na Debeveca, njegovog uklanjanja, koja je sada, za razliku od 01.07., neskrivena i odvija se javno, jeste Gordana Tadić, Glavna tužiteljka Tužilaštva BiH, kao i lojalni im kadrovi iz pravosudnih institucija koji su pozicije dobili zahvaljujući slijepoj poslušnosti Tegeltiji.


Tegeltija, uz pomoć narečenih, pokušava, na osnovu anonimne prijave, montirati proces Debevecu u kojem bi Tužilaštvo BiH protiv njega donijelo Naredbu o sprovođenju istrage, nakon čega bi Debevec bio doveden u situaciju da može biti suspendovan sa funkcije predsjednika Suda BiH; To bi Tegeltiji otvorilo mogućnost imenovanja nekog od svojih poslušnika.


Sve ovo potvrđeno je saopštenjem Tužilaštva BiH (05.08.2020.). 


“Tužilaštvo BiH je 18. 3. 2020. godine zaprimilo anonimnu prijavu protiv Ranka Debevca, predsjednika Suda BiH, zbog određenih koruptivnih krivičnih djela, a koja je naznačena i na Ured disciplinskog tužioca VSTV-a BiH, kao i ambasada SAD, Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Ureda Visokog predstavnika (OHR), Specijalnog predstavnika Delegacije EU u BiH i OSCE-a“, kazala je za Raport Adisa Karačić, viši stručni saradnik za odnose sa javnošću Tužilaštva BiH.

Pored toga, Tužilaštvu je stigla i dopuna krivične prijave protiv Debevca, koja se također istražuje. „Povodom navedenih prijava, vrše se provjere navoda istih”, kažu iz Tužilaštva.

Da se bi istraga mogla preći i granice BiH također su nam potvrdili u svom odgovori.

“Navodi se provjeravaju, između ostalog, i putem međunarodne pravne pomoći“, kažu u Tužilaštvu BiH. (Raport.ba)


Nakon ovakvog saopštenja Tužilaštva BiH, datog samo dan nakon teških riječi koje su, putem saopštenja, razmijenili čelnici Tužilaštva i Suda BiH, jasno je da je napad na Debeveca u punom zamahu i da akteri, koje sam naveo u tekstu od 01.07.2020., na čelu sa Tegeltijom ne odustaju da dekapituju predsjednika Suda BiH, kako bi na njegovu poziciju doveli svog poslušnika.


U nastavku ponovo objavljujem tekst od 01.07. u kojem sam detaljno pojasnio način na koji će Tegeltija pokušati da uništi Debeveca, što je sada i obznanjeno, a nakon njega i saopštenja Tužilaštva i Suda BiH koja svjedoče o teškom ratu između dvije institucije, ali i brojnim nezakonitostima u radu Tužilaštva na koje je ukazao Sud BiH. 


Pravosudni puč u toku: Milan Tegeltija vodi akciju uklanjanja Ranka Debeveca, predsjednika Suda BiH, kojeg ne kontroliše, kako bi na njegovo mjesto doveo svog poslušnika i stopostotno privatizovao najznačajnije pravosudne institucije; Odgovori Ambasada SAD-a, Velike Britanije, SR Njemačke, Misije OSCE u BiH o navedenim dešavanjima (01.07.2020.)

Piše: Slobodan Vasković

1.
Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH (VSTS), opterećen nizom afera čiji je direktan ili, pak, indirektan učesnik, teško je poljuljan na poziciji koju obavlja i sa koje kontroliše dobar dio pravosuđa BiH, entiteta i kantona.

2.
Tegeltija ne kontroliše Sud BiH, preciznije predsjednika Suda Ranka Debeveca i otpočeo je nezakonitu i nelegalnu akciju kako bi ga uklonio, a na njegovo mjesto doveo nekog od svojih brojnih poslušnika.

3.
Glavni Tegeltijin saradnik u akciji udara na Debeveca, njegovog uklanjanja, koja je uveliko u toku, jeste Gordana Tadić, Glavna tužiteljka Tužilaštva BiH, kao i lojalni im kadrovi iz pravosudnih institucija koji su pozicije dobili zahvaljujući slijepoj poslušnosti Tegeltiji.

4.
Vrlo bitno je naglasiti da akcija ima dva kraka i da se oba pokušavaju realizovati istovremeno!


Prvi Krak
5.
Tegeltija, uz pomoć narečenih, pokušava montirati proces Debevecu u kojem bi Tužilaštvo BiH protiv njega donijelo Naredbu o sprovođenju istrage, nakon čega bi Debevec bio doveden u situaciju da može biti suspendovan sa funkcije predsjednika Suda BiH; To bi Tegeltiji otvorilo mogućnost imenovanja nekog od svojih poslušnika.

6.
Cijela akcija je neinteligentna, potpuno providna, što uopšte ne znači da će biti i neefikasna. 

7.
Upotrijebljen je oprobani recept u BiH: Podnešena je anonimna krivična prijava protiv Debeveca, a Tužilaštvo BiH je odmah uzelo u rad. U toku su, prema višestruko provjerenim informacijama, predistražne radnje.



Gordana Tadić za tužioca je delegirala Vedranu Mijović, koja je pod potpunom Tegeltijinom kontrolom.

8.
Naravno da uopšte ne treba sumnjati da iza anonimne prijave stoji upravo Tegeltija, jer je on tu vrstu obračuna sa nepodobnima “usavršio” još dok je bio na poziciji predsjednika Osnovnog suda Banjaluka; Isti način obračuna je već dugogodišnja tradicija Režima Milorada Dodika.

9.
Tegeltija je, u namjeri da ukloni Debeveca, otišao tako daleko da je potpuno nezakonito dozvolio uvid u njegov personalni dosje, iako je njegov lični “predmet” protiv Debeveca još uvijek u statusu predistražnih radnji (KTA). 

10.
Ukoliko ostvari svoje nezakonite namjere i ukloni Debeveca, Tegeltija će izvršiti svojevrstan pravosudni puč i na taj način potpuno kontrolisati sve njegove segmente, čime će sebi prigrabiti ogromnu moć i izvući se iz defanzive u kojoj se trenutno nalazi.

Do tada će, izvan svake razumne sumnje, pokušati da ucjenjuje Debeveca!

Drugi krak
11.
Da bi, nakon donošenja Naredbe o sprovođenju istrage protiv Debeveca, uklonio predsjednika Suda, preciznije suspendovao, i na njegovo mjesto postavio svog poslušnika, Tegeltija  juriša I na Mirzu Hadžiomerovića, zamjenika Glavnog disciplinskog tužioca, koji nije pod njegovom kontrolom, kako bi potpuno ovladao Uredom disciplinskog tužioca (UDT). 


Zboog toga je i Hadžiomerović dobio krivičnu prijavu, a razlog je pokušaj da ga uklone sa pozicije zamjenika Glavnog disciplinskog tužioca.

12.
Zašto je to bitno?

Ured disciplinskog tužioca može da proslijedi, ali i ne mora, prijedlog za suspenziju Debeveca, ukoliko bi protiv njega Tužilaštvo BiH donijelo Naredbu o sprovođenju istrage.

Preciznije, u slučaju donošenja Naredbe Ured disciplinskog tužioca može, ali i ne mora, da proslijedi zahtjev Komisiji VSTS za suspenziju Debeveca.

13.
Tegeltija, koji ne kontroliše Hadžiomerovića, nije siguran da će on proslijediti prijedlog za suspenziju Debeveca (u opisanoj situaciji) Komisiji VSTS, kojom Tegeltija suvereno vlada.


14.
U stvari, Tegelttija je ubijeđen da to Hadžiomerović neće učiniti, pa želi i njega da ukloni, kako bi mogao da stvori sve uslove za definitivan obračun sa Debevecom.

15.
Akcije su u toku, a Tegeltija, umjesto da je u zatvoru zbog afere “Potkivanje”, “anonimnim” krivičnim prijavama i teškom zloupotrebom institucija, pokušava sebi očistiti prostor za potpunu privatizaciju najznačajnijih pravosudnih institucija BiH.

16.
Osim Debeveca i Hadžiomerovića, Tegeltija ima “Crnu Listu” onih koji su mu se zamjerili i sa kojima se namjerava obračunati ukoliko mu pođe za rukom da ukloni Debeveca i ovlada i Sudom BiH.

17.
U vezi sa svim ovim dešavanjima, koja vrlo ozbiljno prijete poptunom i nepovratnom urušavanju pravosudnog sistema u BiH, uputio sam ambasadorima SAD, Velike Britanije, Italije, Francuske, SR Njemačke i OSCE-u, pitanje koje glasi:
S obzirom na to da država/organizacija koju predstavljate ima snažan uticaj u BiH, šta ćete preduzeti da spriječite da Milan Tegeltija, predsjednik VSTS-a, i njegova otuđena grupacija, potpuno preuzmu pravosudne institucije i usmjere ih protiv svih onih koji su im smetnja, kako njima, tako i njihovih političkim patronima i, istovremeno, iskoriste ih za zaštitu i aboliranje masovnog kriminalnog djelovanja najviših funkcionera u državi BIH, njenim entitetima i kantonima, kao i direktora javnih preduzeća, institucija i ustanova…?!

Do zaključenja ovog teksta dobio sam odgovore iz ambasada SAD-a, Velike Britanije, kao i Misije OSCE u BiH koje prenosim bez ikakvih izmjena.

Odgovor Ambasade SAD u BiH

Ambasada SAD u BiH

Bosni i Hercegovini su potrebni nezavisni tužioci i sudije koji odgovaraju za svoj rad i primjenjuju najviše profesionalne standarde.



"Mi nastavljamo  podržavati okruženje u kojem odgovoran i  profesionalan pravosudni sektor može funkcionisati nezavisno od političkog utjecaja. Međutim, ne možemo komentarisati hipotetičke situacije", odgovoreno mi je iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD u BiH

Odgovor Ambasade Velike Britanije u BiH

Ambasada Velike Britanije u BiH

Poštovani g. Vasković,

hvala Vam na emailu od 26. juna 2020. godine.  Primili smo k znanju zabrinutosti koje ste u njemu iznijeli.



Britanska ambasada Sarajevo detaljno prati reformske procese u polju vladavine prava u BiH. U tom pristupu, ambasada je veoma fokusirana na VSVT BiH kao instituciju i dijeli zabrinutosti koje su izrazile EU, druge ambasade i organizacije zainteresovane za konkretan napredak. Nastavićemo da usmjeravamo našu podršku na jačanje nezavisnog i efikasnog pravosudnog sistema BiH.

Srdačan pozdrav
Britanska ambasada Sarajevo

Odgovor Misije OSCE u BiH


"Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini ne može javno komentirati navode koje iznosite.
Kao što je Misija oduvijek naglašavala, sudije i tužitelji, posebno oni koji imaju upravljačke funkcije u sudovima i tužilaštvima, moraju biti u potpunosti nepristrasni i neovisni. Njihov izbor mora biti vođen zaslugama i stručnošću, a njihov rad vođen zakonom, a ne ličnim vezama ili odanošću.


Misija ne može potvrditi da li se odvijaju procesi koje ste opisali. Nadalje, naglašavamo da Misija nema izvršne funkcije kada su pitanju institucije BiH, oslanjajući se isključivo na naš mandat definiran Općim okvirnim sporazumom za mir iz 1995. godine, i ne može poduzeti preventivne mjere koje ste opisali.

Nastavit ćemo pratiti stanje i dešavanja u pravosuđu, uključujući procese imenovanja i transparentno izvještavati o našim sistemskim nalazima."

Odgovor Ambasade Savezne Republike Njemačke u BiH

Poštovani gospodine Vasković,

zahvaljujemo se na Vašem upitu. U nastavku dostavljamo odgovor:

„Vladavina prava je osnovna vrijednost EU; poboljšanja u ovoj oblasti predstavljaju ključnu pretpostavku za daljnje približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Oblast vladavine prava i reforma pravosuđa koja je povezana s tim, su centralni problemi u BiH, nedostatak sprovođenja reformi u ovoj oblasti je zabrinjavajući.  Priebe-izvještaj iz decembra 2019. godine upravo je jasno ukazao na probleme i izazove u ovoj oblasti. Od ključnog značaja je reforma Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) kao bit neovisnog i samoupravnog pravosuđa. Mi ćemo se zajedno sa Delegacijom EU zauzimati za reforme pravosuđa, što uključuje i brzu izradu novog zakona o VSTV.“
S poštovanjem,

Saopštenje Tužilaštva BiH (04.08.2020.)


TUŽITELJSTVO BIH ZATRAŽIT ĆE STAV VSTV BiH POVODOM AKTA DOSTAVLJENOG OD SUDA BIH DANA 28.07.2020. GODINE



Također, zatražit će se očitovanje, na koji način i uz koje procedure, je došlo do donošenja i selektivne distribucije navodnih „zaključaka“ u Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine.

 

Glavna tužiteljica Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, Gordana Tadić, održala je Prošireni kolegij glavnog tužitelja i šefova tužiteljskih odjela  i odsjeka u Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine, a povodom zaključaka iz Suda BiH, koji su dostavljeni samo pojedinim rukovoditeljima u ovoj instituciji.

 

Navedeni zaključci, dostavljeni su pojedinim rukovoditeljima i tužiteljima, a u njima Sud ukazuje na navodne „neregularnosti“ prilikom izuzimanja dokumentacije u istražnim predmetima u kojima postupaju tužitelji i ovlaštene službene osobe, te izdavanju usmenih naredbi sudaca za postupanje u predmetima. 

 

Tužitelji su mišljenja da navedeni „zaključci“ predstavljaju izravno miješanje i opstrukciju rada Tužiteljstva BiH, u borbi za jačanje vladavine prava, te izravno miješanje i opstrukciju u pojedinim aktivnim predmetima u kojima postupa tužiteljstvo, a koji su od izuzetnog značaja za vladavinu prava. 

 

Zaključak je kolegija, da se VSTV BiH upozna sa navedenim zaključcima te u najkraćem roku očituje o istima, kako ne bi nastupile štetne posljedice.

 

Također, da se od VSTV BiH zatraži da od Suda BiH pribavi detaljne informacije o održanoj sjedinici i načinu donošenja zaključka. Dopis će biti upućen i Uredu stegovnog tužitelja. 

 

Tužiteljstvo BiH će radi zaštite integriteta institucije i tužiteljske funkcije, poduzeti  sve zakonom predviđene mjere i radnje.​ /kraj/


Odgovor Suda BiH na saopštenje Tužilaštva BiH


04.08.2020

Sud Bosne i Hercegovine, povodom saopštenja Tužilaštva Bosne i Hercegovine

Sud Bosne i Hercegovine, povodom saopštenja Tužilaštva Bosne i Hercegovine od 04.08.2020. godine, u kojem se navodi kako je akt Suda od 28.07.2020. godine „izravno miješanje i opstrukcija rada Tužilaštva“, kao i „opstrukcija u aktivnim predmetima od izuzetnog značaja za vladavinu prava“, radi ispravljanja netačno predstavljenog stanja stvari i krivo stvorene slike u javnosti, upućuje javno sapštenje:

 

TUŽILAŠTVO BOSNE I HERCEGOVINE ZLOUPOTREBLjAVA SVOJU POZICIJU

RADI PRAVLjENjA MEDIJSKOG SPEKTAKLA

 

Sud odlučno odbacuje zaključke proširenog tužilačkog kolegija, kojim je akt od 28.07.2020. godine neutemeljeno ocijenjen kao opstrukcija rada Tužilaštva, a posebno opstrukcija rada u aktivnim predmetima.

 

Najprije, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je prilikom izdavanja predmetnog saopštenja, iz razloga pravilnog informisanja javnosti, trebalo javnosti pojasniti suštinu onog na šta je Sud ukazao svojim aktom od 28.07.2020. godine.

 

Imajući u vidu da je Tužilaštvo propustilo ili izostavilo saopštiti ključnu stvar, Sud će to učiniti.

 

Naime, predsjednica Krivičnog odjeljenja je, nakon elektronske sjednice zbog pandemije uzrokovane korona virusom i više usmenih konsultacija, uputila akt na ruke Glavne tužiteljice i četiri šefa odsjeka i odjela Tužilaštva Bosne i Hercegovine, a ne kako se to netačno navodi „samo pojedinim rukovoditeljima i tužiteljima.“

 

Akt sadrži zaključak o uočenim nepravilnostima u praksi, suprotnih članu 35. ZKP BiH, što je kao povreda odredaba procesnog zakona utvrđeno u ranijim presudama Apelacionog odjeljenja Suda. Dakle, upravo s ciljem vraćanja postupanja Tužilaštva u zakonite okvire, a ne s ciljem opstrukcije rada Tužilaštva, upućen je ovaj akt međuinstitucionalne saradnje. Nadalje, u aktu je naveden član 35. ZKP, te je dato pojašnjenje tog člana, koje se zapravo zasniva na dosadašnjoj sudskoj praksi. Nijednom riječju u aktu Suda nije ni na koji način implicirano ili aludirano na bilo koji pojedinačan, završen ili aktivan predmet, niti je to bila namjera, kako to krivo predstavlja Tužilaštvo, radi dezavuisanja javnosti.

 

Stoga, iznenađuje stav Tužilaštva BiH kojim predmetni akt Suda ocjenjuje kao „opstrukciju“, te posebno začuđuje zašto Tužilaštvo izlazi u javnost s netačnim informacijama i krivim predstavljanjem stanja stvari. Sud ne uviđa drugi razlog nego pravljenje medijskog spektakla, koji ima za cilj narušavanje autoriteta i ugleda Državnog suda.

 

Također, začuđuje stav Tužilaštva Bosne i Hercegovine da će zatražiti očitovanje Visokog sudskog i tužilačkog vijeća o aktu Suda, kako ne bi nastupile štetne posljedice, te da će isti biti upućen i Disciplinskom tužiocu. Navedeni stav začuđuje iz razloga što niti VSTV BiH niti UDT nemaju niti jednu nadležnost u ovom pitanju, a što bi Tužilaštvo trebalo znati. Također, Sud ovim aktom nije ništa naložio niti je pokušao narediti bilo šta, već je dao svoje mišljenje o navedenom problemu. S obzirom na navedeno, ne postoji nikakvo uporište o nastupanju bilo kakvih štetnih posljedica usljed ovog akta. Stoga, Sud poziva Tužilaštvo da ne dezavuiše javnost najavama pokretanja postupaka pred Visokim sudskim i tužilačkim vijećem i Uredom disciplinskog tužioca, za šta ovi organi uopće nisu nadležni.

 

Sud Bosne i Hercegovine podsjeća Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, da je, shodno svojoj poziciji u ustavnom poretku i u skladu s važećim propisima, itekako nadležan zauzimati stavove, davati mišljenja pa čak i izdavati pravno obavezujuće stavove o ostvarivanju vladavine prava u praksi, a naročito davati mišljenja važna za zakonito poduzimanje procesnih radnji tužilačkim i policijskim institucijama nad kojima ostvaruje svoju jurisdikciju.

 

Na kraju, Sud će radi zaštite integriteta ove institucije, važnosti sudijske funkcije i uloge Suda Bosne i Hercegovine u ostvarivanju vladavine prava, također poduzeti sve zakonom predviđene mjere i radnje.