недеља, 21. јун 2015.

Tajkunska gradnja u Bijeljini: Živi zazidani u ulici Đure Jakšića

Piše: zurnal.info

Stanari stambene zgrade u Ulici Đure Jakšića br. 1 u Bijeljini našli su se pred zidom. Bukvalno. Privatni preduzetnik Rade Milanović gradi svoj poslovno-stambeni objekat paralelno sa njihovom zgradom i to na udaljenosti od svega tri metra, iako ta udaljenost prema zakonskim propisima mora biti najmanje 12 metara.

Kada objekat bude završen, stanari u zgradi preko puta biće skoro pa živi zazidani.

Stanari zgrade u Ulici Đure Jakšića su se pobunili i krenuli u pravnu bitku za svoja prava. Zalud. I tu su se našli pred zidom. Uzalud desetine dopisa, pritužbi, prigovora, ukazivanja na nepoštovanje zakona, odluka Suda… Milanović je nastavio da gradi. Krenimo redom.

Krajem januara ove godine Zajednici etažnih vlasnika u Ulici Đure Jakšića 1 dostavljeno je Rješenje o građevinskoj dozvoli Odjeljenja za prostorno uređenje Gradske uprave Bijeljina, kojim se Milanoviću odobrava “veća rekonstrukcija” postojećeg poslovnog objekta u poslovno-stambeni objekat. Međutim, nije riječ ni o kakvoj rekonstrukciji objekta, već o rušenju postojećeg objekta i gradnji nove zgrade, trospratnice, dugačke dvadeset pet  metara.

U prvoj fazi Milanović namjerava da izgradi dvospratnicu (podrum+prizemlje+dva sprata), dok u drugoj fazi namjerava da dogradi još jedan sprat, mada za to tek mora da dobije građevinsku dozvolu.
Gradska uprava u cijelom slučaju se ograđivala usvojenim Regulacionim planom, koji je, opet, nezakonito donesen i koji je ignorisao sve ranije primjedbe ZEV iz Ulice Đure Jakšića broj 1.

Kad su vidjeli da je vrag odnio šalu i da gradska vlast, a ni Milanović, ne odustaju od namjere da se, mimo svih pozitivnih zakonski propisa, izgradi zgrada koja će ih potpuno zatvoriti, stanari iz Ulice Đure Jakšića 1 su se obratili entitetskim institucijama. I tamo su udarili u zid.

Ministarstvo za prostorno uređenje, ekologiju i urbanizam odbilo je njihovu žalbu na odluku Odjeljenja za prostorno uređenje grada Bijeljina, pa je Milanović nastavio da gradi.
Stanari tu nisu stali, pa su tužili Ministarstvo za prostorno uređenje, ekologiju i urbanizam RS i Okružni sud u Bijeljini 15. maja ove godine donosi presudu kojom se poništava dozvola Radetu Milinoviću da gradi zgradu. Odjeljenje za prostorno uređenje grada Bijeljina čekalo je poslednji rok, dozvoljen zakonom, da donese Rješenje o zabrani gradnje. Tu se, međutim, ovo vrzino kolo ne raspetljava.

Investitor Rade Milanović se na to rješenje žali gradonačelniku Bijeljine Mići Mićiću, tražeći da on lično donese odluku o odlaganju rješenja o zabrani nastavka izgradnje, tvrdeći da je završetak njegovog poslovno-stambenog objekta od velikog značaja za Bijeljinu i da u svemu tome postoji veliki “javni interes”.

Milanović je naveo da je “javni interes” u tome što će u njegovom zgradi, kada bude završena (a trebalo bi, kako on kaže, što hitnije), biti otvorena firma “S Medico”, “koja ima potpisan ugovor sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS i ima hiljade korisnika usluga porodičnog ljekara”.
“Izgradnja je hitna, jer trpe građani koji su korisnici usluga, pošto se trenutno koristi mnogo manja prostoprija, koja nema kapacitet da udovolji sve zahtjeve pacijenata”, naveo je Milanović.

Ovaj zahtjev Mićiću je dostavljen 5. Juna; Pet dana kasnije Mićić organizuje sastanak sa nadležnim službama o ovom slučaju i u maniru lokalnog kneza im preporučuje: “Rodilo se, ljuljajte ga”. Odnosno, gradonačelnik Mićo Mićić se stavio iznad zakona i Suda i naložio nadležnim gradskim službama da Milanoviću dozvole nastavak gradnje.

Stanari zgade u Ulici Đure Jakšića broj 1. ponovo su pred zidom, a Milanović nastavlja da radi punom parom. Nakon što mu je gradonačelnik Bijeljine dao vjetar u jedra, angažovao je duplo više radnika na gradnji objekta, koji rade svaki dan osim nedelje. Prvi sprat je već završio, kreće u zidanje drugog, pa onda trećeg. Za to vrijeme ruše se nade stanara u Ulici Đure Jakšića, jer im je svakog dana sve jasnije da se bore s vjetrenjačama i da vlast, novac i moć pred sobom ruše sve, ne samo interes i prava običnih ljudi, već i zakone i sudske odluke.