piše: Dragan Čavić, predsjednik
Narodnog demokratskog pokreta
Na
29. sjednici Narodne skupštine RS postavio sam poslaničko pitanje:
“Zbog
čega i koliko je ukupno Vlada RS uložila sredstava u Balkan investment banku i
da li su preduzete istražne radnje za utvrđivanje odgovornih lica za nastalu
štetu i kolika je ukupna nastala šteta”?
Dobio
sam odgovor kojeg je potpisao ministar finansija Zoran Tegeltija i u kojem mi
saopštava da je Agencija za bankarstvo RS kontrolisala ovu banku krajem prošle
godine i da je uočila nekvalitetnu aktivu (nekvalitetne plasmane banke) zbog
čega joj je naložila dodatna rezervisanja, nakon čega je banka otišla u gubitak
od 33,6 miliona KM.
Poslije
toga banka je smanjila osnovni kapital (radi
pokrića gubitka), tako da je (nakon smanjenja) kapital banke činilo 501.881
akcija nominalne vrijednosti po 10 KM, od čega je 1881 akcija klase „A“ i 500.000 prioritetnih nekumulativnih akcija
klase „B“.
Takođe
se navodi da je istovremeno izvršeno i povećanje osnovnog kapitala banke kroz
emisiju akcija i to 3.000.000 akcija nominalne vrijednosti od po 10 KM, koje su
kupile IRB RS - 24 miliona KM i Garantni fond RS - 6 miliona KM.
Konstatuje
se, takođe, da je Vlada RS u funkciji Skupštine akcionara IRB RS i Garantnog
fonda RS donijela odluku o kupovini predmetnih akcija sa ciljem da zaštiti i
dodatno ojača bankarski sektor.
Saopšteno
mi je i da se trenutno vode istrage u vezi sa poslovanjem ove banke.
Iako
ministar zna čitati, nije mi napisao odgovor na moje pitanje, nego mi je samo
saopštio šta se odskora dogodilo, namjerno ne navodeći da je Vlada RS preko IRB
RS još 2010.godine kupila akcije ove banke u vrijednosti od 5.000.000 KM (to je
tih 500.000 prioritetnih nekumulativnih akcija nominalne vrijednosti od 10 KM);
da je iste godine kupila još i 5.000.000 KM obveznica čiji je emitent bila ista
banka, i da je početkom 2013. godine iz portfelja ove iste banke otkupila
obveznice emitenta „Kaldera kompani“ iz Laktaša nominalne vrijednosti 7.000.000
KM, sa dospijećem od 20 godina. Vlasnik “Kaldere” je Milenko Čičić, blizak
prijatelj Milorada Dodika.
Znači,
IRB RS i Garantni fond RS, uz saglasnost svoje skupštine Akcionara, to jest Vlade
RS, ukupno su u BIB do sada uložili 47 miliona KM, a ne samo 30 miliona KM kako me je pismeno obavjestio
Tegeltija.
Tih
47 miliona KM ubačeno je u bunar za kojeg se još ne zna gdje mu je dno, a samo
iz jednog razloga - da se prikriju saučesnici u ovom antidržavnom i
antinarodnom zločinačkom poduhvatu Litvanca Edvinasa Navickasa, bivšeg direktora
Balkan investment banke.
Navickas
je direktno sa režimskom vrhuškom dogovarao ko će sve dobiti kredite ove banke
u RS i to bez kvalitetnog obezbjeđenja, a uz put je davao i kredite svojim pajdašima, kao i pajdašima
svog glavnog šefa Vladimira Romanova, vlasnika UKIO grupe iz Kaunasa u
Litvaniji.
Zato
je režimska vrhuška skočila na noge lagane, ne da bi spasila banku i njene
depozitare, već sam vrh SNSD-a koji je do vrata u ovoj aferi.
A
sad način na koji se država sa mafijaškim rukovodstvom upušta u bacanje 30
miliona KM u bunar bez dna da bi spasila propalu banku, čija je propast nastala
zbog mafijaškog rukovođenja tom bankom.
Povećanje
osnovnog kapitala Banke izvršeno je emisijom redovnih akcija javnom ponudom
koja je upućena svim investitorima, koji će za upisane akcije uplatiti iznos od
najmanje 100.000 KM po investitoru za svaku pojedinačnu ponudu.
Ovakav
način emisije nije bez razloga izabran.
To
je urađeno zato što je članom 60. tačka 1. Zakona o tržištu hartija od
vrijednosti, propisano da za ovakav način povećanja kapitala nije potrebna
Izrada prospekta:
„(1)
Prospekt se ne objavljuje kod sljedećih javnih ponuda:
g)
ponuda hartija od vrijednosti čija pojedinačna nominalna vrijednost iznosi
najmanje 100.000 KM“.
Član
60. tačka 3. Propisano je slijedeće:
(3)
“Emitent koji je emitovao hartije od vrijednosti u skladu sa stavom 1. ovog
člana (bez izrade prospekta) dužan je da, najkasnije u roku od jedne godine od
upisa tih hartija od vrijednosti u Registar, objavi prospekt za uvrštenje
hartija od vrijednosti na berzu, odnosno drugo uređeno javno tržište u skladu
sa odredbama ovog zakona”.
Da
bi običan čovjek shvatio cijelu igranku u režiji režimskih stručnjaka, treba da
zna da je prospekt u stvari rentgenska slika onog pravnog lica (emitenta) koji
je dao na prodaju svoje hartije od vrijednosti, kako bi potencijalni kupci
znali od koga kupuju hartije od vrijednosti, i kakva je poslovna perspektiva
tog emitenta.
Članom
11. Zakona o tržištu hartija od vrijednosti, propisano je sledeće:
(1)
“Kada emituje hartije od vrijednosti javnom ponudom u Republici Srpskoj,
odnosno kada hartije od vrijednosti uvrštava na berzu, odnosno drugo uređeno
javno tržište, emitent je dužan da objavi prospect”.
(2)
“U slučaju javne ponude emitent može da objavi i preliminarni prospekt s ciljem
ispitivanja interesa investitora za predmetnu emisiju”.
3)
Prospekt iz stava 1. ovog člana i preliminarni prospekt obavezno sadrže
cjelovitu, tačnu i objektivnu informaciju o imovini i obavezama, gubitku ili
dobitku, finansijskom položaju i perspektivama emitenta, svrsi prikupljanja
sredstava, faktorima rizika, te o pravima koja daju hartije od vrijednosti na
koje se odnosi prospekt, na osnovu koje potencijalni investitor može objektivno
procijeniti rizike investiranja i donijeti odluku o investiranju.
(4)
Preliminarni prospekt i prospekt objavljuju se nakon što ih odobri Komisija.
(5)
Za istinitost, tačnost i potpunost podataka objavljenih u preliminarnom
prospektu odgovorni su emitent, ovlašćena lica emitenta i revizor.
(6)
Za štetu koja je nastala zbog neistinitih, netačnih i nepotpunih podataka u
preliminarnom prospektu solidarno su odgovorna lica iz stava 5. ovog člana.
(7)
Komisija ne odgovara za istinitost, tačnost i potpunost podataka iz stava 5.
ovog člana.
(8)
Komisija donosi akt kojim propisuje sadržaj i formu preliminarnog prospekta, te
način objavljivanja preliminarnog prospekta i oglasa u vezi sa preliminarnim
prospektom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Upravo
zbog toga što ni emitent (Balkan investment banka) ni ovlašćena lica emitenta,
kao ni revizor (Deloitte koji je uradio reviziju) ne bi dali prolaznu ocjenu
stanja u banci zbog kojeg sigurno niko normalan ne bi kupovao akcije ovakve
propale firme, režimska vrhuška je odlučila da iskoristi mogućnost iz člana 60.
tačka 1. Zakona o tržištu hartija od vrijednosti i da emituje akcije bez
prospekta.
Ali,
nakon takve akvizicije od strane IRB RS i Garantnog fonda RS, Centralni
registar je stavio zabranu prava raspolaganja akcijama iz predmetne emisije
Balkan Banke (koje je kupila IRB RS preko svojih fondova i Garanti fond RS) na
računima vlasnika i zabrana će trajati sve dok emitent ne objavi prospekt za
uvrštenje hartija od vrijednosti na berzu.
Razlozi
za emisiju bez izrade prospekta:
1. Niko nije htio da preuzme na sebe rizik da
garantuje tačnost podataka koji bi bili sadržani u Prospektu.
2. Najvažni razlog je da Komisija za hartije
za vrijednosti ne bi mogla da odobri predmetni Prospekt, pa je nađeno rješenje
da se dokapitalizacija Banke završi bez izrade prospekta. Razlog zbog kojeg
Komisija ne bi mogala da izda rješenje o odobrenju prospekta, su mišljenja
nezavisnog revizora po finansijskim izvještajima Banke.
Članom
11. stav 2. Zakona o tržištu, propisano je da prospekt iz stava 1. ovog člana
obavezno sadrži „cjelovitu, tačnu i objektivnu informaciju o imovini i
obavezama, gubitku ili dobitku, finansijskom položaju i perspektivama emitenta,
svrsi prikupljanja sredstava, faktorima rizika, te o pravima koja daju hartije
od vrijednosti na koje se odnosi prospekt, na osnovu koje potencijalni
investitor može objektivno procijeniti rizike investiranja i donijeti odluku o
investiranju”.
Članom
17. stav 1. tačka m) Pravilnika o emisiji propisano je da je sastavni dio
prospekta i mišljenje revizora koji je izvršio reviziju finansijskih
izvještaja.
U
izvještaj nezavisnog revizora, Deloitte
d.o.o. Banja Luka, o finansijskim izvještajima za 2012. godinu,
konstatovano je da „zbog značaja pitanja iznijetih po tačkama 4-10, revizor „ne
izražava mišljenje o finansijskim izvještajima Društva za 2012. godinu“.
Saglasno
članu 29. stav 3. i 4. Zakona o računovodstvu i reviziji Republike Srpske
("Službeni glasnik Republike Srpske", broj: 36/09), u izvještaju o
izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja, izražava se mišljenje o tome da li
finansijski izvještaji istinito i objektivno, po svim materijalno značajnim
pitanjima, prikazuju finansijsko stanje i rezultate poslovanja pravnog lica, te
promjene na kapitalu i tokove gotovine u obračunskom periodu na koje se odnose
revidirani finansijski izvještaji, kao i da su ti izvještaji sastavljeni u
skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima, odnosno Međunarodnim
standardima finansijskog izvještavanja, kao i da mišljenje ovlašćenog revizora
mora biti izraženo u skladu sa Međunarodnim standardima revizije i može biti
pozitivno, mišljenje sa rezervom, negativno ili u formi u kojoj se revizor
uzdržava od davanja mišljenja.
U
konkretnom slučaju, ovlašćeni revizor se uzdržao od davanja mišljenja, jer
nije imao dovoljno informacija po osnovu
kojih bi mogao izraziti svoje mišljenje u vezi
finansijskog izvještaja za 2012. godinu, pa ni potencijalni investitori, u nedostatku informacija, ne bi
mogli donijeti odluku u vezi kupovine emisije akcija Banke.
S
obzirom da su navedeni nedostaci finansijskog izvještaja od materijalnog
značaja za sadržaj prospekta, odnosno za informisanost potencijalnih
investitora, ako se uzme u obzir činjenica da revizor nije mogao da se izjasni
(uzdržan od mišljenja) o finansijskom izvještaju za 2012. godinu, onda jasno
proizlazi i činjenica da zbog navedenih razloga u revizorskom izvještaju, ni
javnost ni investitori, posredstvom prospekta ne bi mogli biti objektivno
upoznati sa rezultatima rada, niti sa finansijskim položajem emitenta.
Dakle
odlučeno je da se kupi mačak u vreći, a prilikom pripreme emisije, zbog
navedenih nedostataka, u Komisiji za HoV im je tad jasno rečeno da oni neće
odbriti prospekt Banke, te su izabrali ovakvo rješenje da se dokapitalizacija
završi bez izrade prospekta.
Ono
što je zanimljivo još reći je da je ovo jedina emisija koju je IRB RS podržao,
a koja je rađena bez izrade prospekta. I ranije su događale kupovine hartija od
vrijednosti kumovsko - prijateljskog tipa čiji su emitenti bili Boska, Bobar
banka, pa i Balkan banka u ranijim emisijama, zatim Kaldera, Aura osiguranje,
Atlandik BB d.o.o., Farmalend, i druge emisije, i svaki put su to bile emisije
uz objavu prospekta. Svi su oni mogli da dobiju Rješenje za odobrenje
prospekta, jer su im revizorski izvještaji mogli dobiti prolaznu ocjenu.
Samo
poslednja emisija akcija Balkan Investment Banke izvršena je bez objave
prospekta, jer je režimska vrhuška bila svjesna da bi finansijski prospekt
Balkan Investment Banke bio atraktivan za potencijalne kupce podjednako kao što
je trenutno turistički prospekt Sirije atraktivan za potencijalne turiste.
A
da se stvar ne bi otela kontroli, i da u javnost ne bi procurila sva otkrića
rusvaja zatečenog u opustošenoj banci, na brzinu je izabrano i rukovodstvo sada
već državne banke sa punokrvnim srpskim imenom i malokrvnom finansijskom
situacijom.
U Nadzorni odbor Banke su imenovani:
Snežana
Vujnić, direktor IRB RS,
Radenko
Krčmar, direktor Garantnog fonda,
Branislava
Milekić, direktor Elektroprivrede RS (ujedno i član NO IRB RS),
Mladen
Milić, direktor Penzionog Fonda,
Vojislav
Blagojević, radi u Garantnom fondu.
Svi
su izabrani bez javnog konkursa, iako Zakon o ministarskim, vladinim i drugim
imenovanjima to izričito propisuje (član 2. predmetnog zakona Sl. glasnik
41/03).
Takođe,
i direktor Banke je izabran bez javnog konkursa.
Svi
članovi Nadzornog odbora, kao i direktor banke, odreda su članovi SNSD-a.
Naknada
članova Nadzornog odbora banke iznosi 500 KM .
Kome
uopšte treba prospekt Banke, čiji upravni odbor čine isključivo članovi SNSD-a?
To
što oni mogu napraviti ne može se opisati nikakvim prospektom!
