Piše: Siniša Božić, ekonomista
Radi privrednog značaja Banja Luke, kao najznačajnijeg ekonomskog centra Republike Srpske, čini se svrsishodno analizirati proces privatizacije na području ove lokalne zajednice. Banja Luka privredi RS doprinosi visokih 20%, koliki je i procenat građana RS koji živi na tom području.
Na području grada Banja Luke je inicijalno utvrđeno 185 preduzeća koja su obuhvaćena procesom privatizacije državnog kapitala. U analizi je posmatrano 95 preduzeća, koja su privatizovana i koja još uvijek postoje (ili je pokrenut stečajni postupak-u 7 slučajeva), odnosno nisu likvidirana. Analiza je obuhvatila samo akcionarska društva, u periodu od 2003-2009. godine. Podaci o društvima ograničene odgovornosti nisu javno dostupni, iako ovakva privredna društva zauzimaju značajan procenat u ekonomiji kako Banja Luke tako i cijele RS/BiH.
| 1. maj Drvodjelska ad Banja Luka | 1. maj Metalska ad Banja Luka |
| 1. maj Završni radovi ad Banja Luka | 22. decembar ad Banja Luka |
| Agrocentar ad Jezero | Agrokrajina ad Banja Luka |
| Auto škola ad Banja Luka | Autoprevoz ad Banja Luka |
| Autoservis Centar ad Banja Luka | Autoservis Krajina ad Banja Luka |
| Banjalučka pivara ad Banja Luka | Banjaluka-film ad Banja Luka |
| Belfan ad Banja Luka | Belira ad Banja Luka |
| Bemind ad Banja Luka | Beograd ad Banja Luka |
| Betonski proizvodi ad Banja Luka | Blik ad Banja Luka |
| Bosna-trgovina ad Banja Luka | Čajavec - Sistemi upravljanja ad Banja Luka |
| Čajavec - uslužne djelatnosti ad Banja Luka | Čajavec-alatnica Banja Luka |
| Celeks ad Banja Luka | Celkon ad Banja Luka |
| Cvjećar ad Banja Luka | Ekonomski institut ad Banja Luka |
| Elektro-servis ad Banja Luka | Elmont ad Banja Luka |
| Fabrika duvana ad Banja Luka | Fabrika kože Lauš ad Banja Luka |
| Fruktona ad Banja Luka | Glas Srpske - Grafika ad Banja Luka |
| Glas Srpske - Trgovina ad Banja Luka | Glas Srpske ad Banja Luka |
| Građa ad Banja Luka | Gradska pivnica ad Banja Luka |
| Hemiks ad Banja Luka | Hidromontaža ad Banja Luka |
| Hotel Bosna ad Banja Luka | Hotel Palas ad Banja Luka |
| Imako ad Banja Luka | Internacional ad Banja Luka |
| Jelšingrad livnica čelika ad Banja Luka | Kameni agregati ad Banja Luka |
| Konzum ad Banja Luka | Kozaraputevi ad Banja Luka |
| Krajinaauto ad Banja Luka | Krajina-lijek ad Banja Luka |
| Krajinapremjer ad Banja Luka | Krajina-promet ad Banja Luka |
| Kristal ad Banja Luka | Magrel ad Banja Luka |
| Malpreh ad Banja Luka | Mateks ad Banja Luka |
| Medicinska elektronika ad Banja Luka | Meridijan ad Banja Luka |
| Merkur ad Banja Luka | Metal ad Banja Luka |
| Mljekarska industrija ad Banja Luka | Naš dom ad Banja Luka |
| Nova radinost ad Banja Luka | Nova sirovina ad Banja Luka |
| ODGP Krajina ad Banja Luka | Petrol ad Banja Luka |
| Plan ad Banja Luka | Poljoeksport ad Banja Luka |
| Projekt ad Banja Luka | Put ad Banja Luka |
| Putnik ad Banja Luka | Rekreaturs ad Banja Luka |
| Relaks ad Banja Luka | Robna kuća Boska ad Banja Luka |
| Rotas ad Banja Luka | Samački smještaj ad Banja Luka |
| Sintetik ad Banja Luka | Šipad Krajina ad Banja Luka |
| TAM ad Banja Luka | Telekom Srpske ad Banja Luka |
| Termomontaža ad Banja Luka | TOP ad Banja Luka |
| Tranšped ad Banja Luka | Trgoauto ad Banja Luka |
| Trgoremont ad Banja Luka | Tržnica ad Banja Luka |
| Tvornica obuće Bosna ad Bronzani Majdan | Univerzum ad Banja Luka |
| Urbanistički zavod ad Banja Luka | Uslužne djelatnosti ad Banja Luka |
| Veleprehrana ad Banja Luka | Veletekstil ad Banja Luka |
| Veselin Masleša ad Banja Luka | Veterinarska stanica ad Banja Luka |
| Vetprom ad Banja Luka | Vitaminka ad Banja Luka |
| Zastava-auto ad Banja Luka | Zavod za izgradnju ad Banja Luka |
Struktura kapitala i novčani efekti privatizacije
Prosječno učešće državnog kapitala u posmatranih 95 preduzeća, jeste 30,89%. Ovaj kapital je prodan za 59.011.285 KM u gotovini (bez Telekoma Srpske), te 39.159.866 KM stare devizne štednje, odnosno 1.322.477.465 KM gotovine, uključivši Telekom Srpske.
Ako isključimo Telekom, to znači da je državni kapital u banjalučkim preduzećima prodan za prosječno oko 620.000 KM u gotovini (po preduzeću). Troškovi sticanja stare devizne štednje (kojom se mogao plaćati državni kapital u privatizaciji) su bili prosječno oko 10%. Dakle, ukupan prosječan trošak kupovine jednog banjalučkog preduzeća iznosi: 620.000 KM gotovine + 41.500 KM koji je bio neophodan da se kupi SDŠ (39.159.866/94/10) = 661.500 KM.
Novi vlasnici kupljenog državnog kapitala su dalje išli ili u povećanje svog učešća, ili u zajedničko djelovanje sa ostalim akcionarima te masovno formirali svoje uprave, odnosno oni snose odgovornost za djelovanje i funkcionisanje privatizovanih preduzeća.
Analiza pokazatelja poslovanja privatizovanih preduzeća 2003-2009
| | Zbirno poslovni prihodi | Zbirno stalna imovina | Zbirno kapital | Zbirno dobit (gubitak) | Zbirno broj zaposlenih |
| 2003 | 414.976.010 | 752.520.981 | 641.070.332 | -31.079.549 | 9.143 |
| 2004 | 428.940.864 | 768.154.362 | 616.143.493 | -22.021.499 | 8.561 |
| 2005 | 380.361.285 | 652.926.329 | 474.853.632 | -34.710.494 | 7.510 |
| 2006 | 364.403.611 | 686.259.246 | 509.314.138 | -22.047.495 | 7.023 |
| 2007 | 414.385.561 | 736.751.892 | 457.205.695 | -21.934.507 | 6.640 |
| 2008 | 510.010.196 | 675.783.414 | 475.356.300 | 5.343.437 | 6.471 |
| 2009 | 470.115.358 | 659.176.030 | 453.634.858 | 7.562.586 | 6.027 |
*bez Telekoma Srpske (nivo poslovnih prihoda i stalne imovine Telekoma, i sva ostala posmatrana 94 preduzeća je gotovo jednak, a razlika u zbirnoj dobiti u korist Telekoma je tolika da jednostavno nema svrhe uprosječavati ostala preduzeća sa pokazateljima Telekoma, što je i razlog odvojenog navođenja podataka)
Zaključci:
- Poslovni prihodi pokazuju nestalno kretanje, preduzeća ostvaruju uglavnom gubitke ili minornu dobit, a broj zaposlenih pada,
- Kapitalna osnova preduzeća pada, što je rezultat smanjenja kapitala po osnovu gubitaka koja su nastali tokom, poslije rata i u samom procesu privatizacije,
- Stalna imovina je u manjem padu, obzirom da u stalnu imovinu posmatranih preduzeća uglavnom spadaju zemljište i građevinski objekti (mada, u određenom procentu, preduzeća nisu upisana kao vlasnici zemljišta već imaju pravo trajnog korištenja, odnosno lokalna zajednica raspolaže zemljištem a isto se ne vodi u bilansima takvih preduzeća) koji sporo zastarijevaju, a manjim dijelom se otuđuju-prodaju, ili isknjižavaju na drugi način,
- Profitabilnost posmatranih preduzeća je katastrofalna-sva 94 posmatrana banjalučka preduzeća su u 2009. godini zabilježila samo 7,5 mil KM dobiti, odnosno za interval od 2003-2009. godine, ova preduzeća su ostvarila kumulativno 239 mil KM gubitaka i 120 mil KM dobiti, što znači da je zbirni rezultat poslovanja navedenih preduzeća u navedenom intervalu, generisanje 119 mil KM gubitka, a ukoliko bi se uzeli realni parametri (odnosno, nominalne pokazatelje uprosječili sa stopom inflacije u posmatranom periodu), stanje bi bilo još gore,
- Prosječni pokazatelj povrata na kapital (ROE) prosječno iznosi 3,52, odnosno, ako se isključe preduzeća koja su negativno poslovala (i za koje se navedeni pokazatelj ne može računati), preduzeća koja su pozitivno poslovala, su na svakih 3,52 KM kapitala, ostvarila 1 KM dobiti. Za poređenje, prosječan povrat na kapital u privredi EU je iznosi 10% (do izbijanja aktuelne krize), prosječan povrat na kapital u tridesetogodišnjem periodu ulaganja na američka tržišta kapitala iznosi 11%, itd. te je jasno da za posmatrana preduzeća koja posluju pozitivno, ovako nizak povrat na kapital u sedmogodišnjem posmatranom periodu je preko 70% manji od prosječnog povrata na kapital u EU i USA,
- Prosječan prihod po zaposlenom u navedenom intervalu iznosi godišnje oko 34.000 KM, za poređenje, u sličnom vremenskom intervalu, u susjednoj Hrvatskoj isti pokazatelj iznosi preko 100.000 KM. Zaključak je da ovakvom niskom prihodu po zaposlenom doprinosi višak radnika koji nemaju posla, odnosno zastarjelost sredstava za rad, tehnološkog procesa, slab plasman proizvoda na tržište i sl.,
- Pojedina preduzeća su prodavana za nerealno niske iznose novca, npr. ''Vitaminka'' ad Banja Luka – procjenjen kapital na 16,4 mil KM, prodana za 250.000 KM, ''Fruktona'' ad Banja Luka – procijenjen kapital na 5,1 mil KM, prodana za 25.000 KM, ''Mljekarska industrija'' ad Banja Luka, procijenjen kapital na 7,2 mil KM, prodana za 500.000 KM, ''Čajavec-Sistemi upravljanja'' ad Banja Luka, procijenjen kapital na 6,3 mil KM, prodano za 100.000 KM, ''Fabrika duvana'' ad Banja Luka, procjenjen kapital na 5 mil KM, prodana za 2 mil KM, itd.,
- Dividenda je isplaćena u samo 6 posmatranih preduzeća (računajući ''Telekom''),
- Pred gašenjem i nestankom (radi smanjenja broja zaposlenih i poslovnog prihoda, gubitaka te stečaja) se nalazi 45 preduzeća (skoro polovina od posmatranog), a to su:
| 1. maj Drvodjelska ad Banja Luka | 1. maj Metalska ad Banja Luka |
| 1. maj Završni radovi ad Banja Luka | 22. decembar ad Banja Luka |
| Agrocentar ad Jezero | Autoservis Centar ad Banja Luka |
| Autoservis Krajina ad Banja Luka | Belfan ad Banja Luka |
| Belira ad Banja Luka | Beograd ad Banja Luka |
| Blik ad Banja Luka | Čajavec - Sistemi upravljanja ad Banja Luka |
| Čajavec - uslužne djelatnosti ad Banja Luka | Cvjećar ad Banja Luka |
| Elektro-servis ad Banja Luka | Elmont ad Banja Luka |
| Fabrika kože Lauš ad Banja Luka | Fabrika duvana ad Banja Luka |
| Fruktona ad Banja Luka | Hemiks ad Banja Luka |
| Hidromontaža ad Banja Luka | Imako ad Banja Luka |
| Internacional ad Banja Luka | Konzum ad Banja Luka |
| Krajinaauto ad Banja Luka | Krajinapremjer ad Banja Luka |
| Naš dom ad Banja Luka | Nova radinost ad Banja Luka |
| Poljoeksport ad Banja Luka | Šipad Krajina ad Banja Luka |
| Trgoauto ad Banja Luka | Tvornica obuće Bosna ad Bronzani Majdan |
| Univerzum ad Banja Luka | Uslužne djelatnosti ad Banja Luka |
| Zastava-auto ad Banja Luka | |
