Piše: Avdo Avdić (eho.ba)
Tadašnji turski premijer Benali Yildirim samo je spustio fasciklu na sto i rekao svojim gostima iz Sarajeva da očekuje od njih da riješe probleme navedene u "spisu". Iako je samo koji minut ranije govorio da je on šef parlamentarne bh. delegacije, Šefik Džaferović je tu ulogu prepustio svom stranačkom kolegi Safetu Softiću.
"Gdje je fascikla", pitao sam Džaferovića nakon što su se on i Softić tog januara 2017. godine vratili iz "službene posjete prijateljskoj Turkoj".
"Ne znam, kod Safeta", odgovorio je Džaferović.
Turska novinska agencija Anadolija izvijestit će tada o Džaferovićevom i Softićevom susretu sa Yildirimom. Objavljen je tekst pod naslovom: FETO prijetnja svim zemljama u kojima postoji.
"Republika Turska i Bosna i Hercegovina su izuzetno prijateljske, bratske zemlje i bilateralni odnosu su na visokom zavidnom nivou., a teroristička agencija FETO je prijetnja za svaku zemlju u kojoj je prisutna, poručeno je tokom posjete Turskoj predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefika Džaferovića i predsjedavajučeg Doma naroda Safeta Softića", izvijestila je Anadolija.
Riječ FETO turska je skraćenica za Fetullahci Teror Orguzu, ili "teroristička organizacija Fetulaha Gulena. U pitanju je bivši prijatelj Redžepa Tajipa Erdogana kojeg turski vladar optužuje za organizovanje neuspjelog državnog udara u Turskoj, 15. jula 2016. godine.
Prije nego su ih turske vlasti prozvale FETO, Gulenove sljedbenike još su nazivali Hizmetovcima. U pitanju je moćna organizacija koje je, u početku, u saradnji sa turskim vlastima djelovama širom svijeta, gdje je otvrala škole i nevladine organizacije i tako šitila turski uticaj.
Nakon što je, zbog želje za apsolutnom kontrolom vlasti, došlo do sukoba izmeđz Erdogana i Gullena, turska vlada je nastojala preuzeti sve te škole, univerzitete i nevladine organizacije.
Butmirska cesta na Ilidži kod Sarajeva razdvaja dva univerziteta. Na jednoj strani je Internacionalni Univerzitet Burch, a na drugoj Internacionalni Univerzitet u Sarajevu. Osnivači Burča s Gulenovi Hizmetovci. IUS je osnovala vlast Redžepa Tajipa Erdogana.
Posljednjih pet godina turski predjetnik vrši pritisak na bh. vlasti da zatvore Burch Univerzitet. Upravo se taj Univerzitet našao na spisku organizacija i pojedinaca koje je premijer Yildirim 2017. godine predao Sotiću i Džaferoviću, tražeći da se bh. vlasti obračunaju s Hizmetovcima.
I godinama kasnije turske vlastu su dostavljale spiskove organizacija koje je trebalo zatvoriti i osoba koje je trebalo protjerati iz BiH. Kako bi dijelom ublažili pritisak "prijateljskih" turskih vlasti, bošnjački zvaničnici u Sarajevu u sve su uključili Islamsku zajednicu u BiH koja je bila prihvatila inicijativu da "privatizira" Univerzitet Burch.
Bila je to inicijativa Gulenovih ljudi koji bi pregovorima sa Islamskom zajednicom kupili vrijeme za djelovanje, a SDA i zvaničnici IZ-a su u tome vidjeli način udovolje Erdoganu. Preuzimanje je, međutim, propalo, a Erdogan je, Zbog toga što se osjećao prevarenim, mjesecima ignorisao pozive iz Sarajeva, prije svih predsjednika SDA Bakira Izetbegovića. No, kasnije su ti odnosi ponovo uspostavljeni, a pritisak Turske se pojačavao.
Uporedo sa zbližavanjem Turske i Rusije na međunarodnoj političkoj sceni, jačao je Erdoganov uticaj i na Balkanu. Osim kadrova SDA, sve prisnije odnose s njim je uspostavljao i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
"Merhaba, askeri", uzviknuo je 2. maja 2019. godine u Ankari Milorad Dodik, nakon što je Erdogan u njegovu čast postrojio svoju gardu.
Bila je to jedna od prvih službenih posjeta novog saziva Predsjedništva BiH. Bh. delegaciju činili su predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, te bošnjački član Predsjedništva Šefik Džaferovi. Opet je tokom razgovora sa turskim predsjednikom Erdoganom bilo razgovora o protjerivanju "pripadnika FETO-a" iz BiH.
Isto je ponovljeno i u julu 2019. godine kada je Erdogan došao na samit Proces saradnje jugoistočne Evrope koji je održan na Jahorini pod pokroviteljstvom Milorada Dodika. Prije obraćanja na samitu, Erdogan se u Sarajevu susreo sa članovima Predsjednišva BiH gdje je ponovo tražio protjerivanje Gulenovaca iz BiH.
"Nadam se da nećete rizikovati dobre odnose s Turskom zbog pokreta FETO", kazao je Erdogan članovima Predsjedništva BiH.
Dodik je odgovorio da će se "lično založiti da taj problem bude riješen". Dan kasnije, nakon što je objavljena ova informacija, Kabinet Milorada Dodika je prvo demantovao, a potom i potvrdio da se Erdogan raspitivao o Gulenovcima.
Uporedo sa aktivnostima u Predsjedništvu BiH, Ambasada Rpublike Turske u Sarajevu dostavila je Ministarstvu sigurnosti BiH spisak na kojem je bilo osam turskih državljana, te zatražilo njihovo protjerivanje iz BiH.
Dva mjeseca kasnije, članovi Predsjedništva BiH ponovo su se sreli sa Erdoganom. Sastanak je održan u Beogradu, a turski predsjednik Erdogan tražio je od Željka Komšića i Šefika Džaferovića da popuste Miloradu Dodiku i formiraju Vijeće ministara BiH.
Nedugo nakon toga, početkom decembra 2019. godine Služba za poslove sa strancima BiH uhapsila je u Bihaću turskog državljanina Fatiha Keškina, profesor Richmond Park Collegea u Bihaću. Turske vlasti su prethodno poništile njegov pasoš, a bh. vlasti su ga proglasila opasnošću po nacionalnu sigurnost.
Nakon što je smješten u Imigracioni centar, izdato mu je rješenje o protjerivanju. Međutim, Sud BiH poništava rješenje i nalaže puštanje na slobodu profesora Keškina.
Tako, zvanično, nijedan turski državljanin kojeg Erdoganova vlast optužuje za članstvo u FETO-u nije deportovan iz BiH. No, odnosi Milorada Dodika i Tajipa Erdogana sve su prisniji, a Dodikov SNSD sada formalno upravlja i Vijećem ministara BiH.
