Zakon o krivičnom postupku FBiH propisao da suđenje mora početi najkasnije godinu od potvrđivanja optužnice. Suđenje Delimustafiću nije počelo ni 14 mjeseci nakon optuženja. Sudija Igor Todorović osam puta odgađao ročište. Priprema se puštanje Alije Delimustafića na slobodu.
Piše: Avdo Avdić (zurnal.info)
„Ne čujem dobro“, rekao je sredinom ljeta ove godine Vojko Đokić, jedan od 48 osam optuženika u predmetu „Pravda“.
Kantonalni sudija iz Sarajeva Igor Todorović jedva je dočekao. Početak suđenja kriminalnoj skupini sa ratnim ministrom unutrašnjih poslova RBiH Alijom Delimustafićem na čelu ponovo je odgođen. Tada već peti put zaredom. Nakon te odgode, vještak medicinske struke je konstatirao da optuženici Vojko i Ratko Đokić zbog godina, uistinu, ne čuju dobro, te je naveo da im je potrebno nabaviti aparate.
Sudija Todorović je zakazao novi početak suđenja. Aparate, naravno, nije nabavio. Đokići ponovo nisu dobro čuli, pa je početak suđenja u predmetu „Pravda”, opet odgođen. Onda je, nakon toga, zakazano još jedno ročište. I ono je odgođeno, jer nije riješen problem sa sluhom.
OSAM ODGODA ROČIŠTA
Proces protiv Đokića je, potom, razdvojen od ostalih optuženih predmetu Pravda. No, na sljedećem ročištu problema sa zdravljem je imao optuženi Zikret Ohranović. Sudija Igor Todorović je, naravno, odgodio ročište za 21. decembar. Ukupno – osmi put. Plus dvije statusne konferencije, koje su otkazivane zato što Sud nije dobro izračunao koliko je potrebno stolica za 48 optuženika i njihove branioce.
Uglavnom, optužnicu protiv Alije Delimustafića i njegovih saradnika Tužilaštvo Kantona Sarajevo je podiglo 6. oktobra prošle godine. Šest dana kasnije, Kantonalni Sud je potvrdio optužnicu. Sudskom vijeću Kantonalnog suda u Sarajevu predmet je dostavljen u januaru ove godine i od tada suđenje nije počelo. Formalno i suštinski, radi se hitnom predmetu, jer je prvooptuženi Alija Delimustafić u pritvoru.
„Optuženi ima pravo da u najkraćem razumnom roku bude izveden pred sud i da mu bude suđeno bez odlaganja, a najkasnije u roku od jedne godine od dana potvrđivanja optužnice“, piše u članu 14 Zakona o krivičnom postupku Federacije BIH.
Optužnica je, kako smo naveli, potvrđena 12. oktobra 2017. godine. Suđenje nije počelo ni 14 mjeseci kasnije. Kantonalni sud u Sarajevu, dakle, direktno krši Zakon o krivičnom postupku FBiH, što bi moglo biti presudno da Alija Delimustafić uskoro bude pušten na slobodu. Naime, prvooptuženi u predmetu Pravda već je uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH kojom traži puštanje iz pritvora, jer mu je ugroženo pravo na pravično suđenje, odnosno suđenje u razumnom roku.
Istovremeno, Kantonalni sud staje u zaštitu i Delimustafićevih partnera.
Naime, optuženici u predmetu Pravda Samir Muslić, Hamdo Spahić, Nihad Druškić i Sejda Filipović priznali su krivicu. Prema Zakonu o krivičnom postupku raspoređeni su drugom sudiji, u ovom slučaju, sutkinji Kantonalnog suda u Sarajevu Saneli Rondić. Ona je prihvatila nagodbe ovih optuženika sa Tužilaštvom Kantona Sarajevo, te već
izrekla osuđujuće, ugovorene, uslovne osude.
Onda se, opet, pojavio „proceduralni problem“. Nakon što je prihvatila četiri nagodbe, te donijela pravosnažne presude, sutkinja Rondić je shvatila da ne može prihvatati nagodbe, jer suđenje u glavnom predmetu „Pravda“, formalno nije počelo. Stoga je odbila prihvatiti dodatne četiri nagodbe koje je Tužilaštvo KS postiglo sa optuženicima Amirela Lončar, Arif Ibrahimagić, Abid Hodžić, te pravno lice „Minasko“. Dakle, ono što je mogla prije četiri mjeseca, sutkinja Rondić ne može sada.
POVLAŠTENI STATUS
Da Delimustafić i njegovi partneri godinama imaju povlašten status u pravosuđu, dokazuju brojni dokazi prikupljeni tokom istrage. Prvo je, recimo, Aliji Delimustafiću „neko“ dojavio da će biti uhapšen, pa ga policija 12. novembra 2016. godine, prilikom pretresa u okviru akcije Pravda, nije pronašla na prijavljenoj adresi. Uhvaćen je prilikom pokušaja bjekstva u Istočnom Sarajevu.
Mjesec kasnije, Delimustafić se našao na slobodi, nakon što je kantonalna sutkinja Adisa Zahiragić donijela odluku o ukidanju pritvora. Iako je njena odluka kasnije ukinuta, Delimustafić je iskoristio privremeno puštanje na slobodu, te je pobjegao iz BiH.
Naknadno je, opet, uhapšen u Hrvatskoj, odakle je izručen bh. pravosuđu. Sutkinja Zahiragić nije sankcionisana.
Osim što su mu pomagali nakon hapšenja, pravosudni radnici su bili dio kriminalne grupe Alije Delimustafića koja prevarama otimala tuđe nekretnine.
SUTKINJA U BJEKSTVU
Tako je u predmetu Pravda, tokom istrage konstatirano da je sutkinja Općinskog suda u Sarajevu Lejla Fazlagić pomagala Delimustafiću i njegovim saradnicima da dođu do tuđih nekretnina. Lejla Fazlagić je danas u bjekstvu, a prije nego se našla pod istragom sklopila je sporazum sa VSTV-om o napuštanju pravosuđa.
Osim Fazlagićeve, među optuženima je i općinska sutkinja Milena Rajić koja je također pomagala Delimustafiću da dođe do milionski vrijednih nekretnina u Sarajevu. U istom predmetu je optužen i kantonalni tužilac Džemal Karić koji je pomagao braći Alije Delimustafić da budu oslobođeni u drugim krivičnim postupcima koji su protiv njih vođeni.
„Ova moja je rekla da se žalite“, pisalo je u poruci koja je pronađena u telefonu Alije Delimustafića nakon što je uhapšen.
Poruku je poslala Vasvija Krupalija bivša daktilografkinja glavne sarajevske kantonalne tužiteljice Dalide Burzić.
Interesantno, tokom istrage nije utvrđeno ko je „ova moja“, ali je Vasvija Krupalija postala svjedok Tužilaštva u predmetu Pravda, jer se poruka odnosila na jedan od krivičnoh predmeta koji je vođen protiv brata Alije Delimustafića. Dalida Burzić nije saslušana.
Kantonalni sudija Vlado Špoljarić također je svjedok u predmetu Pravda. Tokom istrage je utvrđeno da se nekoliko puta sastajao sa Alijom Delimustafićem. Špoljarić je istražiteljima kazao da je preko Delimustafića namjeravao kupiti nekretnine u Hrvatskoj.
Osim ovoga, prilikom prisluškivanja telefona u predmetu Pravda, zabilježeno je da osoba kodnog imena „Brko“ iz Kantonalnog suda Sarajevo pomaže Delimustafićima.
Sudija-svjedok Vlado Špoljarić nosi brkove i sudija je Kantonalnog suda u Sarajevu.
Nadalje, među svjedocima u ovom predmetu se nalazi i ime Seada Kreštalice, kantonalnog tužioca iz Sarajeva i jednog od najbližih saradnika Dalide Burzić. Tužilac Kreštalica, koji je već disciplinski kažnjavan, priznao je da se sastajao sa optuženikom iz predmeta Pravda Hamdom Spahićem. Prilikom saslušanja, kazao je da se optuženi Spahić, koji je priznao krivicu, raspitivao o istrazi u ovom predmetu.
Istražni organi su, kako saznaje Žurnal, tokom prisluškivanja telefona Alije Delimustafića zabilježili i njegove kontakte sa osobama iz Ustavnog suda BiH. Upravo Ustavni sud BiH u narednim bi danima trebao razmatrati apelaciju Alije Delimustafića koji je naveo da mu je „zbog odugovlačenja“ suđenja ugroženo pravo na pravično suđenje.
