Predsjednik Srbije Boris Tadić potvrdio je na vanrednoj konferenciji za novinare u četvrtak da je uhapšen haški bjegunac Ratko Mladić. Tadić nije želio da iznosi detalje akcije hapšenja, navodeći da će javnost o tome obavijestiti predstavnici BIA, koja je bila ključna agencija na lociranju i hapšenju Mladića. Predsjednik Srbije poručio je da Mladićevo hapšenje neće dovesti do političke nestabilnosti zemlje, upozoravajući da će biti procesuirani svi koji pokušaju da to izazovu. Tadić je rekao da će biti istraženo gdje se Mladić skrivao i da će biti procesuirani svi ljudi koji su mu u tome pomagali. “Hapšenjem Mladića okončan je jedan težak period istorije, skinuli smo ljagu sa Srbije, svih njenih građana i srpskog naroda gdje god da živi”, rekao je Tadić. Mediji u Srbiji javili su da je Mladić uhapšen u selu Lazarevo, u Banatu. Neki od mještana tog sela ispičali su da je akcija počela rano ujutro, oko 5.30 sati, i da je izvedena u Ulici Vuka Karadžića, u kojoj živi Mladićev rođak Branko Mladić. Oni su rekli da akcija nije bila velikih razmjera i nije ličila na akciju u kojoj bi mogao biti uhapšen najtraženiji haški bjegunac. Mještani Lazareva tvrde da u selu nikada nisu vidjeli Mladića. Kuća u kojoj je navodno boravio Mladić, izgleda skromno, a u njenom dvorištu su poljoprivredne mašine. Nakon akcije, u kući nije bilo nikoga. Prilikom hapšenja, kako navode srbijanski mediji, predstavljao se kao Milorad Komadić, nije bio prerušen, jako je oronuo i ostario.
Ratko Mladić rođen je 12. marta 1943. godine u selu Božinovići kod Kalinovika. Završio je vojno-industrijsku školu u Zemunu, Vojnu akademiju kopnene vojske i Komandno-štabnu akademiju u Beogradu. Nakon završene Vojne akademije 27. septembra 1965. ušao je u stalni sastav Jugoslovenske narodne armije (JNA). Na početku rata na prostoru bivše Jugoslavije prebačen je u Knin, gdje je komandovao Kninskim korpusom. U čin general-potpukovnika vanredno je unaprijeđen 4. oktobra 1991.godine. Ukazom krnjeg Predsedništva SFR Jugoslavije od 25. aprila 1992. raspoređen je za načelnika štaba Komande Druge armijske oblasti u Sarajevu. U maju 1992, kada se JNA povukla iz BiH, Mladić je imenovan za komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS). Na tom položaju je bio do decembra 1996. godine. Čin general-pukovnika dobio je 14. juna 1994. Mladić je sa vojskom 11. jula 1995. ušao u Srebrenicu, koji je bio pod zaštitom Ujedinjenih nacija. Mladić je preuzeo grad i u narednih nekoliko dana, protjerao kompletno stanovništvo, a snage UN su napustile enklavu. Prema kasnijim nalazima Haškog tribunala, u tim događajima stradalo je više od 7.500 ljudi, pretežno muškaraca. Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma u novembru 1995, kojim je okončan rat u BiH, i promjene na čelu RS, Mladić je, u oktobru naredne godine smijenjen sa dužnosti komandanta VRS, a potom penzionisan, ukazom tadašnje predsednice RS Biljane Plavšić. Po prestanku aktivne vojne službe Mladić je nekoliko godina živeo u Beogradu.
Haški tribunal je prvu optužnicu protiv Ratka Mladića i Radovana Karadžića podigao 25. jula 1995, stavljajući im na teret ratne zločine u BiH uključujući i genocid. Drugu optužnicu Tribunal je podigao 16. novembra 1995. za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Optužnice su razdvojene 12. novembra 2002, kada je Haški tribunal objavio izmjenjenu i dopunjenu optužnicu protiv Ratka Mladića za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici. Mladiću objedinjena optužnica stavlja na teret: genocid i saučesništvo u genocidu, zločine protiv čovečnosti, uključujući progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, istrebljenje, ubistvo, deportacije i druga nehumana djela, kršenje zakona i običaja ratovanja; ubistva, podvrgavanje civila teroru, uzimanje talaca i drugo.
Srbija je u oktobru 2007. godine raspisala nagradu od milion evra za informaciju koja će dovesti do lociranja i hapšenja Mladića. Haško tužilaštvo je 13. maja 2010. podnijelo prijedlog izmjenjene optužnice protiv Mladića. Njemu se u 11 tačaka stvljaju na teret genocid, zločini protiv čovječnosti na nesrbima i kršenje zakona i običaja rata tokom sukoba u BiH 1992-95.
reakcije
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da hapšenje generala Ratka Mladića predstavlja ispunjenje međunarodnih obaveza iz Dejtonskog sporazuma, koje su preuzele sve države u regionu. “Institucije RS nikada nisu stajale niti će stajati u odbrani bilo koga ko je počinio ratne zločine, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost”, poručio je Dodik. On tvrdi da se Mladićevo hapšenje neće odraziti na mir i stabilnost u RS, koja, kako je istakao, upravo poslednjih dana vodi međunarodnu borbu da svi koji su počinili zločine za te zločine i odgovaraju. Premijer RS Aleksandar Džombić poručio je da svi osumnjičeni za ratne zločine treba da budu izvedeni pred lice pravde i da im se u pravednom sudskom procesu dokaže ili pobije eventualna krivica. „U tom kontekstu, uvjeren sam da će general Ratko Mladić imati priliku da iznese sve argumente u svoju odbranu. Srbija, srpski narod i RS, ne treba da budu taoci ničijih zločina”, istakao je Džombić. Bude li dokazano da su zločini počinjeni, navodi dalje on, krivica nikada ne može biti kolektivna, već isključivo individualna. Predsjednik Srpske demokratske stranke Mladen Bosić smatra da je hapšenjem Ratka Mladića Srbija ozvaničila politiku i odnos koji ima prema srpskim političkim i vojnim vođama iz 90-tih godina prošlog vijeka. On je naveo da nije nikakvo iznanađenje da je Srbija uhapsila Ratka Mladića, već je to samo znak da su ga konačno locirali. “Mnogo ranije Srbija je ozvaničila svoju politiku samim isporučivanjem svih svojih političkih i vojnih vođa iz 90-tih godina Haškom tribunalu, počevši od Miloševića, preko Šešelja, kasnije Kardžića kao i cjelokupnog vojnog vrha”, kazao je Bosić. Lider SDS-a smatra da je cilj takve politike da pokaže, prije svega zapadnim zemljama, da je spremna da ispuni sve njihove uslove. On je dalje kazao da ga “zabrinjavaju” reakcija u Sarajevu i u Federaciji BiH na Mladićevo hapšenje, navodeći da je tu “stvorena euforična atmosfera i pokazani izlivi negativnih osjećanja i mržnje, generalno prema Srbima”. Predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić izjavio je da će hapšenje haškog bjegunca Ratka Mladića promijeniti stratešku poziciju Srbije na međunarodnom planu, prije svega u odnosu prema Evropskoj uniji. “Sa spoljnopolitičkog stanovišta, ovo je strateška promjena. Ne znam koliko će biti intezivno traženje Hadžića, ali sa hapšenjem Mladića stvari se bitno mijenjaju”, kazao je Čavić. On, međutim, navodi da su mnogo bitnije posljedice koje će Mladićevo hapšenje imati na Republiku Srpsku i BiH. Čavić je pojasnio da će hapšenje Mladića i njegov odlazak u Hag, gdje se već nalazi bivši predsednik RS Radovana Karadžić, “otvoriti prostor da se kompletira priča o udruženom zločinačkom poduhvatu i da se sudski okonča”. “To je problem sa kojim će se RS u budućnosti suočiti”, istakao je Čavić.
Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović ocjenio je da je hapšenje Ratka Mladića vrlo značajno za sve žrtve njegovih zločinačkih pohoda i za budućnost BiH i regiona. On je istakao da je pravda, u ovom slučaju prespora, ipak neizbježna. Hapšenje Ratka Mladića, dodao je Izetbegović, jedna je od pretpostavki za zadovoljenje pravde i budi nadu u konačno utvrđivanje svih činjenica i istine o onome što se dešavalo u toku, ali i poslije rata, odnosno periodu ne-hapšenja Mladića. “Ovo hapšenje će dati dodatni podsticaj procesima regionalnog pomirenja. Odlučnost koju je Srbija pokazala ovim hapšenjem daje nam za pravo da se nadamo jednom novom poglavlju u suradnji dviju država, a i pomoći će dijelu srbijanske i bh. javnosti u suočavanju s istinom iz prošlosti“, naglasio je Izetbegović. Samog Mladića, Izetbegović je okarakterisao kukavicom koji je “bio u stanju narediti ubijanje hiljada dječaka, a nije pokazao nimalo lične hrabrosti da se suoči s optužbama”. Hapšenje Mladića, koji je optužen za zločin u Srebrenici, predstavlja olakšanje za porodice nastradalih, kazala je predsjednica NVO "Majke Srebrenice" Hajra Čatić. "Poslije 16 godina čekanja, za nas rođake žrtava, hapšenje predstavlja olakšanje", rekla je Čatićeva. Ona je dodala i da je privođenje Mladića od srpske policije "zaista značajno".
