piše: Dragiša Delić, donedavni
potpredsjednik PDP-a
I kada počneš da razmišljaš da
uđeš u politiku (ili se to desi spontano), moraš već da razmišljaš kako da iz nje izađeš (ili se to opet desi
spontano). I u jednom i drugom slučaju moraš da znaš da će politički karakter
često da dođe u pitanje zbog ovih ili onih interesa ili viših ciljeva. Smatram da
ljudski karakter ne smije da bude upitan bez obzira na interes ili viši cilj.
Valja opet u narod i pred narod
i sa narodom, politički karakter tada neće postojati ali ljudski obraz će
uvijek biti čist ili upljuvan. Ja ovako shvatam politiku, i znam da i ja imam
svoj lični interes, ali on nikada nije, niti će biti u prednosti nad opštim,
društvenim i narodnim. Valjda ima nešto i u politici što se ogleda kroz princip
i stav.
Bojim se da je toga sve manje,
da je lični interes u politici najizraženiji
i, možda ću biti grub pa reći, jedini. E, tada smo u problemu, a lični interes
i neprincipijelna politika PDP-a koja je vođena kroz formiranje organa grada
Istočno Sarajevo je bila dominantna, pa i presudna.
Štaviše političari od neljudi i
od nesoja, ali od ličnog interesa, sebi su dali slobodu, (i zamislite drskosti),
da izmanipulišu i predsjednika partije. Vjerovatno vođen vjerom u ljude, ali ne
znajući da ljudi mogu biti i neljudi, povjerova on u manipulacuje intereščija,
dovede u pitanje i karakter svog obraza i kredibilitet svoje partije. Ja
napustih konstitutivnu sjednicu Skupštine grada Istočno Sarajevo, jer valjda
imadoh bar malo karaktera i obraza, i ne dozvolih sebi da glasam za one koji
nisu želja moje partije, već nastavak kontinuiteta
prošle vlasti, (jer svi pomalo želimo i volimo kontinuitet).
Sve vrijeme, iako matematika nije bila na našoj strani, govorio
sam i bio iskreno vođen idejom i principom da mjesto gradonačelnika grada
Istočno Srajevo pripada PDP-u , zbog ranijeg kafanskog dogovora koji neki
nazvaše i džentlmenskim. Da, tačno, sjeli u kafani i dogovorili, nigdje ne
potpisali, ali rekli i već znali i ko će biti gradonačelnik i kolika je cijena
gradonačelnikovanja, a o građanima i narodu koji nas je birao ni riječi, ni
slova; ali da ćemo nastaviti gurati pare u azil za kerove, e to se znalo.
A onda PDP doživi da se i
predsjednik partije duboko uvuče u jazbinu nekaraktera, (kad više nema povratka
i odlaska u časnu i prečasnu opoziju), i prihvati mrvice vlasti; izgubi
karakter i dobije SDS-ov prijedlog za
funkcije koje pripadaju PDP-u i još (SDS-ovci) kažu direktno imena
kandidata naše partije. Morbidno, zar ne?!
E, zato ja nisam glasao za izbor
zamjenika gradonačelnika, jer je on produkt mračne jazbine glodara i licemjera,
što on možda i voli.
Govorio sam, a i sada govorim,
PDP nije imao odanijeg vojnika, a Ivanić
boljeg saradnika i većeg karaktera od mene. Što drugi nisu smjeli u PDP-u pomisliti,
ja sam smio reći i pred masom novinara; nikad ne pljuvati, već karakterom sportiste
i hrabrošću vojnika reći i kritikovati poteze vlasti i predsjednika. Tako sam
kritikovao i članove PDP-a koji su obavljali značajne funkcije. Izgleda da to
nije dobro, jer te na kraju, (dal spontano?), urnišu i ponize, pogaze i
omalovaže. A drugi postanu funkcioneri, a da nemaju pojma šta je njihov posao,
zadatak ili obaveza.
Važno je imati platu od 3000 KM,
službena kola, oreol mudrog političara i biti dobar s predsjednikom.
Valjda meni, koji sam obišao sva
politička ratišta, sve opštinske odbore desetinama puta, proveo sate i sate po
kancelarijama u razgovorima sa građanima, pisanju projekata; vozeći svoj auto i
trošeći svoje pare; meni što sam davao srca i duše PDP-u i borbi za program i ideje; meni, koji
jedini nema niti jedan izostanak sa sjednica Izvršnog odbora i Predsjedništva u
zadnjih 6 godina..., sve to ne teba pošto nisam poltron da zovem predsjednika 6
puta u toku dana i da mu se ulizujem.
PDP, ukoliko se ozbiljno ne
pozabavi sama sa sobom, svojim identitetom i odnosom prema svojim najvećim
vojnicima, ukoiko se ne približi građanima, penzionerima, borcima, ugroženima,
nezaposlenima, a u isti mah ne distancira od Apača i monstruma u svojim
redovima, neće, niti može biti alternativa ovoj vlasti, vjera u bolje i ljepše
sutra; ideja koja okuplja, a nikako rastjeruje.
Način na koji mene žele otjerati
je perfidan i podmukao; uspjeli su da me natjeraju da dam ostavku na mjesto
potpredsjednika PDP, jer znaju da sam karakteran, što je valjda prvi korak ka šut-karti.