Piše: Slobodan Vasković
Tehničke izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit stupile su na snagu.
Sada je pitanje da li će, nakon što CIK donese odluku o održavanju lokalnih izbora u BiH, SNSD, privatna stranka Milorada i Igora Dodika, da se na njih prijavi i tako prizna Šmita za visokog predstavnika ili će, pak, Dodik ići do kraja - čekaće odluke Ustavnog suda Republike Srpske o entitetskom izbornom zakonu, pa pokušati sprovesti “svoje” izbore.
Budući da entitetski izborni zakon još uvijek “visi” u vazduhu, još je rano analizirati šta sve može da se desi; SNSD je na potezu, nakon što su Šmitove izmjene stupile na snagu.
Međutim, mnogo bitnije od toga je pitanje zbog čega Šmit nije donio odluku da se odmah na lokalnim izborima, na svim izbornim mjestima, uvedu nove tehnologije - biometrija, video nadzor i skeniranje listića, što bi značilo da bi nadolazeći lokalni izbori mogli da se smatraju poštenim, odnosno da je na njima ispoštovana volja naroda.
Novac za skenere i video nadzor mogao je, bez ikakvih problema, da se nađe u budžetskim sredstvima BiH, jer nije riječ o sumi koja je nedostižna, a ukoliko je bilo potrebno malo više vremena da se sve to stavi u funkciju, lokalni izbori su mogli biti pomjereni za koji dan ili nedjelju.
Šmit je to izbjegao, a nije nikako trebao, jer profesionalizacija biračkih odbora, odnosno činjenica da, po njegovim izmjenama Izbornog zakona BiH, CIK bira predsjednike i zamjenika predsjednika biračkih odbora (koji ne mogu biti pripadnici stranaka), sama po sebi je nedovoljna kao garancija poštenih i fer izbora, uz pilot projekat uvođenja novih tehnologija na 150 biračkih mjesta.
Stranke u BiH, njihova rukovodstva, velemajstori su u izbjegavanju svega što bi učinilo izbore poštenim, jer je krađa na izborima, rušenje izborne volje građana, hronična već dugi niz izbornih ciklusa. Tako će i profesionalizacija rukovodstva biračkih odbora prerasti u “profesionalizaciju”, jer će partije kandidovati za te pozicije svoje ljude, prethodno ih “čisteći” iz stranačkog članstva.
Šmit još uvijek ima vremena i prostora da naloži da se na svim biračkim mjestima uvede biometrija (lične karte), video nadzor i skeniranje glasačkih listića, a može to da učini i CIK.
Ako je za to potrebno vrijeme, a, izvjesno, nije potrebno mnogo vremena, lokalni izbori mogu da se odlože i za kraj oktobra, početak novembra, što je nikakva šteta naspram činjenice da sada već možemo sa sigurnošću konstatovati da, uprkos tehničkim izmjenama Izbornog zakona, lokalni izbori neće biti pošteni niti održavati volju građana, jer ostavljaju ogroman prostor za krađu glasova i poništenje izborne volje glasača.
Ne postoji nijedan jedini argument da se još dvije i po godine čeka da se ispoštuje volja građana (na opštim izborima 2026.), već je to ultimativno potrebno učiniti već za lokalne izbore, zato što od rezultata upravo na tim izborima uveliko zavisi i konačan ishod opštih izbora.
