Darko Đurović: Stanislav Čađo je bio u vozilu koje je ubilo mog sina Nikolu

Piše: Slobodan Vasković

Darko Đurović optužio je Stanislava Čađu, bivšeg ministra policije Republike Srpske, da je direktno odgovoran za smrt njegovog sina Nikole.

Nikola Đurović je poginuo 21. avgusta 2011. godine na raskrsnici na Rakovačkim barama kod Banjaluke u saobraćajnoj nesreći.

“Stanislav Čađo je učesnik saobraćajne nesreće, a sa njim još jedan visoki funkcioner”, rekao je Đurović na konferenciji za novinare održanoj u Narodnoj skupštini RS. 

Čađo je ranije demantovao slične navode.

Đurović nije želio navesti ime drugog visokog funkcionera. 

Đurović već godinama tvrdi da je Nenad Radinković, kojem je je Vrhovni sud RS u avgustu 2013. godine potvrdio kaznu od četiri godine zatvora zbog izazivanja saobraćajne nesreće u kojoj je poginuo njegov sin, nije upravljao vozilom. 

Ranijih godina objavio sam niz tekstova u kojima sam ukazivao na brojne kontroverze koje su pratile slučaj stradanja Nikole Đurovića.

Ustvari, riječ je o ubistvu i prikrivanju ubistva.

Vrhovni sud Republike Srpske 16. avgusta 2013. godine potvrdio presudu Nenadu Radinkoviću, nezaposlenom pekaru iz Laktaša, od četiri godine zatvora zbog izazivanja teške nesreće u kojoj je 21. avgusta 2011. godine poginuo 21-godišnji Banjalučanin Nikola Đurović. Time je, sa pravne tačke gledišta, trebalo da bude stavljena tačka na ovaj slučaj.

Nikola Đurović zadobio je teške tjelesne povrede u saobraćajnoj nesreći koja se desila 21. avgusta 2011. godine pola sata poslije ponoći na na raskrsnici za Rakovačke bare, nadomak Banjaluke. Povrede su bile fatalne i mladić je tri dana kasnije preminuo. 

U njegov „fiat tipo“ udario je Audi A4, koji je, kroz crveno svjetlo, u raskrnicu ušao  brzinom od preko 150 kilometara na sat. Nenad Radinković je priznao da je on vozio Audi. DNK uzorak, koji je iz Audija izuzet četiri mjeseca kasnije i koji nije bio propisno obezbijeđen (vozilo se kretalo na relaciji Banjaluka-Sarajevo-Banjaluka), navodno je potvrdio da je krv nađena na vazdušnom jastuku vozila, te kontrolnoj tabli Audija. U Audiju je je sem Radinkovića, prema zvaničnom zapisniku, bio još maloljetni J.S., ali to DNK nalaz nije pokazao. Dalje, očevici sa mjesta nesreće i iz Hitne pomoći tvrde da na Radinkovićevoj odjeći nije bilo tragova krvi niti je on bio povrijeđen. 

Porodica pokojnog Đurovića je ukazala na ove detalje, da bi se potom pojavio novi dokument, bez pečata, u kojem je navedeno da je vozilo vraćeno tek 5. septembra 2011. godine. Taj dokument navodno je potpisao sam Radinković, mada to nije mogao učiniti, jer se tada nalazio u Francuskoj, gdje je otišao par dana nakon nesreće. I mnogo drugih detalja iz same istrage ukazuju da su policijsko-pravosudni organi učinili niz propusta ili su, još gore, namjerno usmjeravali istragu kako bi zataškali stvarne krivce sa smrt Nikole Đurovića. 

Bez obzira na sve nedosljednosti i propuste u istrazi, Okružni sud u Banjaluci je 26. novembra 2012. godine presudio Radinkovića na četiri godine zatvora. Radinković je okončanje sudskog postupka čekao na slobodi, da bi početkom aprila ove godine u medijima osvanula vijest da je on, zajedno sa još četvoro državljana BiH, uhapšen u Francuskoj zbog sumnje da se bavio trgovinom oružja. Sa Radinkovićem su tada uhapšeni Vladimir Pepić, Zoran Jovanović i Danka Marinković svi iz Banjaluke i Mirko Bakić iz Prijedora.

Audi A4, kojim je udareno Đurovićevo vozilo, je vlasništvo „Asa rent doo“. Prema dokumentima, Radinković je vozilo iznajmio 27. jula 2011. u pet časova ujutro, a vratio ga 20. avgusta 2011. u 8 časova ujutro, dakle prije nesreće. Dva dokumenta još potvrđuju navedene datume: račun za iznajmljeno vozilo, te list u kojem je navedeno da na autu nema oštećenja.

Radinković se još nalazi u zatvoru u Francuskoj. Prema pojedinim tvrdnjama, neko iz RS je francuskim vlastima dojavio da Radinković trguje oružjem i namjestio mu hapšenje, kako bi ga sklonili iz RS, pošto je postojala bojazan da “propjeva” i otkrije istinu o saobraćajnoj nesreći u kojoj je stradao Nikola Đurović. Takođe se tvrdi da je policija RS znala da Radinković švercuje oružje, ali da je naređeno da on ne bude uhapšen ovdje da bi mu se “namjestilo” hapšenje u Francuskoj, kako bi on bio sklonjen kao opasan svjedok.

Vezani tekstovi:

http://slobodanvaskovic.blogspot.ba/2012/01/ko-je-usmrtio-nikolu-urovica.html

http://slobodanvaskovic.blogspot.ba/2012/01/smrt-nikole-urovica-tri-moguce-verzije.html

http://slobodanvaskovic.blogspot.ba/2014/12/ubistvo-nikole-urovica-porodica.html

http://slobodanvaskovic.blogspot.ba/2012/09/suenjenenadu-radinkovicu-porodica.html

http://slobodanvaskovic.blogspot.ba/2013/11/visoki-funkcioneri-mup-saslusace.html

http://slobodanvaskovic.blogspot.ba/2012/11/presude-radinkovicu-i-ljubojevicu.html

http://slobodanvaskovic.blogspot.ba/2013/05/visoki-policijski-funkcioneri-rs.html