четвртак, 06. октобар 2011.

Slom režima ili anarhija

Piše: Siniša Božić, ekonomista


Politička i finansijska propast vladajućeg režima je pitanje mjeseci. Ukoliko građani Republike Srpske ne žele da završe u potpunoj anarhiji, vrijeme je za udruživanje snaga: opozicije, nevladinog sektora i svih onih koji hoće i mogu da daju svoj doprinos na zbacivanju (još) nepresuđenih kriminalaca na vlasti. Mora se insistirati na što skorijoj smjeni Vlade Republike Srpske i njenog predsjednika. Što brže odu, manju će štetu načiniti građanima i ostacima privrede ove zemlje. Vanredni izbori se moraju što prije održati, jer do sljedećih parlamentarnih izbora 2014. godine, Republika Srpska kao demokratsko društvo neće postojati, njena privreda će biti na koljenima a građani će da nadniče za šaku riže i komad kruha, dok će desetak ljudi uživati u zlatu, srebru, svili i kadifi.


A revanšizma mora da bude. To je sine qua non, uslov bez kojeg nema. Ljudi koji nas vode u zadnjih 6 godina moraju biti smijenjeni sa svih državnih i institucionalnih pozicija. I ne samo oni. Njima se trebaju pridružiti korumpirani savjetnici, lažne diplomate, ološ i hinje raznih struka i profesija, nadripisari, lažni advokati, potkupljeni profesori, nesposobni tužioci, grofovi privatizacije, medijski moguli i bulumenta ostalih nesretnika. Dio najodgovornijih treba da odgovara državi i građanima zbog svojih postupaka. Svi vi, koji radne sate i dane provodite čineći kriminal, vršeći koruptivne radnje, zloupotrebljavajući službeni položaj i nadležnosti službe, nanosite milionske gubitke i zavijate ovu državu i njeno stanovništvo u crno, prouzrokujete bijedu i neimaštinu nezakonitim privatizacijama, zaduživanjem, pripremajte se – čeka vas zatvor, prije ili kasnije.

Jer, nakon što je plasirano oko 900 miliona KM državnih sredstava iz kase IRB, jasno je da smo (su) većinu sredstava potrošili na nerazvojne projekte. Kolika je godišnja stopa povrata plasiranih sredstava? Očekivano niska, budući da su se krediti davali po niskim kamatnim stopama, uz nerealno duge grejs periode, povlaštenim pravnim i fizičkim licima. Profesor mikroekonomije na banjalučkom ekonomskom fakultetu, dr Tomaš, je nedavno izjavio da bi povrat na sredstva koja je IRB kreditno plasirala morao da bude najmanje onoliki kolika je iznosila neto dobit Telekoma Srpske prije privatizacije. Radi se o oko 80 miliona KM godišnje. Ima li IRB takav povrat? Ako nema, zašto smo onda prodavali Telekom? Pored kredita, kroz opštinske obveznice, IRB je bila tobožnji 'podržavaoc' tržišta kapitala, a, suštinski, radilo se o prelivanju sredstava iz državnog u opštinske budžete, za 'infrastrukturne' projekte kao što su sportske dvorane, između ostalog. Još gore je bilo prelivanje iz državne kase u privatne džepove, kao što je na primjer kupovina (korporativnih) obveznica Boske, Kaldere, Farmlanda, itd., od strane IRB. Da li će IRB završiti kao Kristal banka?

Pored toga, ekonomska politika Vlade RS je u zadnjih nekoliko godina kontinuirano negativno djelovala po opšte uslove poslovanja u Republici Srpskoj. Naime, brzopotezno je privreda Republike Srpske dovedena na koljena. Neznalice iz Vlade su, tako, početkom ove godine, shvatili da je budžet usvojen u nerealno velikom iznosu, te su reagovali povećanjem stope doprinosa i poreza na dohodak. Rezultat? Šah-mat! Otpuštanje najmanje 10.000 radnika i bujanje sive ekonomije. U ovom trenutku, u Republici Srpskoj radi najmanje 80.000 radnika na crno, a stopa rada na crno se povećala u prvih šest mjeseci ove godine na 6,5%, što je 2% više od istog perioda prošle godine! Režim je na posljednjem skupštinskom zasjedanju prezentovao bajke o tobože pozitivnim efektima povećanja nameta, o čemu sam već pisao. S druge strane, strani stručnjaci (kojima više vjerujem nego domaćim manipulantima) procjenjuju da je stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini preko 43%!

Tako Petar Đokić, minstar rada Republike Srpske kaže: "Trenutne ekonomske prilike u RS su veoma složene i ekonomska kriza je stavila poslodavce u težak položaj, međutim oni koji zarad svog ličnog interesa i na štetu države svjesno čine prekršaje moraju se suočiti s mjerema koje će protiv njih biti preduzete". Ko je inicirao ekonomsku krizu? Kriza nije mogla biti prelivena iz Evrope, jer mi nemamo ni približno dovoljnu ekonomsku razmjenu sa inostranstvom – skoro duplo više uvozimo nego izvozimo, pa je jasno da izvor krize nije mogao biti u inostranstvu. Kriza, dakle, je unutrašnja, a nju su inicirali – ko drugi nego političari i čelnici institucija.

Imam prijedlog hitnih ekonomskih mjera: smanjite korupciju sa sadašnjih 5% na 1% od BDP. Država će instantno da uštedi bar 300 miliona KM za koji novac se dugoročno može kreirati 60.000 radnih mjesta. Međutim, onda bi morali sami sebe da uhapsite, što je za vas, neprihvatljivo. Ili, nacionalizujte kriminalno privatizovane privredne gigante, stavite ih u funkciju stvaranja profita kako bi država ubirala dividendu. Međutim, opet ste u sukobu interesa. Možete djelimično privatizovati Elektroprivredu Republike Srpske, no, za takav scenario vam treba najmanje 2 godine, a i to vam ne odgovara, jer onda ne možete dogovarati dilove kojima dajete budzašta koncesije, nalazišta uglja i hidrolokacije nepoznatim investitorima. Ili, uvedite porez na masnoću kao Danska, povećajte akcize na duvanske proizvode, poskupite naftne derivate na 1,5 eur u maloprodaji za litar. Ukinite limit za zaduživanje, dajte državne garancije nad teritorijom Republike Srpske: šumama, obradivim površinama, rijekama i jezerima, stranim kreditorima, zadužite se kod inostranih banaka po 8% godišnje. Samo ne zaboravite, nakon ovih koraka da i zvanično promijenite oblik uređenja države od lažne demokratije u istinito robovlasništvo.

Takođe sam nedavno čuo izjavu resornog ministra rada o navodnoj mogućnosti za povećanje penzija. Penzioneri, u sljedećih 5 godina (a možda nikada) nema povećanja penzija! Možda je ministar to izjavio znajući da – nada umire zadnja.

Dakle, revanšizam, u ovom kontekstu prikazan i shvaćen, nije osvetnički hir ove ili one grupe, već objektivna i realna potreba za smjenom nesposobnih i do guše korumpiranih ljudi koji danas čine krem društva Republike Srpske.