уторак, 01. децембар 2015.

RS ima pravo uložiti Zahtjev za preispitivanje koji obustavlja izvršenje presude Ustavnog suda BiH o Danu Republike

piše: Slobodan Vasković

Prema pravilima Ustavnog suda BiH može se podnijeti Zahtjev za preispitivanje koji obustavlja izvršenje presude. Zahtjev se podnosi u roku od šest mjeseci (a najduže godinu dana) od dana dostavljanja Odluke.  Potvrđeno mi je to u Ustavnom sudu BiH.

Nužno je da Republika Srpska iskoristi ovu mogućnost, jer je sve mutnije oko Odluke Ustavnog suda BiH o datumu Dana Republike: sudija Ustavnog suda BiH Seada Palavrić izjavila je da je “sud BiH presudio da Republika Srpska ne može Dan Republike da slavi 9. januara”, dok je makedonski sudija u Ustavnom sudu BiH Margarita Nikolovska ustvrdila da nedavnom odlukom Ustavni sud nije ukinuo 9. januar kao Dan Republike.

Nikolovska je za RTRS tvrdila da se Odluka odnosi na “duh i percepciju”, dok je Palavrićeva za “Press RS” i “duh i percepciju” razriješila uklanjanjem 9. januara iz kalendara.

Ako su tačno prenesene njihove izjave, a za nadati se da je tako, onda njih dvije nisu glasale za istu Odluku (a objavljeno je da jesu) i potpuno je upitno šta je zaista odlučio Ustavni sud?! Ili je, pak, shvaćeno da se sa ovom Odlukom pretjeralo pa su se neke od sudija pokolebale o sopstvenoj percepciji. I shvatili da “duhovi” ovdje donose samo crne “percepcije”.

Važno je znati da Odluka Ustavnog suda BiH o datumu Dana Republike još nije objavljena (samo je plasirano saopštenje o njoj), a kada se to desi i kada bude uručena Republici Srpskoj, počinje da teče pomenutih šest mjeseci (a najduže godinu dana) za podnošenje Zahtjeva za preispitivanje. Tu mogućnost je i Nikolovska ovlaš pomenula u svojoj izjavi RTRS-u.

Sve navedeno znači da je nepotrebna svaka dalja dramatizacija oko Odluke Ustavnog suda i da politička elita RS treba da angažuje najrenomiranije stručnjake iz ove oblasti i brani prava ovog entiteta.

Činjenica je da za ovu odredbu u Pravilima o radu ustavnog suda BiH nije očito znao niko od pripadnika srpske političke elite koja je na sastanku u Palati Predsjednika donijela, između ostalog, i odluku da će zahtijevati promjenu Zakona o Ustavnom sudu BiH u roku od četiri mjeseca, a nakon toga i referendum o Odluci o datumu Dana Republike.

Činjenica je da su te odluke, sada je jasno, plod političke improvizacije, a ne realnog razmatranja situacije nastale besmislenom Odlukom Ustavnog suda BiH.

Stoga je nužno prije svake dalje radikalizacije iskoristiti sva pravna sredstva i mogućnosti da se Odluka Ustavnog suda BiH ospori i promijeni. Samo na taj način, srpska politička elita može u ovoj borbi očekivati kvalitetan rezultat.

Sve drugo je politička hajdučija, koja nikome ne odgovara sem Režimu i vladajućoj Oligarhiji, što je već zloupotrijebila sastanak svih političkih lidera kako bi najavili dodatno zaoštravanje situacije i dalju ekstremnu radikalizaciju. Učinilo je to predsjedništvo SNSD - a, pokazujući na taj način da im je i dalje cilj jedino njihov stranački/pojedinačni interes, nikako interes RS.

Kada se njihovoj ratobornoj retorici pridoda i zapošljavanje novih 500 policajaca za navodnu borbu protiv terorizma, jasno je da ta beskrupulozna otuđena grupa nastavlja sa opasnim namjerama i njihovom još opasnijom realizacijom.

Dodatak 1: PREISPITVANJE ODLUKE UREĐENO JE ČLANOM 68 PRAVILA O RADU USTAVNOG SUDA BIHČlan 68.
 (Preispitivanje odluka)

(1) U slučaju kada se otkrije neka činjenica koja bi po svojoj prirodi mogla odlučno utjecati na ishod spora i koja, kada je odluka bila donesena, nije bila poznata Ustavnom sudu i nije razumno mogla biti poznata stranci, ta stranka može, u roku od šest mjeseci nakon što je stekla saznanje o toj činjenici, zatražiti od Ustavnog suda preispitivanje te odluke, a najkasnije u roku od godinu dana od dana prijema odluke.



(2) Izuzetno, ako Evropski sud za ljudska prava utvrdi da su u postupku pred Ustavnim sudom prekršena ljudska prava u pogledu pristupa sudu i ako je odluka Ustavnog suda bila zasnovana na tom kršenju, Ustavni sud će ponoviti postupak najkasnije u roku od tri mjeseca od konačnosti odluke Evropskog suda za ljudska prava.

(3) U zahtjevu treba navesti odluku čije se preispitivanje traži, kao i podatke potrebne da se pokaže da su ispunjeni uvjeti predviđeni u stavu (1) ovoga člana. U prilogu zahtjeva se dostavlja kopija svih dokumenata koji ga potvrđuju. Zahtjev i ti dokumenti se dostavljaju Ustavnom sudu. 



(4) Izvorno vijeće će odbiti zahtjev ako nema razloga koji bi opravdao njegovo razmatranje. U tom slučaju Ured registrara će pismom obavijestiti podnositelja zahtjeva. Kada nije moguće sastaviti izvorno vijeće, predsjednik Ustavnog suda popunit će ili sastaviti vijeće.



(5) Kada izvorno vijeće odluči da će preispitati svoju odluku, predmet preispitivanja se razmatra u skladu s pravilima koja se primjenjuju u redovnom postupku pred Ustavnim sudom.

Dodatak 2: SAOPŠTENJE USTAVNOG SUDA BIH o Odluci o Danu Republike
U predmetu broj U 3/13 Ustavni sud BiH je usvojio zahtjev Bakira Izetbegovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti člana 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske.
Ustavni sud BiH je utvrdio da član 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske nije u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa članom 1.1. i članom 2.a) i c) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Ustavni sud BiH je naložio Narodnoj skupštini Republike Srpske da, u skladu sa članom 61. stav 4. Pravila Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine, u roku od šest mjeseci od dostave ove odluke usaglasi član 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud BiH je naložio Narodnoj skupštini Republike Srpske da, u skladu sa članom 72. stav (5) Pravila Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine, u roku iz prethodnoga stava obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
Ustavni sud ponovno naglašava da se ovom odlukom ni na koji način ne dovodi u pitanje pravo građana Bosne i Hercegovine pravoslavne vjeroispovijesti (kao ni slično pravo građana bilo koje druge vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini) da slobodno na tradicionalan, odnosno drugi prigodan način obilježavaju svoje blagdane, uključujući i slavu Svetog Stefana. Prema mišljenju Ustavnoga suda, takve slobode i prava, a posebno njihovo slobodno manifestiranje, samo potvrđuju multikonfesionalni i multikulturalni karakter Bosne i Hercegovine kao države i društva. Stoga se ovakva odluka Ustavnoga suda u tome kontekstu ne može nikako drukčije razumijevati.