Premijera filma TV Žurnal: Kum 2

Radmanović: SNSD će doživjeti debakl u Banjaluci

piše: Slobodan Vasković

SNSD će doživjeti teži poraz u Banjaluci nego na istoku Republike Srpske, saopštio je prije par dana Nebojša Radmanović svom uskom političkom krugu, rekao mi je izvor iz vrha te stranke. Prema svim istraživanjima, SNSD na istoku RS takođe stoji katastrofalno, svugdje, osim u Zvorniku.

To znači da će SNSD, koji je Banjaluci neprikosnoven od 1998. godine, nakon 16 ljeta doživjeti potpuni debakl.

„Radmanovićeve ocjene nisu ni ishitrene niti plod njegove ljutnje što nije ni na jednoj listi, jer on sebi, uprkos svim poniženjima koja je doživio od Milorada Dodika poslednjih mjeseci, ne bi dozvolio da u sopstvenom političkom krugu pokazuje takvu vrstu slabosti“, kaže moj sagovornik.

Prema njegovim riječima, one su zasnovane na relevantnim pokazateljima od kojih najvažniji kaže da u Gradskom odboru Banjaluka ništa ne štima otkako ga je preuzeo Igor Radojičić.

„Formirale su se dvije jake struje, (Dodikova, koju predvodi Draško Ilić, i Radojičićeva), koje se međusobno satiru i svu pažnju posvećuju međusobnom ratu, dok njihovi politički protivnici nesmetano djeluju i grabe biračko tijelo“, tvrdi moj izvor.

On još navodi da je posebna priča Slobodan Gavranović, gradonačelnik Banjaluke, koji jeste bio izbor Radmanovića i Radojičića, „ali se distancirao od svih i vodi svoju politiku u kojoj nema vremena za stranku“.

„Gavranović je svjestan da će ga Dodik odmah nakon izbora smijeniti, kako god oni završili i neće ništa da radi za SNSD“, tvrdi ovaj visoki funkcioner najveće vladajuće stranke.

On ističe da je zbog svega navedenog „Radojičić u agoniji, ali ništa ne uspijeva da riješi“.

„Dodik je ispalio priču da će Radojičić biti premijer, što ovom nije pomoglo, a donijelo je sukobe unutar vladajućih stranaka, jer se DNS pobunio i žestoko su reagovali. Nedeljko Čubrilović je zvao na sve strane, prijetio“, kaže moj sagovornik.

On još kaže da je i u DNS-u nevesela situacija, jer u toj stranci procjenjuju da će doživjeti pad na izborima i da su njihove nade o rastu broja mandata, nakon oktobra, tek mrtvo slovo na papiru.

„DNS je povukao nekoliko loših poteza, vrlo loše su izašli iz priče o kandidatu za člana Predsjedništva, a nisu zadovoljni ni koalicijom koju su napravili. Uz to, Dodik ih javno ponižava prisvajajući mjesto premijera za SNSD, a DNS je upravo na obećanju o toj poziciji imao namjeru da gradi kampanju. Sada su propali kroz tanak led“, kaže moj sagovornik.

Prema njegovim riječima, u DNS-u su veoma nervozni i zbog saznanja da će u javnosti uskoro da osvanu afere u kojima su glavni akteri njihovi vodeći ljudi, prije svih Marko Pavić i Nedeljko Čubrilović.

„Do sada su se DNS-ovci vješto krili iza Dodikovih leđa, koristeći situaciju u kojoj je on glavna meta opozicije. Informacije o tome da je toj priči kraj dodatno su otežale odnose sa SNSD-om“, tvrdi moj sagovornik.

Na moje pitanje koliko socijalisti mogu mandata napraviti na narednim izborima, lakonski je odgovorio: “Maskimalno dva, ako im se posreći“.

TRAILER ZA FILM "KUM 2"

Pogledajte kako je Ranko Škrbić uništio zdravstveni sistem RS!

Put u Foču

piše: Slobodan Vasković

Kota Foča; Snimanje. Krećemo iz Banjaluke u 7 ujutro.

Cigarete idu kao na traci; Savjeti ljekara i ovog jutra ostavljeni su u podrumu.

Grabimo prema Kneževu, na pola puta me Vozač obavještava da se u Foču ne može preko Dobrog Polja.

„Preko Jazića. Sigurno je milina“, konastatuje Vozač.

Slušamo radio, željno iščekujemo servisne informacije. Dobri, vrlo prijatni, glasovi na „Nesu“, odličan i prijem. Loše vijesti iz AMS RS. Jazići nam ne ginu.

Lašva, perolaki doručak, nakon što smo promašili „Bajru“ i deset za sedam KM. Prerano je za argentinsku govedinu iz pretprošlog vijeka. Ili šta se već tu melje.

Naplatna rampa; 5.50, ljubazno te oderu pred sarajevski krkljanac preko Stupske petlje. Kod Trnova odahnemo, pa uz Rogoj, pa niz Rogoj, pa do Dobrog Polja. A tu nikakve rampe. Ustvari, rampa srušena. Ništa od Jazića, kakva šteta.

„Nevjerovatno je da ovi iz AMS RS nemaju pojma da Jazići više nisu in“, ljuti se Vozač. Idemo dalje, cesta sva isječena, trapezasti oblici u asfaltu duboki kao krateri: staneš, lagano siđeš, lagano odereš trap; staneš lagano se popenješ, lagano dodereš trap; eto i Foče. Ide klapa.

Jedna, druga, treća. Finiširamo u Brodu na Drini. Na mostu, desetinu metara iznad Drine. Ili par desetina, ne mogu da procijenim, ali da je visoko, visoko je. Previsoko. Kadar izvrstan. Sagovornika uz ogradu, a mi zauzimamo jednu kolovoznu traku. Nije baš ok, ali sedam osam minuta valjda neće biti problem.

Ton ok, krećemo, nailazi superrazdrndani, superstari, nekad plavi kombi, usporava kraj nas, lagano obilazi i snažno turira. Iz auspuha kulja crni otrov. Produži dalje, cijenimo da pozdravlja.

Izjava kreće ponovo, nakon dva minuta ugledasmo opet onaj nekadplavi, vraća se, uspori kraj nas, snažno turira, kulja crni otrov, ode preko mosta.

Cijenimo da lajt provocira. Nastavljamo sa poslom, vjetar nam ne ide u jedra, već na jetra, šum prejak, ponovo snimanje. I ponovo kombi nekadplavi.

Obiđe nas do pola pa stade i turira. Kao da nikad turirao nije. Rnrnrnrrnrnrnrnrnrnrnrnrrrrrrnnnn....

Snimatelj ga začuđeno gleda; „Prijatelju, zar ne vidiš...“, pita.

Glava iz kombija odgovara: Šta je druže, u čemu je problem, jel to možda zabranjeno prolaziti? A“?.

Nakon „A“ Snimatelj sliježe pomirljivo ramenima, okreće glavu od Glave iz kombija, cerekanje doprije iz kabine, vrlo rječiti i izazovni rnrnrnrrrrrrnnnn iz auspuha. Glava ode, ode i kombi, završismo konačno.

Sagovornik odjezdi u automobilu, skupljamo opremu na sred ceste, odjednom kedi „Šuma Srpske“ direktno ide na Snimatelja. Lagano ga očeša. Sasvim lagano. Stade uz njega. Sijeda Glava iz kedija gleda Snimatelja. Snimatelj zabezeknut. Ćuti. Ćuti i Sijedi. Nastavi dalje.

Opremu nikad sakupiti; Snimatelj lagano preblijedio, zapanjen. Zapanjen sam i ja. Naš Vozač i dalje mirno sjedi u automobilu. Kulira.

„Mora da ima dobru procjenu da će proći bez belaja ovo snimanje“!

Nisam ni sastavio tu misao, kad nasred mosta tik uz nas staje crni superstari superizdrndani fiat-bravo.

Bravo, bravo, pomislih. Sad će da bude, rnrnrnrrrrrrnnnnna sred mosta, desetinu mrnrnrnrrrrrrnnnnetara iznad Drine....

„Šta je ovo, kakav je ovo način da se zaustavlja saobraćaj. Šta ste vi, frajeri neki, A“?

Vlasnik rečenice je Četvrtasta Glava sa pletenicama po cijelom obimu. Primjećujem da je to loša imitacija dredova, ali i da je ono „A“ gadno zazvečalo.

Ćutim, ćuti i snimatelj. Vozač ne mrda. Dobra procjena, A?!!!

Loša Imitacija Dredova, sve sa bradicom izvuče i ramena kroz prozor fiata; Snimatelj završava sa opremom, ja ćutim.

„Šta sam pitao? Zašto ne odgovarate? Ko ste vi da zaustavljate saobraćaj“?

Danas mi je svaka platinasta koja ostane iza zuba. Strah od letenja, čini me mudrim. I Snimatelja. Vozača dobra procjena.

Loši Dred ostrvi se na mene.

„Slušaj, nemoj da ti te cvike zguram usta. Pičko jedna mala“!

Njegovom vozaču dojadilo je to urlanje i naše ćutanje, pa konačno produži.

Odahnusmo. Sjedosmo pored Odlične procjene. I u kafanu.

Sagovornika obavještavamo o događaju. Odbacujemo par laganih teorija zavjere. I svjesnu namjeru.

„Brod je nekad bila industrijska zona Foče. Naselili se radnici. Fabrike se pozatvarale, sve uništeno, a radničke porodice ostale. Nemaju ništa, ne rade nigdje, nemaju šanse. Osuđeni su na vožnju preko tog mosta i po naselju, besciljno, beskrajno... Iz dana u dan, iz godine u godinu... U tom krugu“, pojašnjava nam Sagovornik situaciju.

Jeziv opis.

Oni su bili događaj nama. I mi smo bili događaj njima, koji nisu htjeli ispustiti. Na svoj pomalo sirov i surov način demonstrirajući da su živi, da se ne predaju... Jer imaju most.

Brod na Drini je fočanska favela. Favela Favele.

Niko ne zaslužuje takav život, takvo besciljno kruženje preko mosta. Ni Loši Dred, ni Glava iz nekadplavog kombija, ni Sijeda Glava iz ŠG kedija... Niko.

Idemo natrag, Dobro Polje, cesta sva isječena, trapezasti oblici u asfaltu duboki kao krateri: staneš, lagano siđeš, lagano odereš trap; staneš lagano se popenješ, lagano dodereš trap...

Malo šta govorimo. Ćutimo u krugu.

  

Kako namagarčiti Radmanovića - Prijedlog broj 2

Stanetić nastavio da potpisuje štetne ugovore – „Gama medicina“, trgovci mesom, talasastim papirom, ljuskarima, mekušcima..., obnovili ugovor o isporukama medicinskih sredstava u oblasti medicinske očne protetike i okuloplastične hirrurgije

Piše: Slobodan Vasković

Mirko Stanetić, direktor Univerzitetske bolnice Banjaluka, nije došao na čelo te institucije samo da bi spasao poslove Ranka Škrbića, koje je prekinuo i onemogućio Duško Račić, zadnji direktor Kliničkog centra Banjaluka, već i da bi nastavio sopstvene aranžmane, u kojima je ta zdravstvena ustanova oštećena za milione maraka.

Nepun mjesec dana nakon što je (26. juna ove godine) ponovo zasjeo na čelo Univerzitetske bolnice (bivši KC), Stanetić je hitro produžio ugovor sa firmom „Gama medicina“, koji se odnosi na „Pružanje medicinskih usluga i isporuka medicinskih sredstava u oblasti medicinske očne protetike i okuloplastične hirurgije“.

Autor tog ugovora, sa firmom „MB Gama trade“ d.o.o. Beograd, upravo je bio Stanetić i on ga je potpisao 09.08.2010. godine, a njegovo sprovođenje nastavio je Stanetićev naslednik na direktorskoj poziciji Brano Topić.

Ugovor je raskinuo Duško Račić (imenovan nakon Topića), jer je bio štetan i u njemu je KC izgubio milionska sredstva. Račić je ugovor sa firmom „Gama medicina“ d.o.o. Banjaluka raskinuo 01.07.2013. godine.

Razlog - ogroman nesrazmjer u cijenama koje su iz KC-a plaćane „Gama medicini“ za medicinska sredstva i medicinske usluge i onih po kojima je KC ista ta sredstva i iste te usluge naplaćivao od Fonda zdravstva RS.

Primjera radi, prema jednom od desetina dokumenata koji su u mom posjedu, KC je jednu od medicinskih usluga „Gama medicine“ platio 4500 KM, a za istu tu uslugu Fond zdravstva je KC-u isplatio 631,03 KM.

Nevjerovatna razlika od 3.450 KM je završila možete pretpostaviti gdje.  

Mnogobrojne su fakture sa ovim nevjerovatnim razlikama u cijeni, koje Fond nije htio da snosi, a isplaćeni su sa računa KC-a. U Fondu su, očito, bili svjesni (bar u ovom slučaju) da je riječ o prenaduvanim cijenama, lako provjerljivim i nisu pristali da pokriju razliku.

Istina, u jednom trenutku Fond se jeste obavezao da će obezbijediti dodatna sredstva da pokrije ogromne razlike u onom što KC plaća Miroljubu Bogdanoviću (Gama) i onom što KC naplaćuje od Fonda, ali ubrzo je ta odluka stavljena van snage i sav teret je pao na KC.

Sve u vezi  sa ovim ugovorom je krivično djelo, u to nema sumnje. Krenimo redom.

Stanetić je potpisao potpuno štetan ugovor po Klinički centar u kojem je samo jedan dio usluga finansijski ograničen, a sve ostalo neograničeno. Pokazalo se i da je taj dio “ograničenih usluga” takođe neograničen, jer je narastao dva puta.

U osnovnom Ugovoru, koji je Stanetić sa “MB Gama trade” d.o.o. iz Beograda potpisao 09.08.2010. godine navedeno je da “ukupna vrijednost ugovora za isporuku medicinskih sredstava u oblasti medicinske očne protetike i okuloplastične hirurgije iznosi 305.000KM”.

Taj iznos gotovo sav je realizovan već u godini kada je dokument i potpisan (262.847,39 KM).

Kada je ispunjena “kvota 305 hiljada”, što se desilo već polovinom 2011., Stanetiću na pamet nije palo da prekine ugovor i pokuša postići novi po cijenama po kojima Fond refundira KC-u tu vrstu usluga. Ugovor je i nakon toga nastavljen, sve do 01.07.2013. godine, kada ga prekida Račić.

Do tog trenutka, Bogdanoviću je isplaćeno ukupno 1.944.863,16 KM, od čega za materjial 628.417,51 marku (duplo više od ugovorene isporuke), a za usluge 1.342.062,76 KM.

Interesantno je da vrijednost usluga u osnovnom ugovoru uopšte nije ni pomenuta. Kada se podsjetimo na onu razliku od 3.450 KM sa početka priče u vrijednosti jedne iste usluge, razumijemo i zašto.

 

Nije ovdje kraj “čudesima” sa ovim ugovorom.

Ugovor je potpisan sa firmom “„MB Gama trade“ d.o.o. Beograd, a raskinut sa firmom „Gama medicina“ d.o.o Banjaluka.

To je posledica „Ugovora o ustupanju Ugovora o prodaji i isporuci robe i usluga od 09.08.2010. godine“, potpisan između „MB Gama“ iz Beograda i „Gama medicine“ iz Banjaluke.

Ugovor o ustupanju Ugovora potpisan je 25.07.2011. godine u Banjaluci, a u ime „MB Gama“ iz Beograda potpisao ga je Miroljub Bogdanović, dok je u ime „Gama medicine“ iz Banjaluke svoj potpis stavio takođe Miroljub Bogdanović.

Interesantno je da je Bogdanović potpisao Ugovor sa samim sobom, a da mu je to odobrio Mirko Stanetić, uz podršku Gorana Kljajčina, tadašnjeg direktora Fonda zdravstva.

Nevjerovatno, zar ne, a sada će svi iz vlasti da tvrde da je sve po zakonu; čak i preprodaja Ugovora, čija je vrijednost do tog trenutka bila istekla.

O nekom novom tenderu niko nije ni razmišljao. A i zašto bi, kada sami određuju visinu cijena, sami ih plaćaju i odlično zarađuju. Milione.

Ovdje je još jedna stvar vrlo vrlo značajna: U djelatnostima koje je registrovala “Gama medicina” pominju se trgovina mesom i mesnim prerađevinama, trgovina talasastim papirom, kartonom, prodaja računara, trgovina ribom, ljuskarima i mekušcima…, ali se ni riječju se ne pominje trgovina medicinskim sredstvima u oblasti medicinske očne protetike i okuloplastične hirurgije!

Ova medicinska sredstva za KC je, po Stanetićevom i Kljačinovom odobrenju, nabavljala firma koja uopšte nije registrovana za tu vrstu djelatnosti. Mogla je i pekara, što da ne; I cementara i ciglana i…

Nakon što je Stanetić krajem 2011. smijenjen, njegov naslednik Topić preuzeo je i Ugovor, koji je preprodan, ali koga briga! Jer je ugovor “mastan”.

Topić samoinicijativno preuzima i ingerencije nad bolnicom “Sveti apostol Luka” u Doboju i potpisuje Aneks Ugovora sa “Gama medicinom”, kojim se precizira da “od dana potpisivanja ovog Aneksa ugovoru, mjesto izvršenja medicinskih usluga u oblasti medicinske očne protetike i okuloplastične hirurgije pored Klinike za očne bolesti Kliničkog centra Banjaluka biće i Opšta bolnica Sveti apostol Luka u Doboju”!

Kakve veze ima Topić sa dobojskom bolnicom? Nikakve, ali sve se može kada se hoće.

Isto tako mogao je ove usluge naručiti i za druge bolnice u RS, Domove zdravlja, ambulante, za sve ustanove koje su mu pale na pamet.

Međutim, nije Topić šalabajzer, već je ovdje riječ o dirigovanom projektu izvlačenja para. I to miliona.

Na kraju i začin: MUP RS pripremio je, zbog ovog štetnog ugovora, krivičnu prijavu protiv Stanetića za Okružno tužilaštvo Banjaluka. Učinilo je to Odjeljenje za privredni i organizovani kriminal, ali izvještaj nije još predan!

Komentar nije potreban.

Neophodno resetovanje Cvijanovićeve

piše: Slobodan Vasković

Željka Cvijanović je sramota za RS.

Sve u vezi sa njom i oko nje je crno i žalosno, crno i žalosno, crno da crnje ne može.

Bez obzira da li vam Cvijanovićeva ide na nerve, tjera vas da smatrate odvratnim svaki trenutak kada ste morali da je slušate/gledate/po nesreći sretnete, ili uspijevate gigantskom snagom volje da kod nje uočite i neke pozitivne strane (ponekad uspije sastaviti dvije suvisle riječi, što možete smatrati izvanrednim napretkom), i dalje ostaje činjenica da je ona stvarna i javna sramota RS.

Samo osoba koja je potpuno operisana od posjedovanja i trunke savjesti, lišena i zere razuma, može sebi dozvoliti istup, zbog kojeg je iskreno žale i najveći kritičari. Pri tom žaleći i sebe što se uopšte moraju baviti tim Stvorenjem. 

Cvijanovićeva je, pod jakim adrenalinskim nabojem, izgovorila toliko koještarija koje čak ni word ne može da trpi. Saopštila je da je “ruski kredit Srpskoj izvjestan, dostupan i u posljednjih mjesec dana dogovoren u konačnim detaljima”.

Pa je još napabirčila da postoje dvije varijante sa različitim procedurama i iznosima.

“Taj kredit je ispregovaran i onog momenta kada procijenimo da je potrebno da se on povlači, ide se u proceduru”, rekla je.

Kako sad komentarisati tu nesretnu bruku, kada običan, prosječno obrazovan TV gledalac odlično zna da bi svako ozbiljan rekao koliko je para dobijeno u kojoj varijanti, kolike su kamate, koliki je grejs period, i na koliko godina nas se u “konačnim detaljima” ponovo zadužuje.

Znaju to prosječni, ali ne i Cvijanovićeva koji je daleko ispod svakog prosjeka. Daleko je od bilo čega što ima veze sa sviješću i razumom. I moralom.

Samo neko bez ikakvih skrupula i morala može prihvatiti poziciju premijera, a onda ispaliti da nema pojma “u kojoj se tačno fazi nalazi realizacija ovog projekta (Južnog toka, op.aut.), ali da dinamika koja podrazumijava određene aktivnosti do kraja ove godine i početka naredne ne bi trebalo da bude propuštena”.

Dinamika u glavi Cvijanovićeve djeluje mi kao stvar najprostije mehanike – vergla onoliko koliko je Tvorac navije, a Đepeto iz Laktaša ovih dana nema vremena za rad na njenom prostom mehanizmu.

Zato krči i škripi na upit da li će Vlada Republike Srpske uspjeti da obezbijedi bankarsku garanciju za izgradnju južnog krila Univerzitetske bolnice - Klinički centar Banjaluka, i navodi da će Vlada “uspjeti da obezbijedi sve što je naumila”.

Izvanredan odgovor, jer potvrđuje sve najgore što se o Cvijanovićevoj napiše, pod uslovom da je o takvoj individui uopšte moguće napisati kritiku dostojnu njene kritičnosti.

Upitana zašto je kompanija "Lindner" izabrana za izvođača radova na južnom krilu, Cvijanovićeva  je ispalila: "Zaista ne znam ni ko je izabran, niti to treba da znam, niti sam ikada uticala da neko bude izabran"!

Kada je Vlada RS na svojoj sjednici 08.05.2014. godine donijela Zaključak da se za izgradnju hola južnog krila odobri 12,4 miliona KM, Cvijanovićeva je očito na sjednicu došla potpuno pokvarenog mehanizma. Bio je na popravci. Kako stvari stoje, loše je to učinjeno, a i bez tenderske procedure.

Umjesto bilo kakvog zaključka, prijedlog SNSD-u: Resetujte je!