''Pravda za sve''

Piše: Siniša Božić, ekonomista

Ministar rada Republike Srpske, Petar Đokić, je u nedavnom intervjuu komentarisao pitanja od značaja za svoj resor, a vezano za poresku politiku, situaciju na tržištu rada te pitanja socijalne pravde. Konstatovano je da treba pojačati rad institucija, jer 'pojedini poslodavci u RS koji su postali vlasnici nekad velikih državnih preduzeća ili su stvorili nova preduzeća, kao statusne simbole posjeduju kuće na točkovima – skupocjene automobile, brojne nekretnine, a istovremeno neredovno plaćaju poreze, doprinose i isplaćuju plate radnicima.' To se konkretno odnosi na Inspektorat RS i Poresku upravu RS. Navedeno je da je ...'cilj da pojačanim inspekcijskim radom poslodavce koji nezakonito obavljaju djelatnosti, mjerama prinude obavežemo da poštuju zakon i izvršavaju zakonom predviđene obaveze, plaćaju poreze i doprinose i isplaćuju redovno plate radnicima'.

Predlažem Ministarstvu rada, Inspektoratu RS i Poreskoj upravi RS da obrate pažnju na sljedeće činjenice.

Republički devizni inspektorat je izvršio inspekcijsku kontrolu kod sljedećih pravnih lica:

• Balkal ad Banja Luka,
• Birač ad Zvornik,
• Metalka doo Zvornik,
• Alumina doo Zvornik,
• Birač energo ad Zvornik,
• Mehanika doo Zvornik.

U pitanju je, Izvještaj o izvršenim kontrolama, br. 4-06/3.1-01-133/05, od 2.12.2005. godine. Navedena pravna lica su povezana, u smislu da imaju istog krajnjeg vlasnika, a takva kvalifikacija je u skladu sa tada važećim Zakonom o preduzećima, odnosno sadašnjim Zakonom o privrednim društvima.

Pri tome, konstatovano je da je poslovni odnos Birača i Balkala ad definisan ugovorom, kojim je definisano da Birač vrši uslugu prerade sirovina, za naručioca usluge, Balkal. Pri tome, ugovor definiše slijedeće:

• Balkal je vlasnik sirovina i gotovih proizvoda,
• svi poslovni rizici iz ugovornog odnosa padaju na teret Birača,
• Balkal će isporučivati neophodne sirovine Biraču, o svom trošku,
• Birač će pakovati i utovarati gotove proizvode u transportna vozila, po instrukcijama Balkala,
• Birač ispostavlja konačnu fakturu Balkalu za izvršene usluge, na mjesečnoj bazi, navodeći vrijednost izvršenih usluga po svakom gotovom proizvodu, po finalnoj cijeni.

U izvještaju se konstatuje nelogičnost da fabrika koja ima višedecenijsko iskustvo i tradiciju u proizvodnji i prodaji glinice (Birač), navedenim ugovorom praktično postaje uslužni izvršilac za Balkal, povezano preduzeće osnovano 2002. godine sa osnivačkim ulogom od svega 50.000 KM. Pored toga, u najmanju ruku je čudno da Birač dopušta ostvarivanje takvog ugovornog odnosa gdje je Balkal vlasnik sirovina i gotovog proizvoda, te da mu cijenu sirovina i finalnu cijenu diktira Balkal. Pored toga, Balkal obračunava sam sebi još proviziju od 2,5% na prodajnoj cijeni, iako su sirovine i gotovi proizvodi u vlasništvu Balkala (naplaćivanje prodane usluge ima smisla ako preduzeće A prodaje proizvode preduzeća B, a u ovom slučaju preduzeće A prodaje svoje, proizvode preduzeća A, i za to samo sebi naplaćuje proviziju za prodaju)! Balkal takođe, prema jednoj tački ugovora, snosi troškove dopreme sirovina, a u drugoj tački ugovora, umanjuje finalnu cijenu za navedene troškove. Cijela kalkulacija izgleda ovako:

Ovakvim poslovnim odnosom, u posmatranim periodima, u 2004. godini je Birač zabilježio gubitak od preko 7 miliona KM, a u prvih 9 mjeseci 2005. godine, preko 13 miliona KM! Očito je da se ovakvim poslovnim odnosom Birač stavlja u podređeni položaj što ga čini neprofitabilnim preduzećem koje konstantno iskazuje gubitke (gubici su se gomilali sve do nevjerovatnog iznosa od preko 700 miliona KM)! Pored toga, nije plaćan ni porez na promet (preteča današnjeg PDV koji je važio do 31.12.2005.), budući da se rukovodstvo Birača pozivalo na poreske olakšice (poreske olakšice su se, prema tada važećem Zakonu o akcizama i porezu na promet, odnosile za izvozne usluge koje obave domaća pravna lica sa sjedištem u RS, pod uslovom da se izvozne usluge obavljaju ka stranim pravnim licima, usluge oplemenjivanja (lohn) i usluge što ih obave kooperanti organizatori lohn posla, budući da je Birač, u ovom slučaju, izvršilac uslužnog posla za račun domaćeg pravnog lica Balkal, navedeni posao je domaćeg karaktera pa se na takav posao nisu mogle primijeniti odredbe o oslobađanju od oporezivanja, drugim riječima, poreske olakšice bi se mogle koristiti da Birač obavlja poslove uslužne prerade za strano pravno lice).

Balkal je prodaju u inostranstvo, odnosno izvoz glinice i ostalih proizvoda koje je Birač uslužno preradio, vršio sljedećim licima (iako je prodavano i drugim inostranim licima, izvoz ovim trima inostranim kooperantima je činio 99%):

1. KAUNO TIEKIMAS, Kaunas Litvanija (KTF) - ugovor br. 200305001, zaključen dana 22.5.2003., te ugovori sklopljeni nakon tog datuma, br. 05042005, kao i aneksi, kojima se mijenjala ugovorena cijena glinice,
2. VIVA TRADE, LLC Chenequa WI 53029, SAD, - ugovor br. 100804-01, od 10.8.2004.,
3. OPTO TRADE, LLC Sherwood, OR 97149, SAD, - ugovor br. 02042005, od 20.4.2005.

Ono što se odmah uviđa jeste da je glinica prodavana po cijenama znatno nižim od tadašnje berzanske cijene (prosječno za 37% nižim cijenama)! Što je krajnje čudno i neekonomski nelogično da se proizvod ne prodaje po maksimalnoj cijeni koja se može na tržištu postići. Na ovaj način, kako se iz kalkulacije vidi, naplaćeno je 103 miliona USD manje, što predstavlja direktno odlijevanje dobiti u inostranstvo, budući da su profit ostvarile ove tri inostrane kompanije, a ne Balkal (Birač pogotovo ne, budući da nije prodavao).

Nadalje, poslovanje Balkala je bilo predmet kontrole i Poreske uprave, aktom br. 06/2.01/0303/490-5/113-1/05, od 22.12.2005. godine, Poreska uprava je utvrdila da:

· cijena prerade sirovina u Biraču nije realno prikazana,

· cijena utrošenih sirovina nije realno prikazana,

· transferne cijene su postojale,

· postojalo je pomjeranje-prelivanje dobiti sa jednog na drugo pravno lice (sa Balkal ad na kupce u inostranstvu),

· da je porez na dobit potcijenjen u posmatranom periodu za 2,5 miliona KM.

Iako je, tokom 2009. i 2010. godine, Balkal likvidiran nakon što je utvrđeno od strane Uprave za indirektno oporezivanje da to preduzeće više ne posjeduje ni pokretnu ni nepokretnu imovinu, krajnje je nejasno zašto institucije Republike Srpske nisu reagovale na navedene izvještaje Republičkog deviznog inspektorata i Poreske uprave RS.

Balkal je ostao dužan Poreskoj upravi RS 10,8 miliona KM obaveza, a matična firma Birač duguje 14,05 miliona KM.

Po navedenim kontrolama i izvještajima ništa do današnjeg dana nije učinjeno.

Drugi slučaj jeste primjer Rafinerije nafte ad Brod. To je najveći poreski dužnik u Republici Srpskoj i dug iznosi preko 126 miliona KM. Dug se po drugi put reprogramira, a po privatizaciji je reprogramiran beskamatno, a ne treba zaboraviti ni da je Republika Srpska otpisala preko 70 miliona KM poreskog duga Rafinerije po njenoj privatizaciji!

Epilog ovakvih slučajeva je, vidjeli smo, upropaštavanje preduzeća, izvlačenje novca, sve dok preduzeće ne ode u stečaj kada se od njega ne može više ništa naplatiti. Naravno, takvim scenariom gube svi:

• država gubi poreska potraživanja koja iz stečajne mase ne može naplatiti,
• radnici ostaju bez posla,
• mali akcionari ostaju bez svog kapitala.

Profitiraju samo većinski vlasnici, koji očito imaju sprege u vladajućim strukturama koje im omogućavaju ovakav povlašten položaj.

Kretanje cijene akcija ove dvije firme na berzi je, kako slijedi:

Postavljam javno pitanja ministru rada g. Đokiću i izvršnoj vlasti:

1. Šta ćete učiniti po navedenim nalazima Republičkog deviznog inspektorata i Poreske uprave?
2. Zašto reprogramirate poreske obaveze fabrici glinice Birač ad Zvornik?
3. Zašto je Vlada RS predložila (a Narodna skupština RS izglasala) odgađanje poreskih obaveza Rafinerije nafte ad Brod, po drugi put?
4. Možete li javno objasniti vašu izjavu: 'Treba praviti veliku razliku između onih koji vrše utaju poreza i drugih obaveza, od onih koji to ne rade, ali u određenom trenutku nemaju dovoljno novca da na vrijeme izvršavaju svoje obaveze'?
5. Da li ovakvim izjavama obmanjujete javnost?
6. Da li mislite da radnici, poreski obveznici, te 17.000 malih akcionara naftne industrije RS i Fabrike glinice Birač podržavaju vaš rad?
7. Kako mislite da ispunite obećanje: 'Pravda je da bogati ne budu sve bogatiji, a narod sve siromašniji'?
8. Hoće li neko odgovarati za ovakve postupke?