Novinska agencija BETA i Medijski Centar Beta sa partnerima TV Telma,KosovaLive360 i Slobodan Vaskovic u regionalnom projektu #SuProMediazaštite medijskih sloboda Safe Journalists
O slobodi medija u Bosni i Hercegovini: Pres konferencije idealan poligon za napade na novinare
Slobodan Vasković
Insistiranje na anesteziranju različitosti mišljenja i nametanju ličnih ciljeva, kao opštih, svim sredstvima, jedan je od najkorištenijih alata političara u Bosni i Hercegovini i oba njena entieta - Federaciji BiH i Republici Srpskoj.
Ovakav način djelovanja doživio je ekspanziju u poslednjih sedam godina, a u prvom redu napadanih nalaze se novinari koji se usude da pokažu profesionalni i lični integritet i iznesu stav ili postave pitanje koje se ne uklapa u dnevnopolitičku viziju političara, njihov način poimanja stvarnosti i upravljanja institucijama.
Konferencije za novinare postale su idealan poligon da političari u BiH demonstriraju politiku zamrznutog rata, koji vode međusobno, serviraju mržnju prema drugima i pokažu svoje nasilono i antidemokratsko lice.
Pres konferencije vodećih političkih ličnosti postale su svojevrsne arene za obračun sa novinarima i početna tačka pritiska, koja, ukoliko ne dođe do povijanja kičme, uzmicanja, autocenzure, prerasta u čitavu lepezu oštrih, nerijetko vrlo prijetećih i opasnih napada na pres mete političkih lidera.
Vodećim političkim ličnostima u BiH su različitost ideja i bilo kakav otpor potpunoj varvarizaciji civilizacijskih vrijednosti najveći neprijatelj, pa stoga rade sve da oni budu sasječeni u korijenu.
“Te napade na novinare, što je poražavajuće, predvode oni koji personifikuju politički život ovdje … A novinarska zajednica ne reaguje adekvatno u svakom slučaju”, ocijenio je Vladimir Šušk, novinar BHTV-a.
Prema evidenciji Udruženja BH novinari, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, jedne od najjačih stranaka u Bosni i Hercegovini, najčešće je napadao novinare i novinarke.
Udruženje je je registrovalo 18 Dodikovih napada na novinare i medije u BiH.
Od tog broja, prema riječima Borke Rudić, generalne sekretarke Udruženja BH novinari, novinarke i aktivistice civilnog društva su osam puta bile direktna meta napada, sedam puta su to bili institucionalni napadi na slobodu medija, kao što su - zabrana pristupa javnim događajima, uskraćivanje akreditacije, stavljanje medija i novinara na „crnu listu“, mizogini napadi i uvrede na spolnoj i nacinalnoj osnovi.
“Posebno smo akcentirali uvrede i prijetnje predsjenika RS novinarima na pres konferenijama u Palati RS, kada su zaista brutalno napadani novinari Federalne televizije, lista “Oslobođenje”, BN TV, N1 TV, agencije Beta... Nekima o njih je čak zabranjen ulazak u Palatu presdjednika…”, podvukla je Rudićeva.
Jedan od najdramatičnijih napada, koji imao sve karakteritike rasističkog, morbidnog, bahatog, primitivnog, mizoginog, Dodik je izveo 14. marta 2015. godine, kada je pred brojnim novinarima teško izvrijeđao Gordanu Katanu, dopisnicu uticajnog sarajevskog lista “Oslobođenja” iz Banjaluke.
“Kad vas pogledam onda i shvatim zašto ste stalno negativni. Jer vi i ne možete nikada ni imati ništa pozitivno…Dolazite iz medija koji je takav i dolazite, naravno, iz naroda koji je takav, jer vi hoćete namjerno da to uradite…”, rekao je tada Dodik.
Gordana Katana jedna je od najnapadanijih novinarki u regionu. Napadi na nju traju u kontinuitetu decenijama i meta je svih vlasti, pa i ove sadašnje - Dodikove.
Nema evidenciju koliko puta je u karijeri napadnuta na različite načine.
“Ja pamtim samo one najgore, najekstremnije primjere, negdje tamo iz 98/99 godine kada su se doista omladinci… ili podmladak SDS strašno obrušavao na mene i to onim baš direktnim prijetnjama po život, prijetnjama da ću završiti poput Željka Kopanje ili nešto slično. I naravno ovo što je uradio predsjednik Republike Srpske kada me vrijeđao stvarno po svakoj osnovi - i spolnoj i nacionalnoj i etničkoj pripadnosti, što je bilo strašno”, navela je Katana.
“ Zahvaljujući vama, evo da vam kažem, otkazao sam institucijama RS da se uzima vaš list, Oslobođenje. Uopšte ga niko ne čita”, rekao je Dodik Katani u martu 2015. godine.
Katana ukazuje na činjenicu da problemi novinara sa političarima u Bosni i Hercegovini počinju onog trenutka kada se pokuša analitički posmatrari njihov rad.
“Nažalost je to još jedan od dokaza da kod nas ne postoji ono što se zove nivo ni najosnovnijeg razvoja demokratije, pluralizma…”, ocijenila je Katana.
Posebna dimenzija problema napada na novinare na pres konferencijama jeste nesolidarnost kolega, koja je jedan od ključnih razloga učestalosti napada, njihove snage i beskrupuloznosti. Upravo ta nesolidarnost i nesloga jesu jedan od najsnažnijih motivacionih faktora napadača iz redova političara.
“Nije meni problem što oni nas vrijeđaju. Problem je što uopšte ne postoji ono što se zove novinarska solidarnost, pa izostaje reakcija”, istakla je Katana.
“Postoje pokušaji da se na neki način homogenizuje novinarska zajednica i da se ukaže na potrebu da svi moramo da štitimo svoju profesiju…”, kazao je Vladimir Šušak, novinar BHTV-a.
“Mislim da još dugo ovdje neće biti solidarnosti, prije svega, jer kolege iz onoga što se zove mejnstrim mediji, znači mediji pod šapom, svjesnom ili namjernom, politike, nikada neće ustati u odbranu svojih kolega, ali mislim općenito da je ovdje solidarnost među novinarima riječ koja se vrlo vrlo rijetko izgovara”, smatra Gordana Katana, novinarka “Oslobođenja”.
Katanina ocjena stvarna je slika stanja, koje, kako stvari stoje, neće još vrlo vrlo dugo da se promijeni u korist demokratije, civilizovanog društva, samim tim i novinara.
Činjenica da nikada predsjednik RS, ili bilo koji drugi političar koji je atakovao na novinare na pres konferencijama, nije sankcionisan, niti je bilo koja zvanična institucija - ombudsmeni, Džender centar Vlade RS, Skupština RS… reagovala i osudila takvo ponašanje.
Nesankcionisanje napada i prijetnji novinarima, prema riječima Rudićeve, kod jednog broja građana BiH stvorili su „javnu sliku“ napada kao ponašanja koje je sasvim u redu, čak duštveno poželjno.
U anketi koje su BH Novinari radili početkom 2017. godine, u povodu Svjetskog dana slobode medija, 3. maja, čak 24,7 posto ispitanika u Republici Srpskoj i šest posto ispitanika iz Federacije BiH misli kako „novinare ponekad treba tući”.
