Na konkurs za ovogodišnju Novinarsku nagradu su prijavljena 64 rada iz brojnih televizijskih, radijskih, pisanih I online medija. Boro Kontić, direktor Mediacentra Sarajevo je na ceremoniji dodjele Nagrade Evropske unije za istraživačko novinarstvo rekao je da je ovoliki broj prijava pokazatelj kako u Bosni i Hercegovini raste interes za istraživačko novinarstvo.
- Ovo je također pokazatelj da u BiH postoji vitalno i kvalitetno novinarstvo sa razvijenim profesionalnim normama, rekao je Kontić.
Khaldoun Sinno, zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u BiH je na ceremoniji održanoj u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti naglasio da je u BiH bilo najviše nominacija.
- To pokazuje da ste hrabri, uporni i da vam ništa neće stati na put, rekao je Sinno i dodao da je Novinarska nagrada EU za istraživačko novinarstvo znak koliko Evropska unija cijeni istraživačko novinarstvo kao jedan od stubova demokratije.
- Istraživačko novinarstvo objezbjeđuje transparentnost, dobro upravljanje i ostvarenje ljudskih prava, istakao je Sinno, podsjetivši da uz prava dolaze i obaveze, te da novinari imaju obavezu da dobro istraže sve informacije.
Boro Kontić je posebno istakao radove mladih novinara Gorana Dakića sa portala Capital.ba, Stefana Mačkića, samostalnog novinara i Predraga Blagovčanina sa portala Tačno.net i njihove radove nastale u okviru ACCOUNT-ovog medijskog poola.
Nagradu za najboljeg mladog istraživačkog novinara je pripala Merili Dizdarević sa Federalne televizije.
Boro Kontić je, najavljujući nagradu za Žurnalov film “Terma”, istakao da je kolega Amarildo Gutić iskusan novinar, ali da imponuje njegov nepresušni entuzijazam.
Autor filma Terma, Amarildo Gutić kaže da je Nagrada EU za istraživačku priču izuzetnog kvaliteta prije svega dokaz da su kao autori uspjeli u nastojanju da na primjeru dešavanja u i oko Termoelektrane Gacko, pokažeu širu sliku odnosa političkih gospodara prema sredinama čiji život zavisi od jedne fabrike.
- Za nas je ovo druga nagrada za ovaj film. Prvu smo dobili u vidu aplauza, potom riječi hvale i potvrde svega prikazanog nakon projekcije u Gacku, gdje je bilo prisutno više od 300 stanovnika. Oni su kao neposredne žrtve korupcije u Termi bili možda najvažniji žiri, kaže Gutić.
Gutić ističe da je istraživačko novinarstvo u pravom smislu te riječi je „skup sport“.
- Pored odricanja od slobodnog vremena, pritisaka razne vrste ono kao takvo zahtjeva i vremena i novca. Kako toga imamo najmanje preostaje da sve nadomjestimo kreatinvošću i snalažljivošću da bi završili priču. Zato posebno raduje kada nakon svega uslijedi priznanje koje ti potvrdi da si na pravom putu i da nastaviš unatoč navedenim poteškoćama. Idemo dalje istim i jačim tempom, kaže Amarildo Gutić.
- U okruženju gde je svaki istraživački rad, a posebno onaj koji je fokusiran na kriminal i korupciju, svojevrsno stavljanje glave u torbu, ovakve nagrade imaju dodatnu težinu. Priznanje je tako istovremeno i potvrda da smo na pravom putu, ali i obaveza da se na tome ne stane, kaže Milanka Kovačević i ističe da za nju dodatno zadovoljstvo predstavlja činjenica da je film proizvod zajedničkog rada sa uvaženim kolegama Amarildom Gutićem i Slobodanom Golubovićem i predstavlja sjajno iskustvo.
- Avdić i Obrdalj su obradili put u samo središte bahate politike na primjeru Mirsada Kukića i dobili najveći mogući kompliment kada ih je jedan političar začuđeno konstatovao: “Vi uvijek imate neka čudna pitanja”, a pitanje kako se troše novci poreskih obveznika je pravo pitanje, istakao je direktor Mediacentra Boro Kontić.
Davor Obrdalj, koautor filma “Vladar iz podzemlja, smatra da je jako važno da novinarska hrabrost i profesionalnost budu priznati, jer to doprinosi još boljem radu.
- Nagrada potvrđuje da se rad isplati. I uvijek je lijepo kad neko, ko te ne poznaje privatno, prepozna tvoj trud. Osim toga, meni lično znači i za budućnost, jer pokazuje da smo na pravom putu i da svoj posao radimo kako treba, tj potpuno profesionalno, kaže Obrdalj i naglašava da je zahvalan što je imao priliku i još uvijek ima priliku da radi sa iskusnim kolegama od kojih je puno naučio.
- Isto tako, zahvalan sam uredniku i direktoru koji su nam dali apsolutnu slobodu i povjerenje pri odabiru tema i načinu kako ćemo im pristupiti i kako ćemo ih uraditi, ističe Obrdalj.
“Vladar iz podzemlja” je film o Mirsadu Kukiću, potpredsjedniku SDA i predsjedniku Kantonalnog odbora u Tuzlanskom kantonu koji je osuđen za privredni kriminal. Kaznu je odslužio na mjestu gdje je krivično djelo počinio. Nikad nije odležao ni jedan dan u zatvoru.
Film govori o načinu na koji je doktor Mirsad Kukić postao magistar i kako je izvlačio novac iz rudnika Banovići. Kako je uz podršku Bakira Izetbegovića zavladao zakonodavnom, izvršnom i sudskom vlasti, obrazovanjem, zdravstvom i zapošljavanjem u Tuzlanskom kantonu ali i energetskom politikom Federacije Bosne i Hercegovine.
Autor filma Avdo Avdić kaže da je najveća vrijednost ove nagrade to što će sada za ovaj film čuti šira publika, s obzirom da nijedna televizija sa sjedištem u Sarajevu i Tuzli nije imala hrabrosti prikazati film “Vladar iz podzemlja”
Radeći na priči “Vladar iz podzemlja” autori su se susreli sa mnogim preprekama. Veliki broj aktera priče, iako im je to dužnost, izbjegavao je da stane pred kamere.
- Određeni broj njih prijavljivao nas je Tužiteljstvima. Pojedine od njih morali smo danima, ali i noćima čekati da čujemo njihovu stranu. Tjerali su nas, pokušavali da omalovaže, nazivali budalama. Ono što je na neki način poražavajuće je činjenica da niti jedna od televizija nije željela da emituje ovaj film u svom programu. To na neki način govori i o stanju medija u BiH, kaže Davor Obrdalj.
- Pritisci koji su uslijedili dokazuju da smo u filmu iznijeli informacije na osnovu kojih bi, da postoji pravna država, većina aktera bila barem u pritvoru, kaže Avdo Avdić.
Istraživački film “Terma” istražuje nezakonitu dodjelu poslova koje Rudnik i termoelektrana Gacko sklapa sa privatnim firmama, rodbinske i političke veze vlasnika tih firmi sa rukovodstvom preduzeća te političkim vrhom Republike Srpske.
Film „Terma“ ilustrativno pokazuje i kakva je veza svojevremenog ugovora Vlade RS i Češke elektroprivrede sa vilom u vlasništvu Milorada Dodika u Beogradu. O navodima iz filma djelimično su upoznati i nadležni istražni organi, no kao i obično kada je riječ o kriminalu sa političkom zaštitom, njihova reakcija izostaje.
- Film “Terma” predstavlja priču o našem odnosu prema javnom preduzeću i društvenom bogatstvu koje se (za sada) nekažnjeno prelilo u privatne džepove. Stoga može da se posmatra i kao paradigma svih pljački javnih resursa koje su se na ovim prostorima desile poslednjih decenija. Verujem da će dokumenti i svedočanstva iz filma biti dobra građa za sudski proces jednog dana. Pričati otvoreno i dokumentovano o “propadanju” Terme koja predstavlja egzistenciju za nekoliko hiljada porodica je ne samo dužnost, nego i obaveza, kaže Milanka Kovačević, koautorica filma Terma.
- Film ''Terma'' je značajan jer dokumentuje decenijski kriminal kojim se uništava firma koja proizvodi 1/3 električne energije u Republici Srpskoj i koja je garant opstanka ionako malog broja stanovnika u Gacku i Istočnoj Hercegovini. Film će ostati da svjedoči o zloupotrebi javnih resursa od strane odgovornih, pa možda se nekada stvore uslovi da se isti procesuiraju, kaže Slobodan Golubović, koautor filma.
Govoreći o preprekama sa kojima su se susreli u radu na ovom filmu, Amarildo Gutić kaže da je najveći problem bio što su važni akteri priče izbjegavali kontakt ili neposredni susret kako bi direktno odgovorili na pitanja.
- Bio je problem pronaći “izvore” koji se ne boje da nam pomognu dobiti određene podatke. Bilo je nekih indirektnih prijetnji, najava tužbi isto tako, ali nakon projekcije su se ti akteri ušutjeli. Nama je najveći izazov bio da film “Terma” koji naizgled lokalna tema, stavimo u kontekst povezanosti dešavanja na regionalnom nivou i sveprisutne korupcije, kaže Gutić.
- Često pročitamo ili čujemo komentar : uzalud vi pišete, ništa to ne mijenja. Mislim da nije tako, i da pojedincima, prije svega političarima nije svejedno kada su „glavni junaci“ neke naše priče. Da je tako govori podatak da je tokom snimanja nekoliko filmova „Žurnala“ bilo pokušaja, naravno uzaludnih, da se rad na priči zaustavi ili usmjeri u drugom pravcu, kaže Amarildo Gutić.
Milanka Kovačević, novinarka Moje Hercegovine, smatra da bi bilo naivno očekivati da će film ili bilo koji straživački poduhvat promijeniti nešto preko noći, ali da vrijednost ovakvih projekata prvenstveno leži u tome što demistifikuju način urušavanja javnih preduzeća i imenuju one koji su u tom poduhvatu imali udio.
- Sa druge strane, u atmosferi straha, svako razbijanje tabua je isceliteljsko. Ohrabriti ljude da se uključe, komentarišu i, eventualno, uzmu aktivno učešće je od ključne važnosti. Jer, oni koji nesavesno upravljaju javnim preduzećima, posebno kada se odluke donose u malom krugu ljudi, (još uvek) zaziru od javnosti. “Mi vas posmatramo” je deviza koja mora da bude imperativ i medija i građana, vjeruje Milanka.
Davor Obrdalj smatra da je istraživačko novinarstvo važno koliko je važna istina.
- A istina jedino može dovesti do poštenijeg društva. Istraživačko novinarstvo je traganje za istinom i mijenjanjem stvari na bolje, ma koliko one ponekad male bile, kaže Obrdalj.
Na ovogodišnji poziv za Nagradu Evropske unije za istraživačko novinarstvo, koji je u BiH bio otvoren od 10. marta do 31. marta, prijavljene su ukupno 64 priče o zloupotrebi vlasti i kršenja temeljnih prava, korupcije i organiziranog kriminala objavljenih na TV, radio, štampanim i online medijima u BiH u 2016. godini. Stručni žiri je između njih izabrao dvije najbolje priče, te najbolju priču mladog istraživačkog novinara koje su proglašene i dodijeljene na ovom događaju.
Regionalni nagradni program EU za istraživačko novinarstvo na Zapadnom Balkanu i Turskoj je osnovala Generalna direkcija Evropske komisije za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju s ciljem promicanja izvanrednih rezultata istraživačkih novinara i povećanja vidljivosti kvalitetnog istraživačkog novinarstva u regionu. U BiH, nagradu EU koordinira Mediacentar Sarajevo.