Ovih dana sve režimsko "cvijeće" diglo se u odbranu Nebojše Radmanovića, u bezuspješnom pokušaju da demantuju da je ponosni vlasnik novog stana od tačno 307m2.
Čak ga zastupa i Rajko Vasić, koji je svojevremeno Radmanovića i njegove DSP-ovce, (nakon njihovog ulaska u SNSD), u jednoj svojoj knjizi okarakterisao kao "crvenu gamad". Radmanovića štiti i potrošena i satrula udbaška mrcina Anđelko Kozomara, koji je lani tvrdio da će Radmanović da proda Milorada Dodika strancima. I to zajedno sa Igorom Radojičićem, plavim džemperkom srpske političke scene.
Evo još "mesa" za odbranu Radmanovića i to u tekstu "RADMANOVIĆ ZNA ODGOVOR: Gdje su milioni od prodaje poslovnih prostora u Jevrejskoj ulici?", koji sam januara ove godine prenio sa portala "Žurnal".
P.S. Zaboravio sam u tekstu oko Radmanovićeve stančuge od 307m2 navesti da osim lovačke i muzičke sobe, ima i sobičak za poslugu.
Čak ga zastupa i Rajko Vasić, koji je svojevremeno Radmanovića i njegove DSP-ovce, (nakon njihovog ulaska u SNSD), u jednoj svojoj knjizi okarakterisao kao "crvenu gamad". Radmanovića štiti i potrošena i satrula udbaška mrcina Anđelko Kozomara, koji je lani tvrdio da će Radmanović da proda Milorada Dodika strancima. I to zajedno sa Igorom Radojičićem, plavim džemperkom srpske političke scene.
Evo još "mesa" za odbranu Radmanovića i to u tekstu "RADMANOVIĆ ZNA ODGOVOR: Gdje su milioni od prodaje poslovnih prostora u Jevrejskoj ulici?", koji sam januara ove godine prenio sa portala "Žurnal".
P.S. Zaboravio sam u tekstu oko Radmanovićeve stančuge od 307m2 navesti da osim lovačke i muzičke sobe, ima i sobičak za poslugu.
RADMANOVIĆ ZNA ODGOVOR: Gdje su milioni od prodaje poslovnih prostora u Jevrejskoj ulici?
Piše: Žurnal info
Grad Banjaluka je suinvestitor
poslovnog objekta u Jevrejskoj ulici (strogi centar grada). Taj poslovni
objekat, prema Aneksu samoupravnog sporazuma iz 1998. godine ima 1661,70 metara
kvadratnih. Prosječna cijena kvadrata poslovnog prostora u tom dijelu grada je
cca 7.000 konvertibilnih maraka, što znači da ti poslovni prostori vrijede oko
12 miliona KM.
Grad nije zaradio ni marke od
prodaje tih poslovnih prostora, iako je u njihovu izgradnju uložio više od 50
posto sredstava. Čak ne zna ni za koliko su ti poslovni prostori prodati niti
gdje je završio njihov novac, a onima koji su se usudili da pitaju šta je sa
parama od prodaje poslovnih prostora rečeno je:
„Najpametnije vam je da ćutite, jer
ako nastavite dalje da čačkate može vas mrak progutati“!!!
GDJE JE ŠEST MILIONA
Cijela priča počinje 1989. godine
kada tadašnja firma GP „Krajina“, potom SIZ Komunalnih djelatnosti Banjaluka i
Zavod za izgradnju Banjaluka, potpisuju Samoupravni sporazum, kojim se
precizira izgradnja poslovnog objekta u Jevrejskoj ulici.
GP Krajina je bila zadužena za
izvođenje svih građevinsko-zanatskih i ostalih radova, SIZ komunalnih
djelatnosti za pribavljanje, uređenje i opremanje građevinskog zemljišta,
izgradnju i uređenje parkirališta..., dok je Zavod za izgradnju trebalo da
uradi projektnu dokumentaciju.
Rat je prekinuo izgradnju poslovnog
objekta, a 1. jula 1998. godine potpisuje se Aneks Samoupravnog sporazuma „o
zajedničkoj izgradnji i operativnom programu finansiranja objekata male
privrede u Jevrejskoj ulici“. Ovaj Aneks sporazuma u stvari je novi ugovor
između pomenutih subjekata, a Krajinu je i tada predstavljao Borko Đurić, Grad
Banjaluku
Nebojša Radmanović (bio predsjednik IO Grada), dok je na čelu ZIBL-a
bio Rajko Pucar, kojeg je na toj funkciji naslijedio čuveni Čedo Savić. (svi
dokumenti u posjedu Žurnala)
Ovaj Aneks omogućio je početak
izgradnje poslovnog objekta, s tim što je veoma važno istaći da je Grad
Banjaluka u tom trenutku imala 49,77 posto vlasništva nad objektom, ZIBL 5,23
posto, a GP Krajina 45 posto. U skladu sa tim udjelima u vlasništvu, trebalo je
da bude podijeljen i novac od prodaje poslovnih prostora, što znači da je Gradu
Banjaluka trebalo da pripadne najmanje 6.000.000 KM. Međutim, u gradski budžet
nije stigla ni marka. ZIBL je bio zadužen za prodaju tih poslovnih prostora i
podjelu novca, a sve u skladu sa vlasničkim udjelima.
Ovdje nije kraj priče. Pred izbore
2000. godine Grad Banjaluka izdvaja još milion maraka za dodatno finansiranje
izgradnje poslovnog objekta, a novac se prebacuje na račun čiji su potpisnici
bili Radmanović, sadašnji gradonačelnik Slobodan Gavranović (tada bio sekretar
Skupštine Grada) i Slobodan Bućma, tadašnji sekretar gradskog Sekretarijata za
prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove. Gavranović i Bućma su i tada,
kao i sada, bili ljudi od najvišeg povjerenja Nebojše Radmanovića.
Bilo je logično da Banjaluka, nakon
dodatnog ulaganja od milion maraka, zatraži promjenu Aneksa i poveća svoj
vlasnički udio u poslovnom objektu. Taj procenat bi premašio 50 posto, ali se
to nije desilo, što je protivno zdravom razumu, ali i zakonu.
PREBACITE NAM NOVAC
Poslovni objekat završen je 2003.
godine, poslovni prostori u njemu su rasprodani, a Grad nije dobio ni marke.
Najveći krivci za to su Radmanović, Gavranović, Bućma i Čedo Savić, koji je na
mjestu direktora ZIBL-a naslijedio narečenog Pucara.
Da apsurd bude veći, pojedini vlasnici
lokala tužili su izvođača radova, GP Krajinu, zbog kašnjenja izgradnje
poslovnih prostora. Na osnovu toga, vlasnicima je po tom osnovu isplaćena
izgubljena dobit u iznosu od oko 400.000 KM, a u isplati tih sredstava
učestvovao je i Grad Banjaluka, iako nije dobio ni marke od prodaje poslovnih
prostora.
Suočen sa ovim problemom, bivši
gradonačelnik Banjaluke Dragoljub Davidović je u martu 2012. godine uputio
dopis ZIBL-u u kojem od njih traži da mu saopšte koliko su sredstava od prodaje
poslovnih prostora uplatili u gradsku kasu.
„Kako je prema navedenom Sporazumu i
investicionom programu o zajedničkoj izgradnji objekata, u ulici Jevrejska u
Banjaluci, utvrđeno da je zajednički prihod identičan visini učešća u izgradnji
objekata i da za Grad Banjaluka, kao pravnog sljednika SIZ-a komunalnih
djelatnosti Banjaluka, iznosti 49,77 posto, to vas molimo da nam dostavite
finansijski izvještaj koji je ZIBL prebacio, odnosno trebao prebaciti sa
zajedničkog računa u korist i na račun Grada Banjaluka u skladu sa članom 18.
Sporazuma“, napisao je bivši gradonačelnik Davidović.
Interesantno je da Davidović od
svojih službi, odnosno finansija Grada, nije zatražio ove podatke, što pokazuje
da Grad nije dobio ni marke.
Gdje su pare završile, možda će
odgovore dati Antikorupcioni tim koji će uskoro formirati Vlada RS. Biće
interesantno vidjeti da li će Antokorupcioni tim krenuti u istraživanje ovih
poslova, kojima je rukovodio aktuelni srpski član Predsjedništva Nebojša
Radmanović, u kojima je učestvovao aktuelni gradonačelnik Slobodan Gavranović i
koje je realizovao aktuelni predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić, a koje
je godinama prikrivao neaktuelni Dragoljub Davidović.